DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 5 <-- 5 --> PDF |
zemljišnu rentu vlasnika šume kao njegov unaprijed određeni trošak proizvodnje izvjesne veličine, a ne kao njegovu dobit. To je shvaćanje pogrešno. Iz ovih primjetaba izlazi, da je taj način određivanja rentabiliteta jednostran i da nije ispravan ni u kapitalizmu. Drugi obrazac potječe od Hever-Endresa (4 i 7), a ima ovaj oblik: Au + D-c-v-N.O,Op . = B-.O.Op. 10 0 {2) Prema ovom obrascu rentabilitet se određuje na temelju zemljišne rente, koja predstavlja po Marxu ekstra dobit (suvišak preko profita), Drugim riječima rečeno rentabilitet se mjeri po ekstra dobiti, te je samo ono gospodarstvo za vlasnika šume rentabilno, koje daje zemljišnu rentu., Što je zemljišna renta veća, to je veći i rentabilitet gospodarstva. Ova formula predstavlja tipični primjer utjecaja kapitalizma u šumskom gospodarstvu. No i ovaj je obrazac jednostran i pogrešan, jer pripisuje zemljišnu rentu samo* šumskom zemljištu. Osim toga ima on još i drugih slabih strana, kao i cjelokupna teorija zemljišnog čistog prihoda, koje, međutim, nisu ovdje od interesa, te ih ne ćemo razmatrati. Treći obrazac je od Martina (11). On glasi: cv J±±D-- . 100 . (3) B + N Ovaj se obrazac obično primjenjuje u šumskom gospodarstvu kapitalističke proizvodnje prilikom određivanja rentabiliteta. U brojniku se nalazi sveukupna dobit. Ona je jednaka razlici između tržne (prodajne) cijene etata i njegove cijene koštanja. Martin, kako vidimo, pripisuje dobit samo drvnoj zalihi i zemljištu. On ne uzima u obzir cjelokupni predujmljeni kapital, koji predstavlja u kapitalizmu potrebni novčani kapital, prometna sredstva, melioracije i t. d. U tome je njegova slaba strana. Prikazavši ukratko kritički karakteristike svakog pojedinog načina u određivanju´rentabiliteta šumskog gospodarstva ili dane obrasce, razmotrit ćemo sada njihove zajedničke osebine. Određivanje rentabiliteta trajnog godišnjeg šumskog gospodarstva na temelju bilo kojeg od tih obrazaca skopčano je s izvjesnim teškoćama» One se očituju u tome, da treba utvrditi vrijednost drvne zalihe i novčani iznos (cijenu) za šumsko zemljište, a to je utvrđivanje skopčano sa znatnim utroškom rada. Osim toga vidi se, da svi ti obrasci sadrže u brojniku vrijednost etata (iskorišćene drvne mase). No ta ne mora da bude jednaka vrijednosti pri rasta drvne zalihe. U vrijednosti iskorišćene drvne mase može da se nalazi i dio drvne zalihe. U tome slučaju ne će se u brojniku nalaziti ispravna dobit ,te će se izračunati neispravan rentabilitet šumskog gospodarstva. Prema svome obliku ovi bi obrasci vrijedili samo za gospodarstvo u normalnoj šumi, a donekle i za gospodarstva sa šumama, koje se nalaze u približno normalnom stanju. Slično primjećuje i Godbersen (5). Ako se želi odrediti ispravan rentabilitet i u gospodarstvima sa šu mama, koje se nalaze u nenormalnom stanju, tada bi trebalo, kako je to već jednom dokazano (16), odrediti točnu dobit putem bilanciranja. 87 |