DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 45     <-- 45 -->        PDF

usvojiti kao najlakša, najprostija i najjetfinija (2). Kod pokušaja da se putem
centrifuge izdvoje tečniji delovi smole od onih koji su bogatiji sa kristalima
naišlo se na teškoće, jer prilikom samog centrifugiranja nastaje
niža temperatura od okolne, što naročito negativno deluje na brzo izdvajanje
balsama kao sastavnog dela običnih borovih smola.


U toku 1949 god. na terenu izvršena je filtracija i stare smele preostale
iz kampanje 1948 god. kao i smole koja je dobivana putem redovnog
smolarenja u opitnom polju tokom lanjske godine. Postignuti rezultati su
sledeći:


a) Filtracija stare smole iz 1948 god. ukupno 220 kg dala je:


balsama 85,5 kg ili 38,8%
smola — ostatak ... . 134,5 kg ili 61,2%
Ukupno . . . 220,0 kg 100 %


b) Opitno polje dalo je 344,5 kg smole od koje količine je filtrirano
154 kg. Dobijeno je:


balsama 69,0 kg ili 44,8%
smola — ostatak ... . 85,0 kg ilii 55,2%
Ukupno . . . 154,0 kg 100 %


Na terenu vršena je samo jedna filtracija (radi nedostatka potrebnih sudova
koji se pravovremeno nisu mogli dopremiti na teren). Dobijeni balsam
nijje bio potpuno providan i svetao, te je bilo potrebno da se još jedanput
(rede dva puta) prefiltrira, koji posao je obavljan u Skoplju. No kod ove
druge filtracije otpadak nije iznosio ni 1% (0,2 do 0,6%), tako da taj procedat
za praksu nema veće značenje.


Dobiveni balsam ima svetio žutu do tamniju žutu boju, bez kristala je
i providan. Balsam je upakovan u staklenim teglama od 2 do 5 kg, tako
da se može isporučiti korisniku.


Nas je takode interesirala smola preostala od filtracija: da li ima veći
ili manji procenat terpentinskog ulja, tako da smo ostatak od 188 kg donelj
u Skoplje gde je destiliran. Tehnička analiza dala nam je ove rezultate:


kolofon 151 kg iM 80,3%


terpentisko ulje 24 kg ili 12,9%


otpaci U kg ili 5,8%


isparilo (voda) 2 kg ili 1,0%


Ukupno ... 188 kg 100 %


Na osnovu prednjih pokazatelja mogu se izvesti ovi zaključci:


1. Terenski procenti dobivanja balsama od molikove smole su bolji od
laboratoriskih u prvom slučaju za 3´,8% (stara smola) a u drugom 9,8%
(sveza smola). To se i u jednom i u drugom slučaju ima pripisati procentualno
većem učešću terpentinskog ulja dok je smola još na samom terenu,
no što je slučaj kod njene otpreme, transporta, čekanja i si.
2. U koliko se radi sa svežijim smolama treba očekivati i veći prinos
na balsamu.
127