DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 52     <-- 52 -->        PDF

1. E. Badoux: L´allure de d´accroissement dans la foret jardinée (Tok prirasta u
prebornoj šumi).
2. H. Burger: Einflusš der Herkunft des Samens auf die Eigenschaften der forstlichen
Holzgewächse — die Eiche (utjecaj porijekla sjemena na svojstva šumskog
drveća — hrast).
3. H. Etter: Über die Ertragsfähigkeit verschiedener Stamdorstypen (O produktivnosti
raznih tipova staništa).
4. F. Fischer: Ergebnisse von Anbauversuchen mit verschiedenen Fichtenherkünften
(Rezultati pokusa sjetve sa sjemenom smreke različitog porijekla).
5. R. Karsebon: Untersuchungen über die physiologische Variabilität von Föhren
keiimlingen autochtoner Populationen (Istraživanja o fiziološkim promjenama borovih
klica autohtonog ponika).
6. D. Kuhn: Das Massenauf treten des achtzähnigen Fichtenborken-käfers Ips typographus
L. nach Untersuchungen in schweizerischen Waldungen 1946—41949 (Istraživanja
masovnog napada 8-ziufonog simrekovog pisara Ips typographus L. u švicarskim šumama
19146—4949).
7. K. A. Meyer: Sprachliche und literarische Bemerkungen zum Problem »Drehwuchs
« (Praktične i literarne napomene o problemu zasukanosti žice).
Badoux : nastavljajući svoja istraživanja prebomih šuma, u ovoj raspravi tretira
pitanje početka napredovanja, kulminacije i pada prirasta stabala jele, smreke i
bukve, te odnose između prirasta i pripadajuće drvne imaše, stajaliišnog prostora stabala
i množine lišća. Istraživanja su vršena u Fagetuimu,


Najveći visinski prirast imaju, stabla sa pr. pr. 120—130 om, koji zatim pada i to
polaganije što je stanište bolje. U najboljim mješovitim jelovim sastojinaima neekonomično
je ostaviti jelu deblju od 70 cm (smreku od 60 cm), a na srednjem bonitetu
do 60 cm pr., pr., jer deblja stabla imaju mali i nikakav utjecaj na prihod šume. Zbroj
površine projekcija krošanja stabala debljih od 8 cm u jelovoj sastojini dostigne oko


12.000 m2, a 5—6.500 m2 u smrekovoj sastojini na lošijim tlima. Kod tanjih i srednjih
promjera krošnja smreke je´manja nego jele, a u bukve najmanje je dvostruko´ manja
nego u četinjača kod istog promjera. — Ukupni volumen krošnje kreće se u mješovitim
jelovim sastojinama između 70—...000 m2 po ha, a 26.100—60.700 m3 u smrekovoj sastojini,
iz čega rezultira da drveće 30—90 cm. prs. pr, najbolje iskoristi prostor.
Bur g e r: je ustanovio, da mlade biljke kitnjaka prqpadaju brže nego lužnjaka,
da iz jednakih dimenzija sjemenaka iznikle biljke lužnjakove su veće i jače nego kitsječine,
jar je lužnjak odmah sposoban da se bori sa korovom. Kita jak tjera ranije od
njakove i rastu brže sve do 20—30 godine, što je od važnosti kod. presađivanja na
lužnjaka, pa zato strada od kasnih mratzeva i korov ga preraste. Sadnice lužnjaka iz.
samonika jake zasjene kod presađivanja na sječine osuše se 60%. Podmladak lužnjaka
iz jugoslavenskog sjemena brže raste i tjera ranije, ali stradava od kasnih imra´zeva,
nego onaj sjevernog porijekla. Lužnjak koji kasnije tjera stvara obilje kasnih izbojaka,
kojii stradavaju od pepelnice u mlađem razvojnom: stadiju, a naročito oni iE Jugoslavije,
pa ugibaju u slijedećoj zimi. Lužnjaku! . Jugoslavije otpada lišće prnje od hrastova
drugog porijekla. — Oblik debla lužnjaka je bolji nego. kitnjaka. Prikraćivanje korijena
li—(2 ili 4 god. sadnica nema utjecaj na kasniji oblik debla, ako se pravilno prorede.
Sadnice iz samonika guste zasjene kod presađivanja na sječine pokazuju jako deformiranje
do 8 godine, jer stradaju od jakog svijetla, korova, kasnih rrerazova, pepelnice i
mrazova. Njihov oblik će se poboljšati čim se mladik sklopi ukoliko potječu od boljih
oblika sjemenjaka. — Iz svega izilazi da se mora sakupljati sjeme sa stabala dobrih
sastojina odnosno dobrih sjemenjaka i zasaditi ga na odgovarajuće stanište, ali se
mogu dogoditi i iznenađenja jer nisu poznata prirođena svojstva muških i nasljedne
raznolikosti ženskih matičnih stabala.


Fischerov a rasprava predstavlja skup radova od god. 1899. o utjecaju porijekla
sjemena smreke na dužinu i kvalitet biljaka. Najveće razlike u dužinama isklijale
smreke su između 10—>25 god. starosti. Razlika u vertikalnom rasprostiranju sjemenih
sastojina manje je odlučna na potomstvo nego razlike sjemenjaka iste sastojine.
Kvalitetna razlika zadržava se dulje i uočljivije od visinske (razlike. — Radi jakog utjecaja
promjenljive okoline nije moguće odgojiti sastojne jednakih svojstava, već se
moraju poboljšat prosječna svojstva izabiranjem najboljih fenotipova i genotipova, te
ove iskoristiti za produkciju sjemena.


Etter : navodi faktore, koji odrazuju produktivnost šume, a ti su: drvna zapremnina,
omjer smjese drveća i sortimenti. Produktivnost ovisi o staništu i kompleksu


218