DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Ing. Dušan Poledica: Osnovi opšte i šumarske pedologije sa uputstvima za po pravljanje zemljišta šumskih rasadnika, Beograd 11949, str. 100. U izdanju Instituta za naučna .istraživanja u šumarstvu NiR Srbije izašlo je pre potrebno i korisno djelo šumara pedologa ing, Poledice, prvo djelo ove vrste u našoj šumarskoj stručnoj literaturi. U pravi čas, kada naša zemlja pristupa pošumljavanju ogromnih razmjera. I dok je sadnja još uvijek temelj našem pošumljavanju. osnovno je pri tom, da upotrebljeni materijal — sadnice — budu od prvorazrednog kvaliteta, što je od velikog značenja za uspjeh samog rada i za, početni razvoj budućih šuma. U prvom dijelu svoga djela pisac daje osnove opće i šumarske pedologije. Opisan^ su postanak i život zemljišta, sa svim faktorima, koji u njemu igraju bitnu ulagu. Razrađeni su svi tipovi naših zemljišta, jer se na njima osnivaju šumski rasadnici. Uz dovoljan broj slika, autor je uspio u lakom i pristupačnom stilu da p 70 šuimskiih rasadnika na vrlo različitim tipovima zemljišta, kojima je međutim zajednička pojava — nestrukturnost. Nestrukturnost traži hitno potrebne meliorativne mjere, koje su već dosada pokazale odlične rezultate. Drugi dio, obrađuje meliorativne mjere: kalcifikaciju i humifikaciju, kao dvije mjere od osnovnog značenja. Postoji još niz drugih sretstava melioracije kao upotreba vještačkih gnojiva, upotreba t. zv. milkroelemenata (mangan, bor) itd. ali se autor ispravno ograničio na prve dvije mjere, ikaoi zasada najpreče i skoro jedine i pristupačne. Najveću pažnju autor pridaje ikalciifikaiciji (unašanju kreča u zemljište). C tom smislu daje potrebno znanje, prikazuje vrste krečnih gnojiva i način kalcifikacije po jedinih tipova zemljišta´. Pisac ističe premalu praksu fcaJcisfikaicije kod nas i šarolikost naših zemljišta. Za jako kisela, teška zemljišta, auitor predviđa upotrebu pečenog kreča i to sanio u jesen. Međutim, pedesetgodišnja iskustva naroda u tome radu u Hrvatskoj i u Bosni, i uspjela akcija kalcifikacije najširih razmjera, koja je počela u Sloveniji godine 1947 u proljeće, koristeći baš spomenuta, narodna iskustva u najvećoj mjeri, govore drugačije. Ona dokazuju, da se na svakom, a pogotovo na jako´ opodzoljenom zemljištu, makar ono bilo i teško, pečeni kreč može odlično zamijeniti prirodnim krečnjacima i da se takva kalcifikacija može obaviti pred samu sjetvu. Krecnjak je povoljniji nego pečeni kreč, koji — prema priznanju samog autora — može da bude štetan, kako kod piremalih tako i kod prevelikih doza,. Pomenuta. narodna iskustva toliko su bogata a dobivena su na svim mogućim tipovima zemljišta i sa, svim mogućim krečnim materijalom, da će zadovoljiti istraživačku strast svakog naučnog radnika, koji se neće više morati žaliti na pomanjkanje naših iskustava, već će, nakon relativno kratkog istraživanja, moći pružiti originalna, naučno utemeljena otkrića .Taj put vodi do bržih i sigurnajih rezultata nego isključivo eksperimentiranje »ab ovo«, koje mora da se proteže godinama. Od mladog i poletnog autora možemo očekivati, da će koristiti i ovaj put. Huimifikacija (gnojenje organskim gnojivima) dovoljno obuhvata njegu i, upotrebu stajskog gnojiva, fkomposta i zelenog gnojiva. Na kraju su opisane savremene metode terenskog pedološkog ispitivanja: kopanje, čitanje i obilježavanje profila, uzimanje uzoraka zemljišta i najnužnije aparature sa reagencijama za ispitivanje kiselosti» sode, klorida i, sulfata. Ovo djelo ističe pitanje melioracije rasadnika, do jučer zanemareno, gotovo neuočeno i nepoznato, podjednako važno za čitavu našu zemlju, i prikazuje njegovo rješenje, Ono će nesumnjivo postići, postavljeni zadatak — popraviti stanje naših rasadnika, obezbjediti uspjeh pošumljavanja. VI, Beltram Strana stručna štampa Mitteilungen der schweizerischen Anstalt f, d. forstliche Versuchswesen, XXVI Band, 1 Heft, Zürich .9. Institut za, šumarska istraživanja u Zürichu osnovan je godine ´11888. te je do danas razvio plodan i svestran rad, kako se to razahire iz 26 svezaka publiciranih radova. Naslovna edicija toga Instituta sadrži ove radove: 217 t |
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 52 <-- 52 --> PDF |
1. E. Badoux: L´allure de d´accroissement dans la foret jardinée (Tok prirasta u prebornoj šumi). 2. H. Burger: Einflusš der Herkunft des Samens auf die Eigenschaften der forstlichen Holzgewächse — die Eiche (utjecaj porijekla sjemena na svojstva šumskog drveća — hrast). 3. H. Etter: Über die Ertragsfähigkeit verschiedener Stamdorstypen (O produktivnosti raznih tipova staništa). 4. F. Fischer: Ergebnisse von Anbauversuchen mit verschiedenen Fichtenherkünften (Rezultati pokusa sjetve sa sjemenom smreke različitog porijekla). 5. R. Karsebon: Untersuchungen über die physiologische Variabilität von Föhren keiimlingen autochtoner Populationen (Istraživanja o fiziološkim promjenama borovih klica autohtonog ponika). 6. D. Kuhn: Das Massenauf treten des achtzähnigen Fichtenborken-käfers Ips typographus L. nach Untersuchungen in schweizerischen Waldungen 1946—41949 (Istraživanja masovnog napada 8-ziufonog simrekovog pisara Ips typographus L. u švicarskim šumama 19146—4949). 7. K. A. Meyer: Sprachliche und literarische Bemerkungen zum Problem »Drehwuchs « (Praktične i literarne napomene o problemu zasukanosti žice). Badoux : nastavljajući svoja istraživanja prebomih šuma, u ovoj raspravi tretira pitanje početka napredovanja, kulminacije i pada prirasta stabala jele, smreke i bukve, te odnose između prirasta i pripadajuće drvne imaše, stajaliišnog prostora stabala i množine lišća. Istraživanja su vršena u Fagetuimu, Najveći visinski prirast imaju, stabla sa pr. pr. 120—130 om, koji zatim pada i to polaganije što je stanište bolje. U najboljim mješovitim jelovim sastojinaima neekonomično je ostaviti jelu deblju od 70 cm (smreku od 60 cm), a na srednjem bonitetu do 60 cm pr., pr., jer deblja stabla imaju mali i nikakav utjecaj na prihod šume. Zbroj površine projekcija krošanja stabala debljih od 8 cm u jelovoj sastojini dostigne oko 12.000 m2, a 5—6.500 m2 u smrekovoj sastojini na lošijim tlima. Kod tanjih i srednjih promjera krošnja smreke je´manja nego jele, a u bukve najmanje je dvostruko´ manja nego u četinjača kod istog promjera. — Ukupni volumen krošnje kreće se u mješovitim jelovim sastojinama između 70—...000 m2 po ha, a 26.100—60.700 m3 u smrekovoj sastojini, iz čega rezultira da drveće 30—90 cm. prs. pr, najbolje iskoristi prostor. Bur g e r: je ustanovio, da mlade biljke kitnjaka prqpadaju brže nego lužnjaka, da iz jednakih dimenzija sjemenaka iznikle biljke lužnjakove su veće i jače nego kitsječine, jar je lužnjak odmah sposoban da se bori sa korovom. Kita jak tjera ranije od njakove i rastu brže sve do 20—30 godine, što je od važnosti kod. presađivanja na lužnjaka, pa zato strada od kasnih mratzeva i korov ga preraste. Sadnice lužnjaka iz. samonika jake zasjene kod presađivanja na sječine osuše se 60%. Podmladak lužnjaka iz jugoslavenskog sjemena brže raste i tjera ranije, ali stradava od kasnih imra´zeva, nego onaj sjevernog porijekla. Lužnjak koji kasnije tjera stvara obilje kasnih izbojaka, kojii stradavaju od pepelnice u mlađem razvojnom: stadiju, a naročito oni iE Jugoslavije, pa ugibaju u slijedećoj zimi. Lužnjaku! . Jugoslavije otpada lišće prnje od hrastova drugog porijekla. — Oblik debla lužnjaka je bolji nego. kitnjaka. Prikraćivanje korijena li—(2 ili 4 god. sadnica nema utjecaj na kasniji oblik debla, ako se pravilno prorede. Sadnice iz samonika guste zasjene kod presađivanja na sječine pokazuju jako deformiranje do 8 godine, jer stradaju od jakog svijetla, korova, kasnih rrerazova, pepelnice i mrazova. Njihov oblik će se poboljšati čim se mladik sklopi ukoliko potječu od boljih oblika sjemenjaka. — Iz svega izilazi da se mora sakupljati sjeme sa stabala dobrih sastojina odnosno dobrih sjemenjaka i zasaditi ga na odgovarajuće stanište, ali se mogu dogoditi i iznenađenja jer nisu poznata prirođena svojstva muških i nasljedne raznolikosti ženskih matičnih stabala. Fischerov a rasprava predstavlja skup radova od god. 1899. o utjecaju porijekla sjemena smreke na dužinu i kvalitet biljaka. Najveće razlike u dužinama isklijale smreke su između 10—>25 god. starosti. Razlika u vertikalnom rasprostiranju sjemenih sastojina manje je odlučna na potomstvo nego razlike sjemenjaka iste sastojine. Kvalitetna razlika zadržava se dulje i uočljivije od visinske (razlike. — Radi jakog utjecaja promjenljive okoline nije moguće odgojiti sastojne jednakih svojstava, već se moraju poboljšat prosječna svojstva izabiranjem najboljih fenotipova i genotipova, te ove iskoristiti za produkciju sjemena. Etter : navodi faktore, koji odrazuju produktivnost šume, a ti su: drvna zapremnina, omjer smjese drveća i sortimenti. Produktivnost ovisi o staništu i kompleksu 218 |