DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Koliko je problem transporta obiman, najbolje zaključujemo iz same analize,, kojoj u prvi mah pristupamo sa ciljem da problem rastvorimo na njegove najsitnije elemente, pa da onda — savladavši svaki ponaosob — uđemo u suštinu stvari. Razdioba transporta na vanjski i unutrašnji pretstavlja rješenje s obzirom na kriterij granice u samom redoslijedu tehnološkog procesa, koji možemo nazvati prostorni kriterij. No sama transportna sredstva možemo razdijeliti i po drugom kriteriju, ako nam se to učini praktičn o za traženje određene zakonitosti. Tako možemo dogovorno utvrditi kriterij na bazi pitanja: pasivna ili aktivna ,tračna ili bestračna sredstva, sa točkovima, sa valjcima, sa trakama i t. d., na mehanički ili ručni pogon, teška ili laka transportna sredstva i t. d. Koliko je važno, da se osnovni pojmovi savladaju, da bismo nekim oruđem mogli gospodariti, vidi se najbolje iz naših grešaka, koje svakodnevno činimo, jednostran o ili nedovoljno koristeći neka oruđa, koja su stvorena za praksu , a nama su ostala nepoznata samo zato što nismo produbili osnovne pojmove. Što su to aktivna, a što pasivna transportna sredstva? Voda, kosine, tračnice, beskonačne žične trake, betonski putevi i t. d. to bi bila pasivna sredstva. Naprotiv: čamac, brod, vagonet, kola i t. d. to su aktivna sredstva, koja u zgodnoj kombinaciji sa pasivnim sredstvima čine potpun a transportna sredstva ili jedinjenja za izvršenje transportnih zadataka. No, kao što znamo, voda, kosine i si. mogu gdjekada nastupiti samostalno i oni mogu neposredno poslužiti za transport: splavaranje, rižanje i dr. Pošto transport ima zadatak brz o i istodobno jeftin o ispuniti svoj zadatak, to je razumljivo, da on — u mehaničkom smislu riječi — traži liniju manjeg otpora, gdje ekonomičnost transportnih sredstava stoji u obrnutom razmjeru sa koeficijentom trenja . Otuda u vanjskom transportu izrazita težnja za korištenjem vode i gravitacije, zatim tračnica i dobrih putova. No kako je proizvodnja svakoga predmeta ljudskih potreba ili potrošnje prilično dug i složen proces, to su na svakom proizvodu čas u jednoj, čas u drugoj mjeri akumulirane usluge svih transportnih sredstava, koja nam danas stoje na raspoloženju. Prema tome, proizvodnja i privreda uopće kombinatorn o koriste raspoloživa transportna sredstva i baš o toj vještini kombinatorike ovisi, da li će traženi proizvod biti izrađen jeftino, na vrijeme i u dovoljnoj količini. Kolikogod treba da se održaje načelo: »Ne mijenjaj bez naročite potrebe ni oruđe ni mjesto« toliko je važno biti oprezan pred drugom krajnosti, pa ne zadržati neko oruđe i onda kada je ono očigledno neekonomično. Ovo načelo treba uvijek uslovljavati uporednom ekonomičnošću. To znači, da ćemo u raznim uslovima proizvodnje kombinatorno i elastično koristiti razn a transportna sredstva, 2 Kao što je poznato, kapitalizam nam je ostavio vrlo malo pogona iz drvne industrije, pa i oni pogoni, koje smo naslijedili, sadržavali su samo stare strojeve i uređaje. Pokretanje racionalne proizvodnje pomoću tih strojeva i uređaja pretpostavljalo je njihovu temeljit u reorganizaciju i racionalan razmještaj. U većini slučajeva tehnološki proces bio je organiziran ako ne stihijski onda na bazi trenutnih raspoloženja i predubjedenja tadanjih vlasnika pogona, kapitalista. Razumljivo je, da je pod takim uslovima nedostajalo planskog i jedinstvenog djelovanja kako u unutrašnjem proizvodnom procesu tako i u vanjskom odnosu organski srodnih pogona i pojedinih industrijskih grana. Ovaj neskla d potenciran je i konjuk 244 |