DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 35     <-- 35 -->        PDF

...je iz dana u dan slabije. I te površine, nekadanje površine naših prebornih
šuma, treba umjetnjm načinom pošumiti.


Neprekidnom i prekomjernom sječom naših planinskih šuma naročito
uz sama naselja, stvorene su velike površine niskih šuma panjača i šikara,
koje treba obnoviti (regenerirati). Kod te obnove važni su radovi uz sječu
šikare i pošumljavanje sadnicama i sjemenom. Unos novih vrsta u sastojinu
moguć je jedino umjetnim pošumljavanjem.


Iz svih napred navedenih slučajeva zaključujemo, da će radovi na
umjetnom pošumljavanju biti u prebornoj šumi potrebni i trajni. Kod radova
na pošumljavanju u prebornim šumama bilo sadnjom biljki bilo sjetvom
sjemenja, prvi i ujedno najvažniji zadatak je slijedeći:


1. ispravno odrediti vrst sadnica i sjemena za te radove t. j. uskladiti
izbor vrste sa razvojem sastojine;
2. odrediti vrijeme radova u skladu sa razvitkom sastojine i tla.
Bez ispravno određenih naprijed navedenih elemenata mogu biti svi
daljnji radovi na pošumljavanju, pa bili oni i najsavjesnije provedeni, uzaludni,
a uspjeh tek djelomičan ili nikakav. Budući da se ovi elementi određuju
prigodom sastava plana pošumljavanja i plana obnove i njege, treba
tom radu posvetiti punu pažnju. Potrebno je, da se svaka pojedina parcela
prije unošenja u plan točno pregleda na samom terenu, a elementi utvrde
obzirom na sadanje stanje sastojine i tla i njihov razvoj.
Ako promotrimo preborne šume vidimo, da tek mali dio istih šuma
ima prebornu strukturu, kao i to da one tokom vremena mijenjaju i vrst
drveta i svoju strukturu, odnosno svoj razvoj. Taj razvoj sastojina kreće
se u tri tipa i to jednolika bukova sastojina sa pojedinim jelovim stablima
prelazi u čistu jelovu sastojinu sa pojedinim bukovim stablima većinom
jednolike strukture, a ova opet u mješovitu sastojinu jele i bukve preborne
strukture, koja se opet vraća u prvotnu bukovu sastojinu. Iz svega napred
vidimo, da je preborna sastojina većinom jednolike strukture ako je sastavljena
samo od jedne vrste drveta bilo to bukva ili jela, a preborne je
strukture onda kada je mješovita.
Kako je razvoj sastojine najočitiji baš u prebornoj šumi, a preborni
oblik iste je tek dio njenog cjelokupnog razvoja možemo za istu dati slijedeću
definiciju: Prebornom šumom zovemo onu šumu koja u svom razvitku,
Ttroz duže ili kraće vrijeme poprima prebornu strukturu.
Kako se iz prednjeg vidi sa izmjenom tipa sastojine vezana je i izmjena
vrsti drveća bukve i jele. Duljina trajanja jednog tipa odnosno jedne vrsti
drveća, nije uvijek jednaka tako, da imamo tla na kojima je trajanje jele
dulje, dominantna jela, i tla na kojima je trajanje bukve dulje, dominantna
bukva, te tla jednake dominacije obih vrsta. Općenito se može kazati, da
je u dubljim i svježim tlima dominantna jela, a u višim i sušim bukva- Sjeverne
i istočne ekspozicije zauzima jela, južne i zapadne bukva.
Grafički možemo prikazati tu izmjenu vrsta drveća i dominaciju tla
ovako: Prema priloženom grafikonu vodoravna linija pokazuje nam vremenski
razvoj sastojine, a okomita linija u smjeru gore kvalitetni uspon
jele, a u smjeru dolje kvalitetni uspon bukve.


201