DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 72 <-- 72 --> PDF |
. Matične kitijieentivlti Uzgoj jasike (trepetljike) iz sjemena Dosadanja iskustva o uzgoju jasike (Populus tremulai L.), koja je važna za industriju šibica, pokazuju da stabla uzgojena iz .korijena (izdanaka) nagim ju truleži u ranoj mladosti. Vegetativno razmnožavanje sječom je otežano, pa se stoga daje prednost pošuml javan ju s biljkama proizvedenim iz sjemena. Biljke uzgojene liiz sjemena redovno daju bolja stabla, nego izdanci iz panjeva. U Engleskoj, se jasoika dosada nije uzgajala u većim količinama i malo je šumara upoznato s posebnom tehnikom, koju njen uzgoj zahtijeva. Interesantni, rezultati su dobiveni iz neznatnog broja pokusa, koji su vršeni u više navrata i u razno vrijeme počevšii od 1934 godine u Kenningtom rasadniku kod Oxforda, te se isti ukratko navode: Sabiranj e sjemena : Mace sa stabala treba sabirati u vrijeme kada poznate bijele pahuljice ili dlačice budu vidljive, te se rašire ispod ovoja (koji služi kao zaštita od jaikih vjetrova) t. ji. kada se sjeme može dobra vidjeti, . što se od prilike događa obično ikroiz dva dana. U Bagleyu, šumi u blizini Oxforda, gdje se je sakupljalo najviše sjemena za ove pokuse, mace redovno sazrijevaju tokom prve polovice maja. Postupak sa sjemenom: Prije sjetve potrebno je odijeliti sjeme od dlačica, kako´ bi moglo doći u doticaj sa zemljom, da: ga vjetar ne odnese. Ustanovljeno je da se ovo otstranjivanje može jednostavno izvršiti stavljanjem nečistog sjemena u papirnate vrećice te duvanjem u njih, uslijed čega se sjeme odijeli od dlačica i padne na dno vrećice. Neki radnici preporučuju drugi način: trljanje sjemena kroz fino sito. Klijavost jiasikoivo´g sjemena traje samo oko 5 dana; zato se sabiranju sjemena mora pristupiti odmah čim se prve sjemenke pojave ne čekajući da se pojave posljednje. Priredb a k l A j a liiš t a: Tlo klijališta treba biti; čvrsto i sposobno za upijanje vode, koja je kod klijanja vrlo poželjna. Površinski sloj klijališta mora biti finog sastava, a što se može postići miješanjem grubo prosijanog humusa sa vrtlarskom zemljom i\ na to posipati sloj suhe vrtlarske zemlje, koja je prethodno prosijana kroz fino kuhinjsko sito. — Ako se radi o malim količinama preporuća se sijati u vrtnim okvirima (staklenicima) ili u sanducima, koji, se po potrebi mogu pokrivati. Sjetva : Sjeme treba sijati omaške na rijetko, te lagano pritisnuti uz zemlju, ali ga ne treba pokrivati. Klijalište treba polijevati, dok se nie ustanovi da sjeme niče, i to polagano i često, tako da se površina drži stalno u vlaižnom stanju. Polijevanje treba vršiti sa finom prskalicom, da se spriječi svaka smetnja kod nieanja sjemena. Protiv kiše i direktnog sunca treba klijališta zaštićivati letvicama ili grubom tkaninom (jutom) odnosno kombinacijom jednog i drugog, dok se ne pojave pravi listovi, a poslije se može zasjenjivanje postepeno smanjivati. Kl i ja nj e. Klijanje obično počinje olcol 18 sati iza sjetve, a iza 24 sata formira se na dnu korijena mnoštvo đlakav:h sitnih žilica, koje pričvršćuju (»usidruju«) sjeme uz površinu zemlje. Tokom slijedećih 6 dana ne događa se nikakav daljnji izraziti razvitak, a zatim se korijen produži i dlačice nestanu. Vremenski razmak od početka nieanja i formiranja korijena u zemlji je veoma kritičan stadij kod uzgajanja tih vrsta. Za vrijeme prvog stadija klijanja treba biti na oprezu, da ništa ne poremeti nježan kontakt između sjemena i zemilje, kao što je krupna kiša ili bezobzirno zalijevanje; na oprezu treba biti sve dok se korijen dobro ne utemelji. — Ustanovljeno je, da je za vrijeme ljeta rastenje dosta sporo,, ali tokom rane jeseni postaje aktivnije i mladice u prvoj godini mogu doseći visinu do 20 cm. Daljnj i postupak . Na kraju prve godine treba mladice iz sjemena! redovito školovati u plodnu zemlju i to u razmaku od najmanje 10 cm sa razmakom redova od 30 cm. Većina biljaka nakon presadnje pokazuje vrlo često slab poniknut uzrast. 154 |