DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Opseg pošumljavanja Pošto su indirektne koristi, koje nam šuma daje, često puta vrednije od drveta i sporednih šumskih proizvoda, u računima rentabiliteta, pored drveta i sporednih šum. proizvoda, šumi moramo priznati i sve indirektne koristi, makar u minimalnim iznosima, i radi toga ih moramo proceniti i brojčano izraziti. U ruskoj i drugoj stranoj literaturi je utvrđeno da pod zaštitom šume okolna poljoprivreda daje veće prinose. Bujična područja najbolje nam ukazuju, da samo šuma može da reguliše ravnomeran tok vode i ravnomerno napajanje vrela i vodotoka; da jedino ona može da od bujičnih nanosa spase sela, železnice, puteve i mostove; da jedino ona može da obezbedi ravnomeran rad hidrocentrala i spreči zamuljivanje vodotoka i time obezbedi plovidbu. 0 navedenim i drugim koristima mnogo je već pisano. Šumi međutim dosada nije priznavana vrednost koja se sastoji u uposlenju viška radne snage zemljoradnika i njegove stoke. — Zemljoradnik i njegova stoka nisu uposleni tokom ćele godine, pa pošto ta neiskorišćena radna snaga pretstavlja veliku vrednost, potrebno je da se pozabavimo pitanjem, da li se ona može i gde se može racionalno uposliti. Industrija tu slobodnu radnu snagu ne može uposliti, zato što se radi kontinuiranog rada ne može osloniti na povremenu i nesigurnu radnu snagu. Zemljoradnik i njegova radna stoka neuposleni su samo preko zime pa ih radi toga ni građevinarstvo ne može uposliti. Samo šumska privreda tu slobodnu snagu može uposliti, bez štete po poljoprivredu i stočarstvo zato što se te privredne grane po vremenskoj raspodeli rada upravo podudaraju. Radi navedenog, pri razgraničenju između poljoprivrednog i šumskog zemljišta treba voditi računa i o toj vrlo važnoj činjenici, t. j . da se pri podizanju, gajenju i iskorišćavanju šuma ta slobodna, dosada neiskorišćena radna snaga, može uposliti i tako uštedeti nekoliko miliona radnih dana potrebnih nam u drugim privrednim granama. Ako obeležimo: poljoprivrednu površinu sa ., a šum. površinu sa .; broj radnih dana potrebnih za obradu 1 ha u poljoprivredi sa dp, a u šumarstvu sa dš; broj dana koliko se radnik godišnje može uposliti u poljoprivredi sa rp, a u šumarstvu sa rš, — tada bi se odnos poljoprivrednog prema šumskom zemljištu ,sa gledišta racionalnog uposlenja Tadne snage, mogao izraziti ovim jednačinama: 1) za obradu zemljišta potrebno je radnika: a) u poljoprivredi —: b) u šumarstvu rp rs 2) pošto želimo da nam zemljoradnik, za vreme poljoprivrednog mirovanja, obavi i sve poslove u šumarstvu, to će biti: . . dp _ y . dš __ rš dp .. rš ´ rp dš 3) x°/o + y°/o = IOO2/0; x%= 100%> —y% 173 |