DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Literatura: Gračanin: Pedološka ispitivanja vrišt:na Ličkoga polja, Zagreb 193iK Schwerdtfeger: Die Waildkrankheiten, Berlin 1944. Vouk Dr. Vale: Die Kohle und Pflanzenwachstum, Wien ... Vouk Dr. Vale: Nova istraživanja o utjecaju ugljena na rast biilja, Sporn, srp. akad. nauka, Beograd 1936. Purte: Veslačka pošum! javan ja, Beograd 1948. Jarusov: Kaloiifikacija podzolastih zemljišta, Beograd 1(949. Sala: Vivai forestall, Roma 1943, CALCIFICATION DE LA PÉPINIERE Sur la base des ses propres experiences l´auteur fait ressortir la grande importance de la calcification du terrain acide dans les pépinieres. A cause du manque de chaux sur tels terrains se développent des plantes faibles et sans resistance; les plantes sont exposés aux diverses maladies déja dans la: pépiniere. Sur le symptôme extérieurs on peut classifier assez positif le moindre ou le plus grand manque du chaux dans le terrain, sans des analyses du laboratoire. L´auteur recommande qu´ on prenne pour la calcification au premiere ligne la pierre a chaux naturelle en forme de la farine, du sable et la plus massif, et fait remarquer la possibilité d´utilisation de la ibouilbe saturée de la fabrique a sucre. L´auteur recommande encore de faire des experiments sur les petites surfaces dans les pépinieres des terrainie acides et donne a cet effet des simples instructions. Ing. Branko MUas (Rijeka): POŠUMLJAVANjE U PREBQRNOJ ŠUMI Osnovni temelj pomlađivanja prebornih šuma jest prirodno pomlađivanje tako, da se veliki dio površine tim načinom i pomladi. Unatoč provadanja najsavjesnijih radova na uzgoju tih šuma ne uspije i ne može uvijek da uspije tim načinom pomladiti svu površinu, pa je potrebno izvjesnu površinu bilo popuniti bilo u cjelosti pošumiti umjetnim načinom. Mnoge plešine u tim šumama nastale uslijed prejakih ili vremenskih nepravilno provedenih sječa, uslijed šumskih požareva, zaraza i djelovanja atmosferilija, u takovom su stanju, da se ne mogu kroz duži niz godina prirodno pošumiti, pa ih je potrebno umjetno pošumiti i time izbjeći gubitak na prirastu. Prekomjernim iskorišćavanjem jedne vrsti drveća ili prirodno pomanjkanje vrste potrebne za izmjenu sastojina uvjetuje zastoj u njenom prirodnom razvoju, a posljedica je toga opadanja kvalitelte sastojine i tla. Ovdje treba unijeti potrebnu vrstu i uspostaviti narušenu ravnotežu. Medu našim planinskim prebornim šumama nalaze se veće ili manje površine čistina, koje se već dugi niz godina iskorišćavaju kao gorske livade i pašnjaci. Mnoge takove čistine pokazuju jasne znakove, da im tlo odvojeno od ranije sastojine gubi na kvaliteti, a djelomično prelazi i u sterilnost. Pošumljavanjem tih čistina pristupa se ponovnom podizanju kvalitete toga tla. — Neposredno vezane uz naše preborne šume nalaze se velike površine bujadnica koje su nastale sječom šume zbog potrebe pašnjačkih površina. Takova su tla zbog predugog iskorišćavanja, a bez ikakovih melioracionih radova te zbog svoje nepovoljne ekspozicije i inklinacije toliko ispranamršava, da danas služe samo za dobivanje stelje od bujadi, dok je paša 200 |