DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Problem ogrjevnog drveta u svjetskoj privredi Sve napredne zemlje, a među njima i naša, nastoje da smanje potrošnju drvne sirovine za ogrjev — zamjenom te ekonomisanjem iskorišćavanja ogrjevnc snage drveta. Taj pokret uzrokovan je sve manjom površinom: šuma i velikom potrošnjom drveta napose u razdoblju naglog razvitka industrije za kemijsku preradu drveta. Potražnja drveta povećala se pogotovo nakon oba svjetska rata, pa je razumljivo da i šumarski stručnjaci mnogo učestvuju u nastojanju, da se smanji potrošnja ogrjevnog drveta. U vezi s iznesenim ukratko ćemo iznijeti podatke o naslovnom problemu objavljene u članku dr. Eduarda Wiecko , direktora šuma u Poljskoj. Članak je odštampan u češkom šumarskom listu Lesnicka prace br. 11,111949. pod naslovom: Proble m palivého dri vi ve svët ové m hospodâfsvi. » Godišnjim iskorišćavanjem 1.000—´1J200 mil. tona drvo je na drugom mjestu u svjetskoj upotrebi sirovina; na prvom mjestu je ugljen sa 1.300 nail. tona. Prema statistici iz godine 1937. ukupna potrošnja ogrjevnog drveta jest 80l0 mil. m3 ili 560 mil. tona, t. j . oko 53% čitave godišnje potrošnje drveta. Od preostale količine otpada na piljeno drvo 22%, građevno 8%, drvo za paipir 7%„ željezničke pragove 2%, jamsko drvo 2% ostalo tehnički upotrebivo drvo 6%. Pilanski otpaci povećavaju količinu ogrjevnog drveta na 700—800 mil. tona. Odnos iskorišćavanja i prirasta drvne mase bio je u Evropi prije rata >1.;%, sada 121%; u Americi ´1(1(8%, godine 1946. i!33%. Godišnja potrošnja ogrjevnog drveta po jednom stanovniku je u Evropi: 0,3 m3, u SSSR 0,l8 m3, u Sj. Americi 0,9 m3, u J, j Sred. Americi 1,.> m3. Tokom drugog svjetskog rata godišnja potrošnja ogrjevnog drveta povećala se u Evropi od 129 mil. na3 u 1997. g. na 200 mil. m3; nakon rata (god. 1946.) bila je za 27 mil. m3 veća od prosječne. Kalorična vrijednost drveta je najmanje dva puta manja od kalorične vrijednosti ugljena. U otvorenim ognjištima iskorišćavanje drveta je samo 5% od čitavog ogrjevnog učinka drveta, u zatvorenima 26%; upotrebom, svih tehničkih pronalazaka postizava se 80% ogrjevni učinak. Razvoj elektrifikacije još će više umanjiti potrošnju ogrjevnog drveta i ugljena. Švedska i Finska prije rata uvozile su godišnje 1(0 radi. tona ugljena, a nakon rata uvoz ugljena spao je na 50—60%. Da se pokrije potreba na ogrjevnom drvetu, morao se je za toliki postotak sniziti izvoz piljene robe i celuloze. Upotreba drveta za ogrjev ovisi o iskorišćavanju ugljena, a ovo je ovisno o količini raspoloživog jamskog drveta. God. 1945—ilP46. pomanjkanje jamskog drveta umanjilo je dobavu ugljena. Da se pokrije potreba na ogrjevu, potrebno je povećati dobavu ugljena i treseta te efconomisati iskorišćavanje ogrjevnog učinka drveta. Nadalje, treba sprječavati uništavanje šuma požarom, kukcima i bolestima, jer takvi kalamiteti općenito mogu uzrokovati, da količina tako uništene drvne mase prekorači količinu drveta, koje se godišnje iskorišćava za pokriće tehničkih potreba. Konačno, svima raspoloživim sredstvima treba u šumskom gospodarstvu planski intenzivirati proizvodnju. Šafar Borovac (Pinus Strobus) , Za pošutrnl javan je boirovcem nema nikakovih poteškoća. Sjeme mu doduše polako ali ipak dobro klije ,a sadnica dobro izdrži sadnju. Obično se sadi kao 2—3 godišnja sadnica; prema studeni je potpuno neosetljdva, čak ni jaka studen u 1929. god, nije uzrokovala štetu. Obilnom opadanjem iglica te dobrim sklopom popravlja, tlo; i u starijoj dobi. Lako se obnavlja prirodnim putem. Razvoj mu je vrlo brz, nadmašuje smreku, dostiže duglaziju. Zahtijeva svježe tlo, podnosi i pojačanu svježinu^ dok suhoi tlo ne podnosi. Na pijesku ne dolazi u obzir, ali u području hrasta lužnjaka i bukve može vrlo korisno poslužiti. U današnjoj oskudici na četinjavim šumama pošumljavanje borovcem povećat će proizvodnju. Drvo borovca može se mnogostrano upotrijebiti, otprilike kao smrekovina. Produkcija mase je velika i stabla 100—illKO godima stara sa visinom iznad 30 m, dala su 3—8´ m3 pojedinačno, a ..^ ha 600—800 m3. Prema njemačkim podacima daje 50-godišnja sastojdna ist» onakove Sortimente, kao bijeli bor koji je zreo za sječu. 157 |