DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 25 <-- 25 --> PDF |
/ Za održanje ritm a u transportu i proizvodnji neophodno je potreban r e d. Red je neka vrst latentnog čimbenika visoke produktivnosti i zdravog rada u pogonu. Koliko se red ispoljava kao takav čimbenik, vidimo iz deduktivnog posmatranja štetnih i negativnih odraza nereda , koji je u stanju da neutralise i najozbiljnije aktivnosti i nastojanja konstruktivnih trudbenika. »Red kuću drži« i održavajući to načelo, zaštedit ćemo u svakoj minuti nekoliko sekundi, a znamo da su atomi vremena elementi dobiti (Marks, Kapital I). Red u transportu poznat je u užem smislu pod pojmom vozn i re d i on je u vanjskom, javnom saobraćaju očigledno vrhovni zakon rada. Da mi imamo potrebu za taj vozni red i u unutrašnjem transportu, možemo se uvjeriti iz svakidanjih primjera. Ukoliko je sistem proizvodnje složenij i utoliko je veći zahtjev za viši stepen organizacije rada, koja je dužna da uskladi ili sinhronizira vremensko trajanje same obrade sa međuoperacionim kretnjama. Naročito je naglašena plan o m j ernos t međuoperacionih kretanija u lančano m sistemu, koji teži za tim da stvori jedinstveni temp o u cijelom pogonu, kojem će se pokoravati sva radna mjesta u odgovarajućem proizvodnom lancu. Karakteristično za unutrašnji transport jeste metamorfoza predmeta obrade, koji se na pojedinim stanicama ili radnim mjestima zađržaje samo toliko koliko ije najnužnije potrebno da mu dotični stroj ili radno oruđe pridoda ili oduzme, bilo to na obliku ili u svojstvu, pa da bi odmah produžio put ka daljnjim, radnim mjestima. U bitnosti predmet obrade u mehaničkoj grani drvne proizvodnje ili se »svlači« ili se »oblači«. Tako na pr. u pilani imamo svlačen j e: trupac se raskraja u prizme i daske, prizme i daske postupno se raskrajaju u standardne Sortimente, dck se taj raskroj racionalno ne dokonča sve do završnih nedjeljivih elemenata. Transport je ovdje osnovni pokreta č brzine rada i on u mnogome daje intenzite t proizvodnji uopće. U drugoj, inverznoj fazi, nastaje obla čenj e predmeta: u finalnoj proizvodnji iz raznih poluproizvoda stvaraiu se gotovi, finaln i proizvodi, koji će poslužiti za neposrednu upotrebu čovjeka, na pr. pokućtvo, razni agregati i elementi u montažnoj gradnji kuća i t. d. Tu rad počima sa obradom većeg broja poluproizvoda i pomoćnih materijala, da bi se u narednim radnim operacijama izrađeni detalji sastal i i sjedinili u agregate, a odavde produžili zajednički put do određenog mjesta, gdje se sastaju sa drugim agregatom. Sad se agregati sjedinjuju, na njima se vrši određeni rad i oni dalje idu na glavn u mon tažu , na »glavno oblačenje«. Za sve to brine se unutrašnji transport, koji u najvećoj mjeri ima upliv a na rita m tehnološkog procesa. Zato je studij i analiza unutrašnjeg transporta preduslov za racionalno objedinjavanje cijelog ciklus a uzajamno povezanih radnih operacija. Sve dok socijalizam nije unio pla n u proizvodnju, unutrašraem transportu niie pridavan značaj i pojedina pitanja iz te oblasti rješavali su kapitalisti proizvoljno, često na spekulativnoj bazi, tako da i danas imamo ostataka sti hij e u proizvodnom procesu kod nekih preduzeća. Po raznim mogućnostima i kombinacijama transportnih oruđa i prirodnih uslova, transport je krajnje kompleksa n problem, te uspješno rješavajući ovo pitanje, mnogi si rukovodioci osiguravaju preduslove za sam završni akt proizvodnje. Ako je igdje važna planska disciplina , da bi se ostvario i održao ritam u proizvodnji, onda je prvi transport. 243 |