DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Zasjenu ta vrsta podnosi, te je u ovom pogledu između smreke ,i jele. U interesu čišćenja od grana preporuča se njihovo obrezivanje (koje borovac također dobro podnosi). U Njemačkoj se borovac mnogo uzgaja, naročito u bukovim sastojinama ali i u sastojinama crvenog bora i smreke, kojima podiže vrijednost svojom primjesom. U Si. Americi borovac pokriva ogromne površine u čistim i u mješovitim sastojinama. Tamo vrlo cijene njegovo drvo. U 18. i 19, stoljeću poilovica kuća amer, farmera je izgrađena iz borovca1 i ove kuće dobnim dijelom stoje još i danas, te potvrđuju dobru uporabivost borovčeva drva u svrhu gradnje kuća. Kao građevno i stolarsko drvo i danas ima tamo važnu ulogu; slično i u pogledu pravljenja sanduka. — Mnogo se upotrebljava za proizvodnju furnira, pokućstva, ukočenog drva, čak za ručne kofere, fine sanduke za patova/nje, za vrata. Mnogo ga traže za proizvodnju šibica, za razne kalupe, doprozornike, žaluzine i slične svrhe. Za celulozno drvo jednako je vrijedan kao smreka i bijeli bor. Sadržaj smole je vrlo velik (6,5 gr na l´OO gr apsolutno suhog drva — crveni bor 5,2 gr). U Americi ga ne upotrebljavaju kao rudno drvo, ali u Njemačkoj ga u ovu svrhu sve više koriste. Za slijepi pod i ukočeno drvo u Njemačkoj plaćaju borovac 20—30% više negoli bijeli bor. Na zraku sušeno drvo ima specilf. težinu 0,43. Čvrstoća savijanja iznosi 61i% čvrstoće hrasta Lužnjaka, elastičnost 82%, čvrstoća na pritisak 77%, tvrdoća 28%. Drvo je lagano, elastično, lako obradivo i lako se blanja. Preporuča se borovac uzgajati na brežuljcima i prigorju tako, da se primiješa ostalim vrstama. Vjerojatno bi bio pogodan i na dobro odabranim poplavnim po vršinama. (Prema članku Roth Gyule: A simafenvöröl [Pinus Strobus] u Erdeszcti Lapok 1949. br. 2). Gornji podaci su od interesa i za nas, jer borovac spada među vrste brzog rasta i kao takov zaslužuje naročitu pažnju sa gledišta potreba industrije, tim više, što prema prednjem, ima mnogostranu upotrebljivost. Na području NR Hrvatske ima borovca malo, uglavnom u parkovima. Tek po negdje se nađe grupa stabala ili pojedino stablo uneseno ranije u sastojiine. Tako u područjiu šum. gospodars´tva Virovitica ima oko 65-godišnjih stabala. Po Nijemcima 1941. god. posječena stabla na dosta visokim panjevima imala su promjer oko 60 cm. Krošnje još preostalih stabala ovog borovca su iznad krošanja drugih vrsta drveća jednake starosti, što svjedoči o njegovom velikom prirastu. Pojedina stabla borovca nalaze se u sastojinama kod Našica (Paličevac), Podravske Slatine (Stublovac), Nove Gradiške (Strmac), Samobora (Anin Dol), Stubice. Na području biv. šumarije Sokolovac postoje u šum. predjelu Grabičine dvije skupine borovca sada stare oko 20 godina, na nadmorskoj visini oko 120 m. Ove skupine su vrlo lijepog uzrasta. Ing. I. Lončar Domaća stručna štampa Godišen Zbornik, kniga I. Filozovski fakultet na univerzitet Skopje. 1948 god. (Prirodno-matematički oddel). U ovom prvom godišnjaku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Skoplju otštampana su dva rada sa područja botanike .odnosno biljne sociologije koji imaju interesa i za šumarske stručnjake. 1. Prinos kon izučavanje flora ta. na Istočna Albanija (B. Kitanov) . Str. 177—21(3. Opisuje floru na planini Mal-i-Shebenikut, gde nalazi na njenim severo-istočnim ograncima u mešavini sa bukvom (bukova šuma prestavlja tipičan Fagetum myrtiilloisum) od četinara Abies alba Mill. var. acutifolia Turili &moliku (Pinus peuce Grsb.). Moilika se penje od il.4S0 m da 2.030 m. Ovo je šesto nalazište molike u Albaniji;. Baldacci* ih je opisao pet i to: a) Na području Severne Albanije: Maja e Romes, Kuno-ra e Lu-res, Masdej i Mal-i-Alaimamit; * Baldacci A.: Pinus peuce Grsb, della Penisola balcanica e la Pinus excelsa Wall. dell Himalaya nel tempo e nello Spazzio. — Memi. d. Acad, ddlle Scienze dell Ist. de Bologn. Ser. IX. T. VIII. 1Î940—41, CI. di Sc. nat. p. 3—22. 158 |