DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Korist prirodnog krečnjačkog materijala može se ispitati na malim
površinama pomoću malih ogleda i tako ujedno usltanoviti efekt njegove
upotrebe.


Za jedan m2 kiselog zemljišta potrebno je krečnjačkog materijala,
kako je u pril. tabeli navedeno.


Zemljišta
manje jako kisela
Krečili materija l kisela laika teška


potreba materijala u kg za 1 ni*


površine
paljenii foreč ili krečni otpaci u prašini 0,..). 0,3—0,5 1
prašina sa ceste, kninskikrečnjačko ili dolomitno
krečnjak,
brašno 1 1 2
krečn. materijal, krupnoća prosa 2
2 4
krečn. materijal krupnoće pšenice .4 4 8
krečn, materijal krupnoće kukuruza 6 6 12
lapoTii, prema sadržaju kreča . . .
krečn. materijal krupnoće lješnjaka
Krupniji
materijal
teško se
4—10
10
Krupniji
materijal
smeta kod
krečn. materijal krupnoće oraha . rastvara! obrade !


Pod krupnoćom, na pr. kukuruza razumijeva se različita krupnoća,
leod koje prevladava na pr. krupnoća kukuruza.


Jako kisele lake crnice sadrže mnogo humusa, koji se pod uticajem
kreča brže razlaže. Da to razlaganje ne bude previše intenzivno i da se
humus ne bi bez potrebe prebrzo trošio, daju se lakim zemljištima polovične
doze, u poredenju sa teškim zemljištima.


Iz tabele se vidi, od kolikog je uticaja usitnjenost krečnog materijala.
Krečnjak ne djeluje čitavom svojom težinom istovremeno, jer je samo
površina izložena razaranju i otapanju od strane kiselina. Ista težinska
jedinica krupnog materijala ima mnogo manju površinu nego sitniji materijal.
Što je materijal krupniji, više ga treba za postignuće istog dejstva ali
će za to i duže trajati. Često će se naći u neposrednoj blizini rasadnika
samo krupan materijal, kojim se možemo poslužiti, ali će ga trebati veće
količine.


Ako imamo priliku da biramo, onda ćemo za pjeskovita zemljišta
radije uzeti lapore, jer osim kreča sadrže i gline, koja nedostaje u pjeskovitim
zemljištima. Teško rastvorljive lapore ostavljamo na površini zemljišta,
da promrznu, nakon čega se sami lako usitnjuju, pa ih na proljeće
samo rasturimo i zadrljamo, Dolomiti imaju prednost pred krečnjacima
zbog sadržaja magnezija.


Navedene količine krečnog materijala moraju pokazati uspjeh, ali se
prednja tabela ne mora shvatiti strogo apotekarski- Ni kod dvostrukih
doza neće biti kvara. Jedino je kod paljenog kreča potreban oprez, jer
se, kako je to dokazano u bezbroj primjera, višestrukim dozama može


194