DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1950 str. 11 <-- 11 --> PDF |
nije moguće, tada moramo doći do zaključka, da će po zakonu ponudepotražnje drvo naći bolju prođu i relativno više cene od poljoprivrednik proizvoda. ............ .......... ........... ..... ...... . ..................... ......... 4Tfli6bi . ............. ........ ............... .>........ (.........) .... ...... . ....... .... ............ . .......... .. ........ ...., ....... ......... ............. ....), a ..... ..1....... ...... ........... .. ..., .....! ... ........ .....».............1. ....... .. ..... ...... . .. ........ ........ ......... ., .. .. .)........ ....... .<... .......1 . ......., . ..... ...... ........... ............. ....... ....., ........... ...................... . ....... ........ ...... .... 6.1 .......... .......... ............. . ....... . .... .......... y % — ..... .............. .......... . ..... ...... .......... ....... ....; dp ..... ......... ........... ... ......... 1 .. ..... .................... .......!, dš — ... ......... 1 .. ....... .......; .. ..... ....... .... .......1...<:. . ....... .... .. ........ . ........ ........., rš — ....... ....... .... .......... d ...... .......... lag. Branimir Marinković (Korčula): NEKOLIKO MIŠLJENJA I PRIJEDLOGA K PITANJU AMELIORACIJE DEVASTIRANIH MAKIJA U DALMACIJI Na vlastitim se greškama učimo Uvod Makije u Dalmaciji zauzimlju znatne površine. Nažalost, ne raspolažemo nikakvim statističkim podacima o njenom prostranstvu. No možemo slobodno reci, da na otocima, ako se isključe borove šume (a i pod, ovima dolazi makija kao podstojna sastojina), svu ostalu, šumom obraslu, površinu zauzima makija. Na kopnu se makija prostire uz morsku obalu, negdje u širem, a negdje u užem pojasu, te joj je sjeverna granica negdje sjeverozapadno od Zadra1). U biljno-sociološkom pogledu pripada makija svezi česminovih šuma (Quercion ilicis Br. BI.), a ista je nastala potiskivanjem ove posljednje2)- Nije nam poznato koliko je do danas makija uopće proučena, a kod nas u Dalmaciji specijalno .Dovoljno je pogledati Šumarsku bibliografiju, u kojoj pogotovo i ne nalazimo članaka specijalno o makiji, To se odnosi kako na šumarsko istraživački rad, tako još više na pojedine probleme u praksi. Osim klasičnih radova botaničara: Luje Adamovića, Becka-Mannegetta, Stjepana Horvatića i nekih drugih, koji su u sklopu svojih geobotaničkih istraživanja proučavali i makiju, sa šumarsko-naučnog gledišta .) Horvait dr. I.: Šumske zadruge Jugoslavije, Šum. Brk, Zgb, 1946. str. 590. 2) Horvat dr. I.: loco cit. 177 |