DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 5     <-- 5 -->        PDF

zivnija i bolja obrada zemljišta; u protivnom bi i te šumske krčevine za
kratko vreme bile neproduktivne za poljoprivredu, kao što su i okolni
pašnjaci, livade, pa i jedan deo oranica.


b) Na području Bačke, samo u okolini Sombora, moglo bi se planirati
za krčenje nekoliko stotina ha šume, no pošto i tu zemljište naginje zaslanjivanju,
na nižim terenima — dolinama — trebalo bi šumu zadržati.


v) Na području Banata nema šuma za krčenje.
Pri donošenju odluke gde i kada bi šume trebalo krčiti, treba voditi
računa o ovim činjenicama:


Pošto intenzivnom obradom i boljim đubrenjem na postojećem poljoprivrednom
zemljištu možemo povećati žetvene prinose za oko 30°/o, u
Vojvodini šume bi smeli krčiti samo tamo, toliko i tada, gde, koliko i kada,
uz intenzivnu i racionalnu obradu postojećih vinograda, voćnjaka, oranica,
livada i pašnjaka bude postojao višak ljudske, stočne i motorne radne .
snage; u protivnom, uz ekstenzivnu obradu, ne bi povećali već bi naprotiv
umanjili prinose poljoprivrednih proizvoda.


Pošto industrija od sela sve više traži radnu snagu, pre nego što pristupimo
krčenju šuma, moramo mehanizovati poljoprivrednu obradu, kako
bi i sa umanjenom ljudskom radnom snagom poljoprivredno zemljište mogli
dobro i pravovremeno obrađivati.


Pomoću kulturne livade poljoprivreda prethodno treba da stvori stabilniju
krmnu bazu za produktivno stočarstvo, kako bi neposredno, pomoću
kulturne livade, a i povećanom produkcijom stajskog đubreta proizvodnu
vrednost poljoprivrednog zemljišta povećala.


Pošumljavanje


U cilju da se poljoprivredi ostave na raspoloženju što veće površine,
agronomi žele da se na mesto šuma podižu uski poljozaštitni šumski pojasevi.
Taj zahtjev je pravilan, kada se radi o poljoprivrednom zemljištu, no
pošto u Vojvodini ima i zemljišta koja za poljoprivredu nisu produktivna,
na takvim terenima posumrjavanje bi trebalo vršiti u većem opsegu, zato:
što će šuma davati veće prinose; što će šuma okolno poljoprivredno zemljište
bolje štititi nego uski pojasevi i time više povećati i stabilizovati žetvene
prinose; nadalje i zato, što će šuma ta zemljišta najbolje i najjeftinije
meliorirati.


Premda bi se racionalnije iskoristila za ishranu stoke i za stelju, velike
količine slame i kukuruzovine naš seljak troši za gorivo, zato što nema
ni drveta ni lignita. Pošumljavanjem Vojvodine i selu treba osigurati potreban
ogrev, pa će se time i direktno i indirektno pojačati stočarstvo,
koje će pored mesa i mleka omogućiti boljim đubrenjem i povećanje prinosa
poljoprivrednih proizvoda za 10—20%.


U Vojvodini, naročito u severoistočnom delu, vlada stepska-polustepska
klima, sa velikim isparavanjem i nedovoljnim talozima, pa ako
usvojimo hipotezu, da slatine nastaju u aridnom području zato što je ispa«ravanje
veće od taloga, moramo usvojiti i zaključak, da će samo kulturna
šuma taj proces obustaviti zato što će ona svojom krunom, listincem i
humusom umanjiti isparavanje i tako uspostaviti zdravu i trajnu ravnotežu´


171