DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 52 <-- 52 --> PDF |
1. E. Badoux: L´allure de d´accroissement dans la foret jardinée (Tok prirasta u prebornoj šumi). 2. H. Burger: Einflusš der Herkunft des Samens auf die Eigenschaften der forstlichen Holzgewächse — die Eiche (utjecaj porijekla sjemena na svojstva šumskog drveća — hrast). 3. H. Etter: Über die Ertragsfähigkeit verschiedener Stamdorstypen (O produktivnosti raznih tipova staništa). 4. F. Fischer: Ergebnisse von Anbauversuchen mit verschiedenen Fichtenherkünften (Rezultati pokusa sjetve sa sjemenom smreke različitog porijekla). 5. R. Karsebon: Untersuchungen über die physiologische Variabilität von Föhren keiimlingen autochtoner Populationen (Istraživanja o fiziološkim promjenama borovih klica autohtonog ponika). 6. D. Kuhn: Das Massenauf treten des achtzähnigen Fichtenborken-käfers Ips typographus L. nach Untersuchungen in schweizerischen Waldungen 1946—41949 (Istraživanja masovnog napada 8-ziufonog simrekovog pisara Ips typographus L. u švicarskim šumama 19146—4949). 7. K. A. Meyer: Sprachliche und literarische Bemerkungen zum Problem »Drehwuchs « (Praktične i literarne napomene o problemu zasukanosti žice). Badoux : nastavljajući svoja istraživanja prebomih šuma, u ovoj raspravi tretira pitanje početka napredovanja, kulminacije i pada prirasta stabala jele, smreke i bukve, te odnose između prirasta i pripadajuće drvne imaše, stajaliišnog prostora stabala i množine lišća. Istraživanja su vršena u Fagetuimu, Najveći visinski prirast imaju, stabla sa pr. pr. 120—130 om, koji zatim pada i to polaganije što je stanište bolje. U najboljim mješovitim jelovim sastojinaima neekonomično je ostaviti jelu deblju od 70 cm (smreku od 60 cm), a na srednjem bonitetu do 60 cm pr., pr., jer deblja stabla imaju mali i nikakav utjecaj na prihod šume. Zbroj površine projekcija krošanja stabala debljih od 8 cm u jelovoj sastojini dostigne oko 12.000 m2, a 5—6.500 m2 u smrekovoj sastojini na lošijim tlima. Kod tanjih i srednjih promjera krošnja smreke je´manja nego jele, a u bukve najmanje je dvostruko´ manja nego u četinjača kod istog promjera. — Ukupni volumen krošnje kreće se u mješovitim jelovim sastojinama između 70—...000 m2 po ha, a 26.100—60.700 m3 u smrekovoj sastojini, iz čega rezultira da drveće 30—90 cm. prs. pr, najbolje iskoristi prostor. Bur g e r: je ustanovio, da mlade biljke kitnjaka prqpadaju brže nego lužnjaka, da iz jednakih dimenzija sjemenaka iznikle biljke lužnjakove su veće i jače nego kitsječine, jar je lužnjak odmah sposoban da se bori sa korovom. Kita jak tjera ranije od njakove i rastu brže sve do 20—30 godine, što je od važnosti kod. presađivanja na lužnjaka, pa zato strada od kasnih mratzeva i korov ga preraste. Sadnice lužnjaka iz. samonika jake zasjene kod presađivanja na sječine osuše se 60%. Podmladak lužnjaka iz jugoslavenskog sjemena brže raste i tjera ranije, ali stradava od kasnih imra´zeva, nego onaj sjevernog porijekla. Lužnjak koji kasnije tjera stvara obilje kasnih izbojaka, kojii stradavaju od pepelnice u mlađem razvojnom: stadiju, a naročito oni iE Jugoslavije, pa ugibaju u slijedećoj zimi. Lužnjaku! . Jugoslavije otpada lišće prnje od hrastova drugog porijekla. — Oblik debla lužnjaka je bolji nego. kitnjaka. Prikraćivanje korijena li—(2 ili 4 god. sadnica nema utjecaj na kasniji oblik debla, ako se pravilno prorede. Sadnice iz samonika guste zasjene kod presađivanja na sječine pokazuju jako deformiranje do 8 godine, jer stradaju od jakog svijetla, korova, kasnih rrerazova, pepelnice i mrazova. Njihov oblik će se poboljšati čim se mladik sklopi ukoliko potječu od boljih oblika sjemenjaka. — Iz svega izilazi da se mora sakupljati sjeme sa stabala dobrih sastojina odnosno dobrih sjemenjaka i zasaditi ga na odgovarajuće stanište, ali se mogu dogoditi i iznenađenja jer nisu poznata prirođena svojstva muških i nasljedne raznolikosti ženskih matičnih stabala. Fischerov a rasprava predstavlja skup radova od god. 1899. o utjecaju porijekla sjemena smreke na dužinu i kvalitet biljaka. Najveće razlike u dužinama isklijale smreke su između 10—>25 god. starosti. Razlika u vertikalnom rasprostiranju sjemenih sastojina manje je odlučna na potomstvo nego razlike sjemenjaka iste sastojine. Kvalitetna razlika zadržava se dulje i uočljivije od visinske (razlike. — Radi jakog utjecaja promjenljive okoline nije moguće odgojiti sastojne jednakih svojstava, već se moraju poboljšat prosječna svojstva izabiranjem najboljih fenotipova i genotipova, te ove iskoristiti za produkciju sjemena. Etter : navodi faktore, koji odrazuju produktivnost šume, a ti su: drvna zapremnina, omjer smjese drveća i sortimenti. Produktivnost ovisi o staništu i kompleksu 218 |