DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Plenum je usvojio plan rada sekcije u l<95iö/51 godini: I. Organizacija: 1) Povećati broj članova sekcije za 15% na području Zagreba; 2) Učlaniti u sekciju stručnjake šumarstva i drvne industrije sa terena, kao, i pomoćno stručno osoblje; 3) Učlaniti u sekciju racroinaliizatore, novatore i organizatore rada u šumarstvu i drvnoj industriji; 4) Osnovati terenske sekcije u sjedištima NO-a, kao i u većim drvno-industrijskim centrima kao što su: Belišće, Vinkovci, Delnice, Nova Gradiška, Sisak, Ogulin i Gospić; 5) Oržati Savjetovanje cjelokupnog članstva po pitanju podizanja produktivnosti rada i po organ!iizaoiioniim| problemima sekcije. i II. Stručna š it ami pa: 1) Nastaviti sa redovnim izdavanjem »Šumarskog lista« i pojačati saradnju stručnjaka drvne .industrije; 2) Izdati Tablice za kubiciranje trupaca, tesane građe i samica; 3) Izdati »Lugarski priručnik,«; 4) Pripremiti rukopis za štampanje Udžbenika za srednje šumarske i drvno in duet rajske škole. 1 j j , i 1 III. Izdizanje kadrova i povećanje produktivnosti rada: <-. 1) Organizirati 6 stručnih predavanja u Zagrebu; 2) U cilju uspostavljanja što čvršće veze sa terenskim sekcijama, dostavljati na teren u prepisu svako stručno predavanje koje će biti održano u sekciji u Zagrebu; 3) Organizirati jednu stručnu ekskurziju; 4) U cilju što jačeg povezivanja održati barem po jedno stručno predavanje u sjedištima oblasti, u kojima će biti organizirane sekcije; 5) Nastaviti sa radom u Komisijama za povezivanje nauke i prakse; 6) Za Savjetovanje stručnjaka šumarstva i drvne industrije prirediti referait »Borba za visoku produktivnost rada u a) šumarstvu i b) drvnoj industriji«. Društvo inženirjev in tehnikov LR Slovenije, sekcija gozdarjev in lesnih industrijcev je priredila posvetovanje strokovnjakov na Bledu v dneh 117. do 20. fe´b. I960, kateremu so prisustvovali delegati iz ostalih bratskih društev in predstavnici raznih ministerstev širom Jugoslavije. Namen posvetovanja je bil izvršitev in pospešitev planskih nalog, ker je to osnovna in brezpogojna zadobžitev in obveza. V uvodni besedi je pom. ministra lesne indiustrije LRS naglasil, da je vsak kubik lesa istočasno investicija pri izvrševanju plana in obenem gozdni fond za proizvodnjo lesa. Ne more biti govora o eni od o´beh nalog brez soglasja s drugo. Surovine smo dolžni čuvati, ker ne smemo pozabiti na perspektivno gledanje, na veliko ne pa ne- izčrpno bogatstvo zaloge lesa. Referati na posveto van ju so bili sledeči: 1) O borbi za večjo storilnost dela, ing. Slovnik Miloš i2) Mehanizacija spravila in transporta, ing. Klemenčič Ivan 4) O gojätvi in varstvu gozdov, ing. Žagar Bogdan 4) Vpliv gozda na režim voda, ing. Rainer Franjo Navajamo le nekoliko najvažnejših misli iz referatov oziroma diskusije, kod sledi: Praksa je ugotovila da potočni brigadni sistem, t. j . vertikalna poveza med brigadaimli lažje prebrodi grla eventualnoga zastoja, ker so v potočnem sistemu združene vse faze od poseka do spravila na kamionsko cesto. Medtem ko imamo v LRS edino eno gozdno železnioo, je posebnost izvoz lesa z žičnicami. Imamo ca 40 enot s približno skupno dolžino 1Ö0 km žičnie v pogonu. Razentega imamo še žične drče, ki so še posebno rentabilne, ker je investicija neverjetno enostavna in poceni. Žično drčo ira žične železnice so udeleženci videli v pogonu na železniški postaji Soteska pri Bledu, 164 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Nakladalne ...... so dale neverjetno dobre uspehe, kjer so bili pogoji za izgraditev dani. V zvezi s tem »paketni prevoz« lahko prištedi mnogo delovne sile, posebno pri drotonih proizvodili, kakor so npr. žaganice. V zvezd z naglo graditvijo hidrocentral in če se ne bodo predozele vse mere opreznosti, so razni govorniki qpozarjali na nevarnost hudournikov oziroma rasipanje s pro dom. Nekateri današnji žagarski obrati so bodoči lesni kombinati. S kombinati skušamo vskladiti posek s prirastkom, ker mnogo bolj iskoriščamo les, ki je toil prej odpadek. Npr. tvornica lesonitnih plošč ima izkoriščenje 95%. Ko bo v 2 letih zgrajen kombinat Limb uš bo dajal letno ves materijal za tri tisoč stanovanj. Za štednjo lesa važna je izdelava lesonitnih plošč, za katere lahko poslužijo ćelo izlučeni odpadkii pri proizvodnji tanina. Tuđi duglazijeve sestoje že imamo. Pri Rakeku 3,5 ha čisti, približno 50 let star šestoj in 3 ha mešan z bukvo približno 25 letni. Duglazijcvega semena rabimo letno 100 kg, ter moramo izkoristiti prav vsak češarek. Diskutanti so iznašali predloge za odstraniitev težav z delovno silo. Treba zmajšati fluktuacijo, nediscipliniranost delavcev zaradi izostajanja od dela, kako da se poboljša kvaliteta proizvodov. Z izdajanjem priročnikov in brošur bomo dvignili strokovno znanje delavcev in. strokovnjakov. Dati organizacijski problemi DIT-a so bili predmet posvetovanja, ter so vsi strokovnjaki Slovenije raznih podružnic DIT-a, horizontalno vezani med seboj po posebnih delegatih v matično gozdarsko in lesno sekcijo DIT-a Ljubljana. Sklepi in rezolucija posvetovanja na Bledu bodo tiskani v Gozdarskem vestniku in Lesu, posebna edicija v obliki brošure pa bo prioesla vse fererate in važnejšo diskusijo, da se s tem naglasi in še bolj publicira obddlani materijal. Ing. Drago Kajfež 165 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 84 <-- 84 --> PDF |
DUŽNICI »ŠUMARSKOG LISTA/ Na temelju zaključka Upravnog odbora Sekcije šumarstva i drvne industrije DIT-A Hrvatske pozivaj« se niže navedeni pretplatnici »Šumarskog lista« da uplate zaostalu dugovimu. Iz NR Hrvatske Ing. Ćolović Ilija, Split Din 540,— za god. 1947, 1948, 19 Jurić Pavle, Zagreb 690..— „ 1945 do 1949 Komliinović Drago, Okučani ,, ´ 540.— „ 1947 „ „ Kovač Zvonimir, Zagreb 540,— „ »» »» >t Lokner Kazimir, Ogulin 540.— „ . ,. Mužimić Mirko, Split tl 540.— „ ,, ,, „ ,, Ostojšć Drago, Voćhi 540.— „ »» »» „ Pavletič Franjo, Caprag ,, , 350,— „ i 1948 Sušiić Branko, Glina 540,— „ . „ do 1949 Šiniiić Rudolf, SI. Požega 540,— „ „ f) Vojčunas Nikola, Zagreb 690,— „ 1945 do 1949 ft Iz NR Slovenije Ing. Erker Rikard, Ljubljana Din. 480.— za god. 1946, 1947, 1948 Korent Drago, Celje „ 480.— „ „ Miklavlč Joža, Celje Štimec Joža, Ljubljana Iz NR Makedonije Niki tin Aleksander, Kočane Din. za god. 1946, 1947, 1948 Tihanov Grdigorçije, Kotor Iz Autonomne pokrajine Vojvodine Ing. Gajić Nikola, Kraljevci Din. 480,— za god. 1946, 1947, 1948 ,,. Selaković Radoslav, Morović „ 480.— „ „ ,, Stoj.adiinovlč Đorde, Petrovgrad ,. 4(90,— „ „ Iz NR Bosne i Hercegovine BudimJić Mehmed, Sanski Most Din. 480,— za god. 1946, 1947, 1948 Ing. Fabijanić Ivan, Tuzla Hasanbegović Šefkija, Sarajevo Izrael Josip, Kladanj 480. Kasć´k Oton, Sarajevo 480. Karišik Dušan, Brčko 480. Lastrić Dragutin, Sarajevo 490. Lazarev Sergej, Sarajevo 166 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Popović Vladislav, Sarajevo 480— Rizvanbegović Ćemal, Konjic 480.— Trifković Ranko, Sarajevo 510.— 1947 do 1949 Vasiljević Đorđe, Banja Luka 480.— 1946 do 1948 Zita Vladimir, Travnik 480.— 1946 do 1948 Iz NR Srbije i Beograda Ing, Crvenčaniim Božidar Čačak Din. 480, za god. 1946—1948 Đoirić Mihajlo, Prijepolje 480. Jovanović Ilija, Priština 480. Kiliibarida Milutin, Prokuplje 480, Korunović Ljiubiša, Priboj 4,80 Košutić Srđan, Jagodina 480. Kozarac Jovan, Prizren 480, Milutinovic Aleksiije, VI. Han 480, Radović Sreta, Loznioa 480, Rađulović Sveta, Priština 480, Stojanović Radivoje, Leskovac 480. Tin tor Branko, .š 480., Vučetić Jovan, Uzice 480. Vuoičević Mihajlo, Uroševac 480, Vučkoviić Blažimir, Raška 480, Jelača Doirđe, Beograd 540, 1947, 1918, 1949 Jovanović Milan, Beograd 540, 1947, 1948, 1949 Jovanović Nikola, Beograd 660. 1947, 1948, 1949 Kolarović Stevan, Beograd 480. 1946—1948 Kosonogov Pavle, Beograd 480, Majistorović Vlado, Beograd 480 Miihajlović Dragoš, Beograd 480, Novaković Svetozar, Beograd 480 Ocokaiić Mihajlo, Beograd 480 Poledica Dušan, Beograd 480, Tnivunac Rado mir, IJeagrad 480 U slijedećem ćemo broju donijeti daljnji iskaz dužnika po pojedinim republikama. Ponavljamo našu molbu na pretplatnike »Šumarskog Lista« da nam redovno javljaju svaku promjenu svoje adrese i da redovno uplaćuju pretplatu na list. Naš je račun kod Komunalne banke u Zagrebu broj 401-1-9560360, Ispraviti na str. 43 st. 3 prvu formulu: a, b p a-t b bj 100 a a Na str. 152 i 153 dimenzije kliširanih slika udesiti prema si. 3 (otisnutoj desno dole na str. 152 sa mjerilom). 167 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 86 <-- 86 --> PDF |
SAOPĆENJE SARADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Zadatak je »Šumarskog lista«, da objavljivanjem aktuelnih rasprava i članaka, saopćavanjem novih iskustava i tekovina nauke te informacijama o domaćoj i stranoj stručnoj štampi pomaže šumarstvo i drvnu industriju u rješavanju aktuelnih privrednih problema. Daljnji, isto tako važan je zadatak našeg lista, da okuplja stručnjake šumarstva i drvne industrije zbog razmjene stečenih iskustava i znanja, u cilju međusobnog stručnog izdizgnja. Prema tome u listu se tretiraju problemi, koji su u neposrednoj vezi sa praksom, kao i pitanja teoretske prirode, kojima se u perspektivi razvoja naše privrede pomaže plodniji rad prakse. Da bi list mogao tima zadacima udovoljiti, potrebna je uža suradnja što šireg kruga stručnjaka, napose onih koji su u neposrednoj vezi sa izvršavanjem operativnih zadataka u terenu. Iskustva stečena dugododišnjim radom u praksi vrlo su dragocjena ne samo za ostale terenske stručnjake i za rukovodstva šumske i drvno-industrijske privrede već i za razvoj naše znanosti, pa neobjavljivanje takvih saznanja stvarno je naš nacionalni gubitak. Jedan od najboljih načina za iznošenje i prenošenje takvih iskustava je u obliku saopćenja, kao i u obliku kolektivnog rada većeg broja stručnjaka. Rasprave i članci trebali bi biti što kraći i ne bi smjeli da odviše opsežno iznose opće poznate pojedinosti. Rukopisi treba da su čitko napisani na stroju s proredom između redaka, i to samo na jednoj strani papira; sa strane ostaviti prazan prostor od najmanje dva i pol prsta širine. Originalnim raspravama i člancima potrebno je u jednom primjerku dodati kratak sadržaj sa što kraćim rečenicama, radi prevoda na jedan strani jezik (ukoliko autor sam ne izvrši prijevod). Slike i grafikoni treba da su posve jasni, i ne smiju se u tekst ulijepiti; u tekstu se samo praznim prostorom označi mjesto te navede broj i eventualno opis tih priloga. Rukopisi se štampaju jezikom i pismom, kojima su napisani, izuzevši ako autor drukčije odredi. Rukopisi se ne vraćaju. Separatni otisci moraju se zasebno naručiti, a trošak štampanja snosi autor. Saradnja u listu honoriše se. |