DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 69     <-- 69 -->        PDF

i insektima. Šumsko drveće izraste visoko, kad počne cvetati i donositi
plod, Zato je provađanje samooplodnje, ukoliko je ona fiziološki moguća,
tehnički teža nego što je to slučaj kod poljoprivrednih biljaka.


Isto tako kao i u poljoprivredi, cvečarstvu, povrtlarstvu i voćarstvu,
treba i u šumarstvu započeti sa oplemenjivanjem pojedinih vrsta drveća
da bi se dobile sorte koje će imati bolje osobine i koje će moći bolje da
odgovaraju potrebama čoveka.


U šumarstvu kod nas se dosada malo vodilo računa o naslednim osobinama
šumskog drveća, iako su one od ogromnog značaja za podizanje i
gajenje šuma. Mi ne možemo čekati da nam sama priroda slučajno stvara
nove odlike šumskog drveća. Na to bi trebalo vrlo dugo čekati. Mi to moramo
veštački sami da učinimo.


Od mlađih šumarskih inžinjera koji pokazuju smisao za genetiku, trebalo
bi uputiti nekolicinu najpre na naše Zavode za oplemenjivanje poljoprivrednih
biljaka, a zatim u inostrane Zavode koji se bave oplemenjivanjem
šumskog drveća, da bi posle toga mogli i kod nas započeti sa tim
radom.


Literatura:


Korić M.: Kako nastaju nove sorte poljoprivrednog bilja, Zagreb 1947.
Spasojević V.: Oplemenjivanje biljaka, Beograd.
Dengler: Waldbau auf ökologischer Grundlage 1930.
Vincent G.: Topoly, dreviny budoucnosti, Brno 1946.
Wagner J.: A. ´deliblati kinestari homokpuszta növeny vilaga E. K, 1914.
Jakovljević P.: Opštal botanika, Beograd 1948.
Lisenko T.: O naslednosti i njenoj promenljivosti, 1946.


Ing. Vladislav Belt ram (Beograd):


RUČNA SIJAČICA


Osnova: Heyer-ove kružne grablje zamišljam kao ručnu sijačicu.


Opis: 1, Cijev od aluminija. Gornji kraj proširen u lijevak, donji sa otvorima
za ispadanje sjemena.


2. Drvene ručice.
3. Pod lijevkom poklopac za zadržavanje sjemena sa alkom.
4. Cijevni uložak sa dvostrukim dnom.
5. Kružne grablje sa 8 zubaca.
6. Donji uložak (osovina).
Upotrebivost:


Za nekamenita, slabo zakorovljena zemljišta, naročito za podsijavanje


u šumama.
Za sve vrste sjemena, osim velikih kao kesten, hrast, orah itd.
Upotrebiva za desnu i lijevu ruku.
Mehanizma nema.
Kvar praktično nemoguć.
Sagibanje radnika nepotrebno.


151




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Sijačica za vrijeme rada. Sjeme pada na gornji
uložak i spušta se u obrađeno tlo


Upotreba sijačice u 4 radne faze:


1, U hodu radnik digne jedncm rukom sijačicu. Palac ruke nalazi se u
alki. Cijev je zatvorena poklopcem.


152




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Donji ulošci (osovine). Ako treba obradi tla dati tačnu dubinu, podesndji je
desni uložak


2. Drugom rukom izvadi iz torbice na prsima sjeme i pušta ga u lijevak.
Sjeme se zadržava na poklopcu. Rad se obavlja u hodu.
3. Radnik stane. Objeručke zabode sijačicu i zaokrene je za cea 120
stupanja. Grablje preruju zemlju. Čim grablje zastanu, palac povuče alku.
Sjeme ispada, pada na pokrovce uloška, izgubi udarnu i odbojnu snagu,
pada na kosinu drugoig uloška i odande u zemlju.
4. Radnik zaokrene sijačicu u suprotnom pravcu, digne je i kreće
dalje.
Opetuje se rad 1—4.
Primjedba: U knjizi dr. ing. Bohuslava »Pësténi lesu«, Brno 1947 ima


slika neke slične Dostalove sijačice ali bez detalja, iz koga bi se vidio
njezin rad.


153