DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 53 <-- 53 --> PDF |
faktora uzrokovanih po prirodi i čovjeku. Autor smatra da praktično utvrđivanje tipova staništa treba bazirati na nauci o biljnim zajednicama, te preporuča da se kod uređivanja šuma (unutarnje razdjeljenje) uzimaju u obzir granice tipova staništa, gdje god je to moguće. Kar s eh o n u svojoj raspravi iznosi za obični bor uglavnom ovo: Radi odabiranja sjemenskih sastojina i radi uzgoja šum. sadnica od interesa je, da se prepoznaju nasljednja svojstva već na sjemenu i klici i da se porijeklo "borovog sjemena iz autohtone populacije može približno utvrditi. Autor je u ovoj radnji razradio prikladne metode. Nasljednja svojstva jedne populacije ili jednog stabla mogu se ustanoviti tek na budućim kulturama. Važna je prirodna selekcija, odakle slijedi potreba isključivog korišćenja sjemena koje je pogodno za to stanište. Usklađivanje unutarnjeg periodiciteta ekotipa sa periodicitetom klime osigurava stvaranje odnosno održavanje produktivnosti zdravih sastojina. Kuhn : iznosi općenite podatke o velikom (osmero´zufoom) smrekovoim potkornjalku: morfološki opis, karakteristike važne za sistematiku i opis biologije. Glavnim preduvjetima za nastajanje gradacije typograpbus-a smatra monokulture smreke te sušne i tople godine. — Kukac prezimljiuje pod korom, ali u stadiju dimaga i u tlu. Najbrojnije se nalazi -u tlu oko žillišta napadnutih stabala. Rojenje nastupa kada temperatura tla bude veća od 12PC a temperatura zraka H6°C God. 1948. i 11949. na položajima do 16OO m nadmorske visine utvrdio je dvije; prave i dvije sestrinske generacije God. 1947. utvrdio je dvije prave generacije do nadm. visine od 1.400 m. U najvišim položajima obrazuje se samo jedna generacija, godišnje. Suzbijanje tog štetnika najuspješnije se vrši, ako se okoravanje stabala obavlja nad ponjavama. Tretiranje lovnih stabala kontaktnim insekticidima u obliku praha i tekućine dalo je zasada samo djelomične rezultate. Tretiranje lovnih stabala kontaktnim insekticidima preporuča se za teško pristupačne predjele, gdje je postavljanje ponjava i okoravanje nemoguće izvršiti. Meye r upotpunjuje historijska opažanja Burgera i drugih autora o zasukainosti žice drveća. (Spominje također i našeg stručnjaka prof. ing. Kaudersa). Ponovljene su glavne hipoteze o stvaranju zasukainosti ;ice. Š.—S. Revue forestiere française. No. 3 (mart) ´1(930. U ovom broju tretira se borba protiv erozije zemljišta, problem koji je od ogromnog značaja i za šumarstvo., Krajem 11949 (decembar) održana je u Parizu specijalna konferencija gde su tretirana pitanja iz ove oblasti pod pretsedništvom du Viignauxa , generalnog direktora1 šuma i voda i Oudin-a , direktora Šumarske Vis. Škole u Nancy-u. Da bi dali širi publicitet ovom tako važnom pitanju, uredništvo lista umeslo je u ovaj broj važnije referate koji su bili održani na ovom sastanku francuskih šumara. Erozija zemljišta u području -mediterana (Ph. D u eh au f o u r). Borba protiv erozije zemljišta u Alžiru (Saccardy) ; u ovom vrlo lepo, ilustrovanoim članku uzeti su podaci o pošumljavanju brdovitog terena, u vidu terasa, primenoim aniimalne vuče i mehanizovanih sredstava (malih specijalnih traktora guseničara) za obradu zemljišta; prvi put su počeli raditi na ovaj način 11942 god. i do kraja 1948 god. pošumljeno je oko 9.970 ha. Zaštita zemljišta u Tunisu (George) . Pošumiljavanje pokretnih peskova. Tehničke ´mogućnosti odbrane i restauracije zemljišta. Problem zaštite i restauracije zemljišta u Maroku (J. P. Challot) . Zaštita zemljišta na jugu Sredozemlja (D u- ge-lay). Revue international du bois. N0. 133 (mart) 1(950. Transport oblovime (J. Co Har d et). O transportu drveta kod šumske eksploatacije u tropima (P. G a z o*n n a u d> Oba ova članka autor je prikazao na stručnoj konferenciji održanoj u Lake Success (17. avgust do 6. septembar Ü949), Upotreba saviremenih lcpiila kod građevinskih drvnih konstrukcija (H. Ca s ta n i e). B. Pejoski Paul Razous: Exploitation commerciale des Bois, precede d´une Géographie forestiere du Globe. Dumod-Paris 1194(7. Strana 21. (Trgovačka eksploatacija drveta sa predhodnim prikazom Šumarske geografije sveta). Knjiga je podeljena u tri dela: I deo: Šumska geografija sveta. Glava I obuhvata: Šume ekvatorijalnih i tropskih predela (Ekvatorijalne i tropske afričke zemlje. Ekvatorijalne i tropske aziske zemlje 1 Okeanije. Ekvatorijalne 1 tropske američke zemllje). 219 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Glava. II obuhvata Šume mediteranskih zemalja: Mediteranska Francuska, Španija, Francuska Severna Afrika, Maroko, Alžir, Tunis, Tripolitanija, Liban, Sirija, Turska, Grčka:, Italija, Portugal. Glava III obuhvata Šume umcrene scverne zone hemisfere: Francuska — područje Parisa, (Bretanja, Centralna Francuska, Pireneji, Područje Alpa, Jura, Centralni Masiv, Burgonja, Velika Britanija, Belgija, Luksemburg, Švajcarska, Austrija, Nemačka, Holanđija, Danska, Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Rumunija, Jugoslavija, Bugarska, SSSR, Iran, Tibet, Turkestan, Mongolija, Kina, Mandurija, Japan, U.S.A. Glava IV obuhvata Šume seveme zone: Norveška, Švedska, Finska, Baltičke zemlje. Šume severnog dela SSSR, Kanada. II deo Razvoj tehnike šumske eksploatacije, takođe je podeljen u četiri glave koje obuhvataju: I Eksploatacija ekvatorijalnih i tropskih šuma .II Eksploatacija mediteranskih šuma. III O načinima eksploatacije šuma umerene zone. IV Načini eksploatacije šuma severne zone. III deo Trgovina drvetom.´ Podeljen je isto tako u četiri glave: I Trgovački običaji kod prodaje drveta. II Trgovina oblog i piljenog drveta. III Trgovina furnira i šper-ploca. IV Trgovina sirovog drveta, poluprerađenog, kod nekih drvno-industriskih grana. Autor je sadašnji direktor L´Ecole de Sylviculture, du Commerce et des Industries du. Bois u Sainte-Maure-de-Touraine u Francuskoj i smatra se jednim od najeiminentnijih stručnjaka sa područja eksploatacije šuma, drvne industrije i trgovine drvetorn. Knjiga bazira u glavnom na, podacima do drugog svetskog rata; uneseni su tu i tamo izvesni podaci koje je autor mogao sakupiti i srediti i u toku rata (naročito za Francusku i okolne zemlje). B. Pejoski PRETPLATNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Tokom ove godine povećali smo opseg našeg lista za 50% i ujedno nastojimo da ga kvalitativno što više uzdignemo. Na tom putu ne ćemo šuštati već naprotiv poći ćemo još i dalje te ćemo list i proširivati i kvalitativno unapređivati; nastojat ćemo ujedno premostiti poteškoće izlaženja lista te će naše stručno glasilo U buduće sve redovnije dolaziti u ruke čitalaca. Sve to činimo uz svestranu pomo.ć i sugestije naših starih i novih saradnika. Izvršavamo tu svoju dužnost u uvjerenju, da će i čitaoci lista izvršiti svoju: REDOVNO PRIJAVLJIVATI PROMJENE ADRESE, KAO I REDOVNO SLANJE PRETPLATE. Pretplatnicima je poznato, da se troškovi izlaženja našeg lista nisu dosada namirivali iz pretplate a pogotovo ne od ove godine, kad su povećani opseg lista i honorari za saradnike. Redovnim izvršavanjem svojih dužnosti pretplatnici će omogućiti, da uprava i uredništvo bolje izvršava svoje i da list u svakom pogledu bude sve bolji. 220 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 55 <-- 55 --> PDF |
SAOPĆENJE SARADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Zadatak je »Šumarskog lista«, da objavljivanjem aktuelnih rasprava i članaka, saopćavanjem-novih iskustava i tekovina nauke te informacijama o domaćoj i stranoj stručnoj štampi pomaže šumarstvo i drvnu industriju u rješavanju aktuelnih privrednih problema. Daljnji, isto tako važan je zadatak našeg lista, da okuplja stručnjake šumarstva i drvne industrije zbog razmjene stečenih iskustava i znanja, u cilju međusobnog stručnog izdizanja. Prema tome u listu se tretiraju problemi, koji su u neposrednoj vezi sa praksom, kao i pitanja teoretske prirode, kojima se u perspektivi razvoja naše privrede pomaže plodniji rad prakse. Da bi list mogao tima zadacima udovoljiti, potrebna je uža suradnja što šireg kruga stručnjaka, napose onih koji su u neposrednoj vezi sa izvršavanjem operativnih zadataka u terenu. Iskustva stečena dugododišnjim radom u praksi vrlo su dragocjena ne samo za ostale terenske stručnjake i za rukovodstva šumske i drvno-industrijske privrede već i za razvoj naše znanosti, pa neobjavljivanje takvih saznanja stvarno je naš nacionalni gubitak. Jedan od najboljih načina za iznošenje i prenošenje takvih iskustava je u obliku saopćenja, kao i u obliku kolektivnog rada većeg broja stručnjaka. Rasprave i članci trebali bi biti -što kraći i ne bi smjeli da odviše opsežno iznose opće poznate pojedinosti. Rukopisi treba da su čitko napisani na stroju s proredom između redaka, i to samo na jednoj strani papira; sa strane ostaviti prazan prostor od najmanje dva i pol prsta širine. Originalnim raspravama i člancima potrebno je u jednom primjerku dodati kratak sadržaj sa što kraćim rečenicama, radi prevoda na jedan strani jezik (ukoliko autor sam ne izvrši prijevod). Slike i grafikoni treba da su posve jasni, i ne smiju se u tekst ulijepiti; u tekstu se samo praznim prostorom označi mjesto te navede brej i eventualno opis tih priloga. Rukopisi se štampaju jezikom i pismom, kojima su napisani, izuzevši ako autor drukčije odredi. Rukopisi se ne vraćaju. Separatni otisci moraju se zasebno naručiti, a trošak štampanja snosi autor. Saradnja u listu honoriše se. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 56 <-- 56 --> PDF |
STRUČNA DJELA IZ PODRUČJA ŠUMARSTVA Pisac; Otvldlni-Prister: Dimltrijević U.: Frančlškovlć-Benlć: Gavrllovlć S.: Gladiševskl B.: Borvat I.. Hufnagl-Veselt: Jakovljevlć J.: Kauđers A.: Knežević M.: Mili« G.: Miloševlć-Brevlnac: Mlrkovlć D.. Petrovlć D.: Poledlca D.: Tourtet J.: Solovjev-TomiäevskIJ. Stankovlć 8.1 šolaja B.: tt Teilt t.: Ugrenovlć A.: Ugrenovlć A.: Ugrenović: Vajda Z.: Zlvojlnovlć S.: UPOZORENJE! Naslov knjige: Prispevek k racionalizaciji g krožniml pilami — LjublJ. 1949 Prerada drveta 1 rad na pilanama, Bgd 104» Motorne lančane pile, Zgb 1049 Kako 1 zašto treba štedltl drvo, Bgd. 1)48 Poljozaštitnl šumski pojasi, Bgd 1049 Nauka o biljnim zajednicama, Zgb 1949 Praktično uređivanje šuma, Zgb 1926 Sistematika ljekovitih biljaka, Bgd 1949 Šumarska bibliografija, Zgb 1947 Mehanička prerada drveta, Bgd 1948 Proizvodnja ugljena u žežnicama, Bgd 1949 Nekoliko načina štednje ogrjevnog drveta, Bgd 1949 Dendrometrlja, Bgd 1948 Kad u šumskim rasadnicima, Bgd 1948 Osnovi opšte I šum. pedologije sa uputst. za poprav. zemljišta šum. rasadnika, Bgd 1949 Vještačka pošumljavanja Bgd 1948 Prihod od šuma, Bgd 1949 Osnovi kemijske prerade drveta. Bgd 1949 Neorganska kemija Bgd 1949 Organska kemija Bgd 1959 Mikrobiologija šumskog zemljišta, Bgd 1949 Pola stoljeća šumarstva, Zgb 1928 Upotreba drveta 1 sporednih produkata šume, Zgb 1948 Tehnologija drveta, Zgb 1959 Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih šuma, Zgb 1947 Šumarska entomologija, Bgd 1948 Nabavlja se kod; Gozdarskl Institut Slov. LjublJ. Industrlj. knjiga, Bgd Nakladni zav. Hrvatske, Zgb Min. šumar. S. Bgd PolJ. Izđ. pređuzeće, Bgd Nakladni zav. Hrv., Ilica 31 Šumar. sekc. Zgb, Vukotln. î Naučna knjiga, Bgd Sum. sekc. Zgb, Vukotlnov. 2 Naučna knjiga, Bgd Polj. lzđav. pređuzeće, Bgd Min. šumar. Srbije PolJ. Izdav. pređuzeće Bgd PolJ. lzđav. pređuzeće Bgd Institut za nauč. šum. Istr. Bgd, Topčider PolJ. lzđav. pređuzeće, Bgđ PolJ. lzđav. pređuzeće, Bgd Naučna knjiga, Bgđ Izdav. pređuzeće NBS lzđav. pređuzeće NRS lzđav. pređuzeće Srbije, Bgđ šum. sekc. Zgb, Vukotln. 2 Nakladni zav. Hrv., Zgb, Ilica 39 Nakladni zav. Hrv. Zgb, Ilica 39 Nakladni zav. Hrv., Zgb, Ilica 39 Naučna knjiga Bgd. Cijena Din 121 25 « 22 265 25 122 9* 190 22 268 49 58 19 125 22* 275 88 260 153 234 129 192 Pozivaju se pisci i izdavači stručnih djela iz područja šumarstva, da uredaiištvv Šumarskog lista (Zagreb, Vukotinovićeva ul. 2) pošalju popis svojih novih publikaciji uz naznaku naslova, izdavača i cijene, kao i popis onih publikacija koje se u izda vačkom poduzeću ne mogu više nabaviti. |