DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 12 <-- 12 --> PDF |
vršili su pojedina proučavanja posljednjih decenija Anić3), 4), 3). Balen6), Petračić7), 8) i Tregubov9). Šumarski praktičari pisali su još manje o makiji, i to samo prigodice Ing. Marčić 10), ing. Zaluški n) i Bracanović12)]. Nešto detaljnije vršena su proučavanja flore otoka Raba i Paga, koja nam proučavanja, nisu sva poznata. Međutim, ovi otoci po sadašnjoj adtministrativno- političkoj podjeli ne pripadaju oblasti Dalmacije, a osim toga, nalaze se po svom geografskom položaju visoko u gornjem Jadranu, te sumnjamo da su prilike i malo slične onima u Dalmaciji, osim, možda, onima u najsjevernijem njenom dijelu. Mi ćemo se u ovom članku uglavnom ograničiti samo na područje Dalmacije* a specijalno na srednju i dijelom, južnu Dalmaciju, koja su nam područja i prilike najbolje poznate. Osim po nazivima stručnih djela i članaka, nije nam poznato ni to, kako je ovaj predmet obrađen u stranoj, specijalno talijanskoj i francuskoj literaturi. Prije nego pređemo na samo izlaganje, moramo objasniti pojedine pojmove, kojima ćemo se u ovom članku služiti. Pod pojmom makije, općenito, smatra se biljna zajednica sastavljena od pretežno zimzelenih listača, u kojoj dolazi i po koji listopadni i četinjasti element. Mi ćemo u ovom članku oštro lučiti makijske šume od makijskih šikara. Pod pojmom makijske šume smatrat ćemo takove makije, koje nisu devastirane niti zakržljaje uslijed nepovoljnih stanišnih prilika t. y tvore lijepe sastojine, čija drvna masa ima izvjesnu gospodarsku vrijednost; ili i takove makije, koje su svojedobno ameliorirane, pa će takovu vrijednost imati u najbližoj budućnosti. Pod makijskim šikarama, o kojima namjeravamo govoriti u ovom članku, smatrat ćemo sve ostale, na bilo koji način devastirane ili zakržljale makije koje, s obzirom na stanje strukova od kojih su sastavljene, u sadašnjem času imaju vrlo malu ili gotovo nikakvu gospodarsku vrijednost, a koja se vrijednost ne može povećati, ukoliko se na njih ne primjene odgovarajuće ameliorativne mjere. 0 elementima makije, koji tvore podstojnu sastojinu u borovim šumama, ne kanimo ovdje govoriti. Radi kratkoće u daljnjem izlaganju služit ćemo se za makijske šikare samo izrazom šikara, dok će pojam makije obuhvatiti općenito spomenutu zimzelenu biljnu zajednicu t. j. kako šume tako i šikare makije. 3) Anić dr. M.: Pogledi na dendr. sociol. odn, drž. šuma na otoku Mljetu, Glas. za šum. pokuse br. 8, Zagreb 1942. 4) Anić dr. M.: Dendrollora otoka Brača, Glas. za-šum. pok. br. 8, Zgb 1942. 5) Anić dr. M.: Divura ili diviza na o. Braču, Gl, za earn. pok. tor. 8, Zgto 1942. 6) Bailen dr. J.: Prilog poznavanju maših méditer, šuma, Šum. ilist 119315. str. 125. 7) Petračić dr. A.: Šumski i dendrogeagraifski odnosi na o. Braču, Gl. za šum. pok. br. 8, Zgb 11942. 8) Petračić dr. A : Zimzelene šume o. Ralba, Gl. za šum. pok. br. 6, Zgb 1938. e) Tregubov dr. V.: Primjena nauke o blj. zadr. kod pošum. krša, Šum. prir. Zgb 1946., str. 742. 10) Marčić ing. J.: Bivše, sadanje i buduće šume na Kršu, Šum. list, ´1936., str. 564. 11) Zaluški ing. J.: Problemi šumarstva o. Hvara, Šum. list 1935., str. 57S. 1S) Bracanović \..: O važnosti planike na našem méditer, kršu, Šum. list 194l.r .str. 493. 178 |