DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 69 <-- 69 --> PDF |
i insektima. Šumsko drveće izraste visoko, kad počne cvetati i donositi plod, Zato je provađanje samooplodnje, ukoliko je ona fiziološki moguća, tehnički teža nego što je to slučaj kod poljoprivrednih biljaka. Isto tako kao i u poljoprivredi, cvečarstvu, povrtlarstvu i voćarstvu, treba i u šumarstvu započeti sa oplemenjivanjem pojedinih vrsta drveća da bi se dobile sorte koje će imati bolje osobine i koje će moći bolje da odgovaraju potrebama čoveka. U šumarstvu kod nas se dosada malo vodilo računa o naslednim osobinama šumskog drveća, iako su one od ogromnog značaja za podizanje i gajenje šuma. Mi ne možemo čekati da nam sama priroda slučajno stvara nove odlike šumskog drveća. Na to bi trebalo vrlo dugo čekati. Mi to moramo veštački sami da učinimo. Od mlađih šumarskih inžinjera koji pokazuju smisao za genetiku, trebalo bi uputiti nekolicinu najpre na naše Zavode za oplemenjivanje poljoprivrednih biljaka, a zatim u inostrane Zavode koji se bave oplemenjivanjem šumskog drveća, da bi posle toga mogli i kod nas započeti sa tim radom. Literatura: Korić M.: Kako nastaju nove sorte poljoprivrednog bilja, Zagreb 1947. Spasojević V.: Oplemenjivanje biljaka, Beograd. Dengler: Waldbau auf ökologischer Grundlage 1930. Vincent G.: Topoly, dreviny budoucnosti, Brno 1946. Wagner J.: A. ´deliblati kinestari homokpuszta növeny vilaga E. K, 1914. Jakovljević P.: Opštal botanika, Beograd 1948. Lisenko T.: O naslednosti i njenoj promenljivosti, 1946. Ing. Vladislav Belt ram (Beograd): RUČNA SIJAČICA Osnova: Heyer-ove kružne grablje zamišljam kao ručnu sijačicu. Opis: 1, Cijev od aluminija. Gornji kraj proširen u lijevak, donji sa otvorima za ispadanje sjemena. 2. Drvene ručice. 3. Pod lijevkom poklopac za zadržavanje sjemena sa alkom. 4. Cijevni uložak sa dvostrukim dnom. 5. Kružne grablje sa 8 zubaca. 6. Donji uložak (osovina). Upotrebivost: Za nekamenita, slabo zakorovljena zemljišta, naročito za podsijavanje u šumama. Za sve vrste sjemena, osim velikih kao kesten, hrast, orah itd. Upotrebiva za desnu i lijevu ruku. Mehanizma nema. Kvar praktično nemoguć. Sagibanje radnika nepotrebno. 151 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Sijačica za vrijeme rada. Sjeme pada na gornji uložak i spušta se u obrađeno tlo Upotreba sijačice u 4 radne faze: 1, U hodu radnik digne jedncm rukom sijačicu. Palac ruke nalazi se u alki. Cijev je zatvorena poklopcem. 152 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Donji ulošci (osovine). Ako treba obradi tla dati tačnu dubinu, podesndji je desni uložak 2. Drugom rukom izvadi iz torbice na prsima sjeme i pušta ga u lijevak. Sjeme se zadržava na poklopcu. Rad se obavlja u hodu. 3. Radnik stane. Objeručke zabode sijačicu i zaokrene je za cea 120 stupanja. Grablje preruju zemlju. Čim grablje zastanu, palac povuče alku. Sjeme ispada, pada na pokrovce uloška, izgubi udarnu i odbojnu snagu, pada na kosinu drugoig uloška i odande u zemlju. 4. Radnik zaokrene sijačicu u suprotnom pravcu, digne je i kreće dalje. Opetuje se rad 1—4. Primjedba: U knjizi dr. ing. Bohuslava »Pësténi lesu«, Brno 1947 ima slika neke slične Dostalove sijačice ali bez detalja, iz koga bi se vidio njezin rad. 153 |