DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 43 <-- 43 --> PDF |
jama i dr.), kao najveći dio rada, prebacuje na vrlo dugačak period, to će se sama sadnja ili sjetva moći obaviti sa znatno manjim brojem radnika u najpovoljnije vrijeme. 3) Za pošumljavanje bit će potreban manji broj radne snage, ali ona koja bude zaposlena, moći će biti stalna kroz čitavu godinu za radove u rasadnicima, kod čišćenja, resurekcija, smolarenja, branja sjemena i ostalih poslova. 4) Rad stalnom radnom snagom bit će produktivniji i kvalitetno mnogo bolji. 5) Uspjeh kod pošumljavanja pomoću narodnih organizacija i školske omladine bit će sigurniji, jer će stalni radnici pri tom radu biti brojni i sigurni instruktori. 6) Kod stalnih radnika i opskrba će biti osigurana. 7) Veliki planovi pošumljavanja moći će se lakše i uspješnije ostvarivati. Ovdje je potrebno istaći još dva važna momenta: 1) Uvađanje radnih normi za pravilno nagrađivanje i ocjenu izvršenih radova olakšano je kod stalne radne snage. 2) P i t a n j e specijalnog alata kod obnove šume na kršu i kod pošumljavanja uopće može se riješiti samo pomoću stalne radne snage. Stalni radnici sami će nastojati povećati produktivnost rada, uvesti savršeniji alat i predlagati bolje metode rada. Povremeni radnici, naprotiv, teško se služe alatom, na koji nisu navikli, niti ga čuvaju kako treba. Racionalizacija alata kod pošumljavanja dobiti će sa stalnim radnicima najbolji polet. .............. ......... B ..... ......... ..... .........., ... ........ ..... 400 .. ....... . .... ......... ... ........ . 1946 . 1947 ..... 300.000 ......... ... ......... ......... ..^ ...... ...... ..... .....1. ........, .... ..... ..... ....... . .. .......... ..... ..... ....... ..... ....... .............. ........ ..... ..............1. . ...... . ........ — Ha ....»....... ....... ... 25 ... ... ......... ............ ....... ... ......... ... . ............ ... . . .............) ...... — . ......... .... . ....... .... ........... ......... ....... ..... Pirnis nigra . ........., ...... . .......... ... ........., . ........... .. .......... ....., .......... ...... ........... .......) .... . ..... ......... ........ . .......... ................... ....... 125 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Ing. Branislav Pejoski (Skopje): PRVI TERENSKI REZULTATI DOBIJANJA MOLIKOVOG BALSAMA U nekoliko navrata u našoj stručnoj štampi bilo je izneto pored ostalog i pitanje proizvodnje četinarskih balsama i to od onih borova koji kod nas rastu, predmet su smolarenja u manjem ili jačem obimu, a na koje područje su nas upućivala laboratoriska istraživanja preduzeta u Zagrebu (Varićak) i Skopju (Pejoski). Poznato je da se za izvesne specijalne svrhe (mikroskopska tehnika, optika i proizvodnja lakova) iskorišćavaju neki četinari (neke vrste jele, ariš, kedar i dr.) za dobijanje specijalnih vrsta smola. Ta smola razlikuje se na pr. od borove smole po tome što skoro stalno zadržava konzistenciju sličnu medu kao i boju, što omogućava da ima i specijalnu upotrebu. Dok borove smole brže ili sporije kristalizuju, ranije navedene smole ostaju uvek tečne. Borove smole se u glavnom prerađuju na kolofon i terpentinsko ulje putem destilacije, ove druge specijalne smole se ne prerađuju, no u sirovom stanju se upotrebljavaju, U svetskoj literaturi kao i u prometu za ove specijalne smole upotrebljava se ime balsam ili terpentin (na pr. kanadski balsam, Oregon-balsam, venecijanski terpentin ili arišev balsam i dr.). I ovi bajisami u osnovi sastavljeni su iz jednog manjeg dela ulja (oko Vs do V< bogatog u terpenima i većeg dela koji očvrsne i koji u stvari predstavljaju kolofon (različitog hemiskog sastava). Kod običnih borovih smola slična je stvar. Tamo imamo terpentinsko ulje a smolne kiseline sačinjavaju čvrsti ostatak poznat nam pod imenom kolofon. Polazeći od pretpostavke da u koliko je borova smola bogatija u terpentiskom ulju — što je slučaj neposredno kod njenog sakupljanja na samom terenu, a uz pomoć letnje temperature koja povoljno utiče na brzinu same filtracije — da se mogu dobiti zadovoljavajući rezultati, organizovan je sam rad oko dobijanja balsama na samom terenu na Peristeru kod Bitolja, gde postoji jedno opitno smolarsko polje na molici (Pinus peuce Grisebach). Dosadašnji laböratoriski radovi omogućili su nam dobijanje balsama od ovih borovih smola: alepski bor, molika, munika, crni bor i beli bor. Time su obuhvaćene sve vrste koje kod nas mogu imati veći ili manji značaj za smolarenje, putem koga i treba očekivati i polaznu sirovinu (t. j . smolu) za proizvodnju balsama. Istraživanja nismo mogli protegnuti i na smolu od smrče i arišev balsam radi momentane nemogućnostii da se do njih dođe, jer u ove svrhe ove dve vrste još se kod nas ne iskorišćavaju. U Srednjoj Evropi (naročito u Austriji) poklanja se velika pažnja kod dobijanja ariševog balsama; tamo su preduzeta opsežnija istraživanja kako u pogledu dobijanja kvalitetnijeg balsama, tako i za povećanje same proizvodnje (1). Kod laboratoriske filtracije sa smolom molike dobili smo srednji prinos na balsam od 35°/o. Na terenu je bila primenjena ista filtracija kakva je bila primenjena kod laboratoriskih istraživanja i koja se bar za sada mora 726 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 45 <-- 45 --> PDF |
usvojiti kao najlakša, najprostija i najjetfinija (2). Kod pokušaja da se putem centrifuge izdvoje tečniji delovi smole od onih koji su bogatiji sa kristalima naišlo se na teškoće, jer prilikom samog centrifugiranja nastaje niža temperatura od okolne, što naročito negativno deluje na brzo izdvajanje balsama kao sastavnog dela običnih borovih smola. U toku 1949 god. na terenu izvršena je filtracija i stare smele preostale iz kampanje 1948 god. kao i smole koja je dobivana putem redovnog smolarenja u opitnom polju tokom lanjske godine. Postignuti rezultati su sledeći: a) Filtracija stare smole iz 1948 god. ukupno 220 kg dala je: balsama 85,5 kg ili 38,8% smola — ostatak ... . 134,5 kg ili 61,2% Ukupno . . . 220,0 kg 100 % b) Opitno polje dalo je 344,5 kg smole od koje količine je filtrirano 154 kg. Dobijeno je: balsama 69,0 kg ili 44,8% smola — ostatak ... . 85,0 kg ilii 55,2% Ukupno . . . 154,0 kg 100 % Na terenu vršena je samo jedna filtracija (radi nedostatka potrebnih sudova koji se pravovremeno nisu mogli dopremiti na teren). Dobijeni balsam nijje bio potpuno providan i svetao, te je bilo potrebno da se još jedanput (rede dva puta) prefiltrira, koji posao je obavljan u Skoplju. No kod ove druge filtracije otpadak nije iznosio ni 1% (0,2 do 0,6%), tako da taj procedat za praksu nema veće značenje. Dobiveni balsam ima svetio žutu do tamniju žutu boju, bez kristala je i providan. Balsam je upakovan u staklenim teglama od 2 do 5 kg, tako da se može isporučiti korisniku. Nas je takode interesirala smola preostala od filtracija: da li ima veći ili manji procenat terpentinskog ulja, tako da smo ostatak od 188 kg donelj u Skoplje gde je destiliran. Tehnička analiza dala nam je ove rezultate: kolofon 151 kg iM 80,3% terpentisko ulje 24 kg ili 12,9% otpaci U kg ili 5,8% isparilo (voda) 2 kg ili 1,0% Ukupno ... 188 kg 100 % Na osnovu prednjih pokazatelja mogu se izvesti ovi zaključci: 1. Terenski procenti dobivanja balsama od molikove smole su bolji od laboratoriskih u prvom slučaju za 3´,8% (stara smola) a u drugom 9,8% (sveza smola). To se i u jednom i u drugom slučaju ima pripisati procentualno većem učešću terpentinskog ulja dok je smola još na samom terenu, no što je slučaj kod njene otpreme, transporta, čekanja i si. 2. U koliko se radi sa svežijim smolama treba očekivati i veći prinos na balsamu. 127 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 46 <-- 46 --> PDF |
3, Preostala smola u sebi ima znatan procenat terpentinskog ulja (12,9%), što omogućava i njenu korisnu preradu putem destilacija na kolofon i terpentinsko ulje, Izneti rezultati objašnjavaju od kolike je koristi da se kod pogodnih vrsti borovih smola vrši prethodna filtracija. Dovoljno je istaknuti da neki od već istraženih balsama (od molike ,alepskog bora, crnog bora, belog bora i munike) potvrđuju činjenicu, da mogu uspešno zamenliti inostrane skupe balsame od kojih neke plaćamo čak oko 2.000 dinara po kilogramu. C y g obu $ a .......... ..... 1:20 Ako pak izračunamo šta se može dobiti odi jedne belenice kod smolarenja molike, dobivamo ove podatke: Prosečno kod francuske metode rada ova vrsta daje oko 400 gr smole. Ova vrsta daje manji godišnji prinos radi toga što je to vrsta koja raste na većim nadmorskim visinama (te je kraći vegetacioni a time i smolarski pariod), obično na severnim ekspozicijama; Od ove količine može se dobiti oko 180 gr balsama a dobije se još 160 gr kolofona i oko 30 gr terpentinskog ulja. Prema Veze—Dupont (3) ,ariš daje godišnje oko 200 gr balsama. Prema tome korist od molike (odnosno od njene smole) je veća no što je slučaj kod ariša koji je predmet smolarenja u Tirolu i nekim drugim okolnim područjima. Istina je da molika kao tipični balkanski endemit ograničena je kod nas na manje površine (Perister i Nidže u Makedoniji, na Šar-Planini i Koritniku u Kosmetu i na Prokletijama u Crnoj Gori). No molika je vrsta koja 128 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 47 <-- 47 --> PDF |
se prirodno vrlo dobro podmlađuje a pored smole daje i odlično drvo. Sa njome treba pošumljavati mnoga naša ogoljena silikatna zemljišta (Perister, Korab, Šar-Planina), što i prof. Horvat ističe (4). U Bugarskoj pod molikom (bela mura) su nešto veće površine koje su već privedene racionalnom smolarenju. Da bi sam rad oko filtracije smola bio brži i pokretniji, imajući u vidu njegovo proširavanje i na drugim područjima i sa drugim vrstama borova mi smo predložili sledeće mere: 1. Da se na samom terenu vrši potpuna filtracija čak i pakovanje balsam a u odgovarajuću ambalažu. Za detaljnija ispitivanja koja se moraju vršiti u laboratorijumima (šumarskih instituta ili fakulteta) potrebno je samo dostavljati izvesnu količinu od srednje mesečne proizvodnje u dovoljnoj količini, 2. Za filtraciju treba imati pogodan kazan od materijala koji ne rđa (alumiinijum, i dr.) a koji bi se čak mogao prenositi na terenu skoro do samog smolarskog proizvodnog centra. (Vidi si. 1). Uz ovaj kazan najvažniji deo je sam filtar koji se sastoji od dva sita (rede i gušće platno) koja se mogu povremeno menjati. Kazan ima i poklopac da se može zatvoriti kako kiša slučajno ne bi u njega padala. Tečniji delovi smole će preći kroz platno a kristalni deo sa raznim primesama organske prirode zadržaće se na njemu. Na taj način se vrši ovo prvo i najvažnije izdvajanje koje obično u toku letnje sezone traije oko 24 sata (dan i noć); za to vreme može se procediti 10 do 15 kg smole što zavisi od prečnika samog kazana. — Kazan ima tri slavine na raznim visinama, kako bi se obezbedilo najpre isticanje najčistijih (na´svetlijih) slojeva balsama; donji slojevi koji su delimično zamućeni radi učešća kristala povremeno ponovo se vraćaju na prvu filtraciju. U svrhu bolje Voditi računa o tome da ni jedan deo kazana ne srne biti od rđajućeg železa usled čijeg prisustva balsam odmah dobija tamnu boju. 3. Za drugu filtraciju potrebno je imati staklene menzure veličine najmanje 2000 cm3. Uz menzure potrebno je imati i levkove sa većim prečnikom koji radi trajnosti mogu biti emajlirani. Stakleni sudovi (menzure) mada su kraćeg veka radi njihove lomljivosti, pogodni su radi toga što se može okom pratiti sam filtrat. Ako je filtrat proziran i čist, znači da se može odmah posle druge filtracije sipati u pogodne sudove i zatvoriti; a ako je slučajno zamućen, treba ga ponovo profiltrirati preko levka kroz dvostruko platno. U toku 24 časa za vreme letnje sezone može proći kod ove druge filtracije (levak i menzura) oko dva kg što najviše zavisi od veličine samog levka. Da bi filtracija ravnomerno tekla, mora se voditi računa o količini prve filtracije i potrebnog broja menzura sa levkovima. U našem slučaju, ako dnevno dobijamo oko 5 kg filtriranog balsama kod samog kazana znači, treba imati 3 menzure, što -je dovoljno za godišnju proizvodnju od oko 500 kg balsama (u vremenu juni-septembar). Razume se da je potrebno imati rezervnu količinu i menzura (jer se lako lome), 4. Na slici 2 dat je nacrt ručnih smolarskih cilindričnih kanti koje su se pokazale vrlo pogodne kod sabiranja smola namenjene filtraciji. Njihov 129 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 48 <-- 48 --> PDF |
sadržaj je oko 10 kg koju količinu radnik-smolar može lako sakupiti ako nije opterećen velikim brojem belenica; u protivnom slučaju treba angažirati posebnog sakupljača. Iz izloženog se jasno vidi da niti treba nekih naročitih investicija za potrebu proizvodnje balsama, odnosno da su iste minimalne; sve se može nabaviti i napraviti sa malo volje i truda. Cygobu 3a ..... 1 IO ^=? » Sa druge strane pošto dobijeni balsami imaju upotrebu tamo gde se traži visoki kvalitet (optika i mikroskopska tehnika), treba osobito voditi računa o ovoj činjenici. Da bi se to postiglo mora se voditi računa o sledećem: .} 1. da se prestare sastojine ne uzimaju u obzir za produkciju svetlih balsama. Slično je slučaj kod proizvodnje ariševog balsama (po Schmied-u); 2. da je smola prvih letnjih meseci (maj, juni, juli) svetlija od docnije smole (avgust, septembar, oktobar), prema proučavanjima Tschirch-a (5), te da se balsami ne mešaju; 3. da sama manipulacija bude solidno organizirana. Da se posao obavlja sa najviše čistoće, marljivo i pažljivo; 4. da smolarski lončići obavezno imaju poklopce kako bi što manje nečstoće ulazilo u smolu; to se odnosi naročito na koru, jer sadrži štavnih materija i boje, koje negativno utiču na svetlinu balsama; 5. da se dobivena smola u toku smolarske kompanje preradi dok je vreme pogodno za rad (obično do početka meseca oktobra). Molikov balsam potpuno i uspešno može zameniti kanadski balsam i oleum cedri (6). Po Dischendorfer-u kanadski balsam ima spec, težinu od 0,897 do 0,994. Mi smo izmerili (kod 20°C) 0,977; indeks loma je 1,518 do 1,526 (7). U našem slučaju izmereni indeks originalnog kanadskog balsama je 1,516. Naš molikov balsam ima specifičnu težinu 0,998 (20°C), koja je veća od spec, težine baliama crnog bora (0,990) i balsama belog bora (0,980). Sva dosadašnja naša merenja u pogledu indeksa loma dokazala su da molikov balsam proveniencije Perister ima konstantan n 130 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Što se tiče samog sastava, kanadski balsam, prema Wienhaus-u ima oko 25% terpena (opšte formule .10.1.) a na odgovarajuće smolne kiseline i neutralne delove dolazi oko 75% (opšte formule C20H30O,) (8). Balsam molike ima oko 23% terpentinskog ulja vrlo aromatičnog mirisa a na smolne kiseline dolazi oko 77% (kolofon). Ovo molikovo terpentinsko ulje ima specifičnu težinu od 0,862 a indeks loma mu je 1,462. Literatura: 1. Dri. H. Schmied: Standorte und Bestände für Gewinnung hellen Lärchenbalsams. Ost. Forst,- u. HoJzwirtschaft. Br, 14/K949. 2. Ing. Bran. Pejo&ki: O fiiltrovanju borovih simolai, Šumi Met br. 2/1949. 3. Vezes-Dupont. Résines et Térébenthines, Paris 1924. 4. Prof. Dr. Ivo Horvat: Biološki odnosi između šume i: planinskih pašnjaka, ŠUrmarstvo br. 3/1949. 5. A. Tschirch: Methoden der Gewinnung und des Abbaues der Harze. Afodarhalden- Handbuch der biologischen Arbeiitsimethoden, Berlin—Wien .23. 6. T. ii D. Varićak: Primjena smole molike (Pinus peuce) u mikroskopskoj) tehnici i optici, Glasnik: biološke sekcije Zagreb 1947. 7. O. DdschendOirfer: Die Harze, Handbuch der Pflanzenana.lvse — G. Klein, Wien ,11932, 8. Dr. H. Wienhaus: Les résines des coniferes d´Allemagne leurs constituants et leur ´transformations dans le traitement du bois, Bulletin de l´Institut du Pin, No 36/1907 Bordeaux. .....1. .....1. ..........1 ......... ........ ........ B ....... 1949 .... ....... ............ 6... .. ...... ......... ......... ...... (Pirnas peuce Grisebach). ........ .......... .........: .) ...... 1948 ...., ....... .... ........... . 1949 .... .... 38,8% ........ . 61,2% .......... .. ............ ....... .) ......, .......... . ....... ......... ........ 1949 .... .... 44,8% ........ . 55,2% .......... .. ........... ....... ......... ..... .......... ...... ... ............ .......... .... : ........ 80,3%, ......... 12,9% ........ 5,8% . .......... (....) 1%. ......... ....... ..... ........ ... 0,998 (20°), .......... ...... 1.516 . ... .......... .... 23% ......... . 77% ........, ........ .......... .............. ......, ero ........ ... 0,862 . ero ...... 1.462. .......... ....... ...... ....... .. ..... ....... ....., ......... . ..... ...... ..........) ........>...> .......&.... FIRST TERRITORIAL YIELDS IN THE OUTPUT OF BALSAM OF PINUS PEUCE In the course of 1949, there had been for the first time organized a territorial production of balsam of Pinus peiuce (Grdesebach). The atained results are thus: a) The pitch of 1948 filtered m the course od ´1949 yielded: 38,8% of balsam, 61,2% were apportioned to the remainder of pitch. b) The pitch abtaiimed during the crop in 1949 yielded: 44,8% of balsam and 55,2% of the remaining pitch. The filtration of the remaining pitch yielded: 80,3% of colophony, 12,9% of turpentine oil, 5,8%. of residuens, and 1% of evaporated water. The Pinus pence (balsam) has the specific weight of 0„998 (at a temperature od 2...) its constant coefficient (index) of fracture is 1.316. When filterated it yields 23;% vi turpentine oil and 77% of colophony. The turpentine oil is of a very pleasant and aromatic fragrance. Its specific weight is 0,862, its fracture — coefficinet 1,462. The balsam shows a lioht yellow to a dark yellow colour. The light colour is transparent and of good adhesiveness. 131 |