DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1950 str. 23     <-- 23 -->        PDF

rastu ali takođe često i od njih. Kod razmnožavanja, ... bi se zadržale njihove
osobine, najbolja metoda će se sastojati u razmnožavanju vegetativnim
putem.


Kako je uvek poželjno imati stabla koja daju dobar prinos u smoli,
moći će se blagodareći pošumljavanju putem reznica, putem selekcija, uzeti
samo ona stabla koja su izdašna u smoli. Čak i ako su reznice prenese i na
jedan lošiji teren prinos u smoli neće biti verovatno odličan ali će biti uvek
veći od onog stabla koje i na dobrom terenu da;e jedan osrednji prinos.


Sa druge strane pošumljavanje putem reznica omogućava da se dobije
i jedno dragoceno preimućstvo u prirastu. Tako jedna mala sadnica od
primorskog bora stara godinu dana ima stabaoce dugo oko 9 cm, dok
jedna reznica od jednogodišnjeg izdanka može" imati 20—30 cm. Zatim
površina preseka glavnog adventivnog korena jedne reznice je oko 9 puta
veća od površine glavnog korena jedne biljčice (sadnice) iste starosti ali
uzgojene putem semena (slika 4).


Znatna usavršavana ostaju još da poboljšaju tehniku pošumljavanja
sa reznicama primorskog bora, kako bi pošumljavanje na ovaj način bilo
lako izvodljivo. Takođe, nije nemoguće da se u skoroj budućnosti proizvedu
reznice od bora, bez primene neprekidnog osvetlenja a možda čak
i periodičnim zalivanjem. Mi ćemo povremeno obaveštavati naše čitaoce
lista »Bois et Résineux« o toku naših radova, no mi smo hteli u ovom
članku da im iznesemo prve naše rezultate. Iako smo dali jedan kratak
izvod mnogobrojnih poteškoća koje smo trebali da savladamo, treba da
podvučemo da smo .samo dospeli dotle, samo zahvaljujući značajnog pomoći
koja nam je bila stavljena od strane L´Institut du Pin u Bordeaux-u. Od
sada pošumljavanje sa reznicama primorskog bora je jedna realnost i Portugalci
ne mogu više reći da bi izrazili jednu utopiju: »To nije ostvarljivi´e
od pošumljavanja bora putem reznica«,


(Preveo sa francuskog Ing. B, Pejoski)