DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Opseg pošumljavanja


Pošto su indirektne koristi, koje nam šuma daje, često puta vrednije
od drveta i sporednih šumskih proizvoda, u računima rentabiliteta, pored
drveta i sporednih šum. proizvoda, šumi moramo priznati i sve indirektne
koristi, makar u minimalnim iznosima, i radi toga ih moramo proceniti i
brojčano izraziti.


U ruskoj i drugoj stranoj literaturi je utvrđeno da pod zaštitom šume
okolna poljoprivreda daje veće prinose.


Bujična područja najbolje nam ukazuju, da samo šuma može da reguliše
ravnomeran tok vode i ravnomerno napajanje vrela i vodotoka; da
jedino ona može da od bujičnih nanosa spase sela, železnice, puteve i
mostove; da jedino ona može da obezbedi ravnomeran rad hidrocentrala i
spreči zamuljivanje vodotoka i time obezbedi plovidbu.


0 navedenim i drugim koristima mnogo je već pisano. Šumi međutim
dosada nije priznavana vrednost koja se sastoji u uposlenju viška radne
snage zemljoradnika i njegove stoke. — Zemljoradnik i njegova stoka nisu
uposleni tokom ćele godine, pa pošto ta neiskorišćena radna snaga pretstavlja
veliku vrednost, potrebno je da se pozabavimo pitanjem, da li se
ona može i gde se može racionalno uposliti.


Industrija tu slobodnu radnu snagu ne može uposliti, zato što se radi
kontinuiranog rada ne može osloniti na povremenu i nesigurnu radnu
snagu. Zemljoradnik i njegova radna stoka neuposleni su samo preko zime
pa ih radi toga ni građevinarstvo ne može uposliti. Samo šumska privreda
tu slobodnu snagu može uposliti, bez štete po poljoprivredu i stočarstvo
zato što se te privredne grane po vremenskoj raspodeli rada upravo podudaraju.


Radi navedenog, pri razgraničenju između poljoprivrednog i šumskog
zemljišta treba voditi računa i o toj vrlo važnoj činjenici, t. j . da se pri
podizanju, gajenju i iskorišćavanju šuma ta slobodna, dosada neiskorišćena
radna snaga, može uposliti i tako uštedeti nekoliko miliona radnih dana
potrebnih nam u drugim privrednim granama.


Ako obeležimo: poljoprivrednu površinu sa ., a šum. površinu sa .;
broj radnih dana potrebnih za obradu 1 ha u poljoprivredi sa dp, a u šumarstvu
sa dš; broj dana koliko se radnik godišnje može uposliti u poljoprivredi
sa rp, a u šumarstvu sa rš, — tada bi se odnos poljoprivrednog
prema šumskom zemljištu ,sa gledišta racionalnog uposlenja Tadne snage,
mogao izraziti ovim jednačinama:


1) za obradu zemljišta potrebno je radnika:


a) u poljoprivredi —: b) u šumarstvu rp
rs
2) pošto želimo da nam zemljoradnik, za vreme poljoprivrednog mirovanja,
obavi i sve poslove u šumarstvu, to će biti:


. . dp _ y . dš __ rš dp


.. rš ´ rp dš


3) x°/o + y°/o = IOO2/0; x%= 100%> —y%
173