DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Nekulturna zemljišta i njihovo popravljanje Zemljišta, koja se teško kultiviraju (obraduju i iskorištavaju) nazivaju se nekulturna. Najčešće osobine takvih zemljišta su zamuljivanje, stvaranje kore, raspucavanje u suši, zbijenost ili pretjerana rastresitost, jaka osjetljivost na sušu. Konačna posljedica svih tih pojava je loš kvalitet proizvedenih sadnica. Osim potrebne dubine i dovoljnog učešća glinenih čestica, nosioca hranljivih elemenata, zemljištu je potrebna i stanovita količina humusa i baza. u prvom redu kalcija. Bez humusa i kalcija zemljište je mrtvo, u njemu nema mikroorganizama, nosioca života, koji razlazu organske materije u oblik pristupačan biljkama. Kod razlaganja organske materije stvaraju se razni kemijski spojevi, štetni po mikroorganizme, u prvom redu po bakterije, sakupljače dušika iz zraka, ako nema kalcija, koji te spojeve (kiseline) neutralizira. Kalcijem (krećem) oskudna zemljišta zovu se k is e 1 a, bez obzira da li su suha ili mokra, zbog štetnih kiselina, kojima obiluju. Kalcij u vezi sa humusom stvara u zemljištu uslove trajne plodnosti. Humus i kalcij su stoga zemljištu neophodno potrebni i ne mogu se nićim zamijeniti. Kreč u obliku kalcijevog karbonata spada medu najlakše topive spojeve pa ga kiše i vode vrlo brzo ispiraju. Ovo ispiranje je mnogostruko veće, nego što su količine, koje biljke troše za svoju izgradnju. Čim nestane kalcija, toga »čuvara plodnosti zemljišta«, kako ga nauka danas naziva, nastaje opće ispiranje organskih mineralnih materija, glinenih čestica i ostalih hraniva. Tako može na pr. od nekada bogatog, dubokog zemljišta, nastalog na trošnoj eruptivnoj podlozi, na nagnutom terenu, ostati samo još neplodni kremeni pijesak. Ima međutim i suprotnih pojava. U ravnici se iz zemljišta ispiraju svi hranljivi sastojci a zaostaju glinene čestice, stvarajući tešku glinu. Barske i planinske crnice nastaju na taj način, da se organska materija u oskudici kreča uopće ne razlaže, pa se tako stvara i gomila kiseli humus. Zemljišta, snabdjevena u dovoljnoj mjeri humusom i krečom, su kulturna: vrlo plodna, lako obradiva, lako podnose sušu i vlagu, ne stvaraju koru i ne raspucavaju u suši, za vrijeme kiše ne rasplinjuju se u vodi. Dan poslije prestanka kiše mogu već lako da se oru, a da se zemlja ne lijepi za cipele. Djelovanje stajskog gnoja u njima osjeća se godinama. Takvih zemljišta (aluvijalni nanosi, karbonatne crnice i černozemi) ima skoro samo u Vojvodini. U ostalim predjelima naše države su rijetka a jedva se koji šumski rasadnik može pohvaliti takvim zemljištem. Većina šumskih rasadnika oskudijeva u kreću. To su nekulturna, abnomarna, bolesn a zemljišta, sa toliko pojava abnormalnosti, da se najčešće mogu lako prepoznati već po vanjskim znacima. 188 |