DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Na veličinu postotka ukamaćenja ne će imati utjecaj tržište ili cijene drveta uz uvjet stalnog odnosa između cijena drvnih sortimenata (normalnih prilika). Da dokažemo te tvrdnje najbolje će nam poslužiti Kraftov obrazac. Isti dokaz može se direktno izvesti i iz Martinova obrasca, a indirektno i iz Heyer-Endresova. Iz Kraftova se obrasca vidi, da se dobit — koja je rezultat proizvodnje i realizacije etata drvne mase (prirasta) — stavlja u odnos prema vrijednosti drvne zalihe. Za šumsko je gospodarstvo, međutim, karakteristično, da je proizvodno sredstvo — drvna zaliha ista materija kao i gotov proizvod — etat (prirast) to jest drvo. Zbog toga njihove vrijednosti, koje dolaze u obzir za određivanje rentabiliteta, podjednako zavise o vrijednosti ili cijeni drveta. U tome se pogledu šumsko gospodarstvo razlikuje od mnogih drugih grana proizvodnje. Ako raste vrijednost odnosno cijena drveta raste i vrijednost etata (proizvoda) no ujedno raste i vrijednost drvne zalihe (proizvodnog sredstva), jer su oboje drvo. Ista je situacija, ako cijena drveta pada. Prema tome može se zaključiti, da se odnos između njih — uz uvjet ispravnog i normalnog gospodarstva — ne mijenja. Veličina tog odnosa mijenjat će se tada ,ako uz istu veličinu drvne zalihe raste ili pada količina mase proizvedenog etata (prirasta). Iz ovoga izlazi, da postotak godišnjeg ukamaćenja zavisi o odnosu između mase etata (prirasta) i drvne zalihe, a taj odnos nije ništa drugo nego postotak prirasta drvne zalihe. Na postotak prirasta drvne zalihe imaju znatan utjecaj, kako je poznato, prirodni faktori. No osim postotka prirasta drvne zalihe utječe na postotak ukamaćenja i prirast kvalitete, koji je isto tako zavisan o prirodnim faktorima, intenzitetu gospodarstva i potrebama. Što je postotak prirasta kvalitete veći, bit će i postotak ukamaćenja veći i obratno. Veličina rentabiliteta ili postotka godišnjeg ukamaćenja kretat će se, dakle, oko sume postotka prirasta drvne zalihe i postotka prirasta kvalitete. N- kako su oni u znatnoj mjeri zavisni o prirodnim faktorima, to će o tim faktorima biti zavisna i veličina rentabiliteta. Postotak godišnjeg ukamaćenja je manji od sume postotka prirasta drvne zalihe i postotka prirasta kvalitete, jer se od vrijednosti etata (priprirasta) mase moraju odbiti troškovi, kako se to vidi iz danih obrazaca. U Martinovom obrascu ima utjecaj, osim troškova, još i novčani iznos za šumsko zemljište. Prema ispitivanju Gribkowskog (6) — koje je on proveo u cilju, da dokaže postojanje općeg objektivnog šumskog îcamatnjaka od 3°/o — iznosila je suma postotka prirasta drvne mase (a) i postotka prirasta kvalitete (b) u sastojinama hrasta, bukve i smreke, koje su se nalazile na II. bonitetnom razredu stojbine, uz uvjet intenzivnog proređivanja za: hrast, ophodnja 150 godina, a = 1,6%, b = 1,4%, a + b = 3,0% bukva, ophodnja 120 godina, a = 2,6%, b = 0,7 %, a -i- b = 3,3% smreka, ophodnja 80 godina, a = 2,5%, b = 0,9 %, a + b = 3,4% Postotak godišnjeg ukamaćenja bio je za hrast 2,9%, a za smrekubukvu 3%. ; 89 |