DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Literatura:


Gračanin: Pedološka ispitivanja vrišt:na Ličkoga polja, Zagreb 193iK
Schwerdtfeger: Die Waildkrankheiten, Berlin 1944.
Vouk Dr. Vale: Die Kohle und Pflanzenwachstum, Wien ...


Vouk Dr. Vale: Nova istraživanja o utjecaju ugljena na rast biilja, Sporn, srp. akad.


nauka, Beograd 1936.
Purte: Veslačka pošum! javan ja, Beograd 1948.
Jarusov: Kaloiifikacija podzolastih zemljišta, Beograd 1(949.
Sala: Vivai forestall, Roma 1943,


CALCIFICATION DE LA PÉPINIERE


Sur la base des ses propres experiences l´auteur fait ressortir la grande importance
de la calcification du terrain acide dans les pépinieres. A cause du manque de chaux
sur tels terrains se développent des plantes faibles et sans resistance; les plantes sont
exposés aux diverses maladies déja dans la: pépiniere. Sur le symptôme extérieurs on
peut classifier assez positif le moindre ou le plus grand manque du chaux dans le
terrain, sans des analyses du laboratoire. L´auteur recommande qu´ on prenne pour la
calcification au premiere ligne la pierre a chaux naturelle en forme de la farine, du
sable et la plus massif, et fait remarquer la possibilité d´utilisation de la ibouilbe saturée
de la fabrique a sucre. L´auteur recommande encore de faire des experiments sur les
petites surfaces dans les pépinieres des terrainie acides et donne a cet effet des simples
instructions.


Ing. Branko MUas (Rijeka):


POŠUMLJAVANjE U PREBQRNOJ ŠUMI


Osnovni temelj pomlađivanja prebornih šuma jest prirodno pomlađivanje
tako, da se veliki dio površine tim načinom i pomladi. Unatoč provadanja
najsavjesnijih radova na uzgoju tih šuma ne uspije i ne može
uvijek da uspije tim načinom pomladiti svu površinu, pa je potrebno izvjesnu
površinu bilo popuniti bilo u cjelosti pošumiti umjetnim načinom. Mnoge
plešine u tim šumama nastale uslijed prejakih ili vremenskih nepravilno provedenih
sječa, uslijed šumskih požareva, zaraza i djelovanja atmosferilija,
u takovom su stanju, da se ne mogu kroz duži niz godina prirodno pošumiti,
pa ih je potrebno umjetno pošumiti i time izbjeći gubitak na prirastu.


Prekomjernim iskorišćavanjem jedne vrsti drveća ili prirodno pomanjkanje
vrste potrebne za izmjenu sastojina uvjetuje zastoj u njenom prirodnom
razvoju, a posljedica je toga opadanja kvalitelte sastojine i tla.
Ovdje treba unijeti potrebnu vrstu i uspostaviti narušenu ravnotežu.


Medu našim planinskim prebornim šumama nalaze se veće ili manje
površine čistina, koje se već dugi niz godina iskorišćavaju kao gorske livade
i pašnjaci. Mnoge takove čistine pokazuju jasne znakove, da im tlo odvojeno
od ranije sastojine gubi na kvaliteti, a djelomično prelazi i u sterilnost.
Pošumljavanjem tih čistina pristupa se ponovnom podizanju kvalitete toga
tla. — Neposredno vezane uz naše preborne šume nalaze se velike površine
bujadnica koje su nastale sječom šume zbog potrebe pašnjačkih površina.
Takova su tla zbog predugog iskorišćavanja, a bez ikakovih melioracionih
radova te zbog svoje nepovoljne ekspozicije i inklinacije toliko ispranamršava, da danas služe samo za dobivanje stelje od bujadi, dok je paša


200