DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 43     <-- 43 -->        PDF

jama i dr.), kao najveći dio rada, prebacuje na vrlo dugačak period, to će
se sama sadnja ili sjetva moći obaviti sa znatno manjim brojem radnika
u najpovoljnije vrijeme.


3) Za pošumljavanje bit će potreban manji broj radne snage, ali ona
koja bude zaposlena, moći će biti stalna kroz čitavu godinu za radove u
rasadnicima, kod čišćenja, resurekcija, smolarenja, branja sjemena i ostalih
poslova.


4) Rad stalnom radnom snagom bit će produktivniji i kvalitetno mnogo
bolji.


5) Uspjeh kod pošumljavanja pomoću narodnih organizacija i školske
omladine bit će sigurniji, jer će stalni radnici pri tom radu biti brojni i
sigurni instruktori.


6) Kod stalnih radnika i opskrba će biti osigurana.
7) Veliki planovi pošumljavanja moći će se lakše i uspješnije ostvarivati.
Ovdje je potrebno istaći još dva važna momenta:


1) Uvađanje radnih normi za pravilno nagrađivanje i ocjenu
izvršenih radova olakšano je kod stalne radne snage.


2) P i t a n j e specijalnog alata kod obnove šume na kršu i
kod pošumljavanja uopće može se riješiti samo pomoću stalne radne
snage. Stalni radnici sami će nastojati povećati produktivnost rada, uvesti
savršeniji alat i predlagati bolje metode rada. Povremeni radnici, naprotiv,
teško se služe alatom, na koji nisu navikli, niti ga čuvaju kako treba. Racionalizacija
alata kod pošumljavanja dobiti će sa stalnim radnicima najbolji
polet.


.............. .........


B ..... ......... ..... .........., ... ........ ..... 400 .. ....... . .... .........
... ........ . 1946 . 1947 ..... 300.000 ......... ... ......... ......... ..^
...... ...... ..... .....1. ........, .... ..... ..... ....... . .. .......... .....
..... ....... ..... ....... .............. ........ ..... ..............1. . ......
. ........ — Ha ....»....... ....... ... 25 ... ... ......... ............ .......
... ......... ... . ............ ... . . .............) ...... — . ......... ....
. ....... .... ........... ......... ....... ..... Pirnis nigra . ........., ......
. .......... ... ........., . ........... .. .......... ....., .......... ...... ...........
.......) .... . ..... ......... ........ . .......... ...................
.......


125




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Ing. Branislav Pejoski (Skopje):


PRVI TERENSKI REZULTATI DOBIJANJA MOLIKOVOG


BALSAMA


U nekoliko navrata u našoj stručnoj štampi bilo je izneto pored ostalog
i pitanje proizvodnje četinarskih balsama i to od onih borova koji kod
nas rastu, predmet su smolarenja u manjem ili jačem obimu, a na koje područje
su nas upućivala laboratoriska istraživanja preduzeta u Zagrebu
(Varićak) i Skopju (Pejoski).


Poznato je da se za izvesne specijalne svrhe (mikroskopska tehnika,
optika i proizvodnja lakova) iskorišćavaju neki četinari (neke vrste jele,
ariš, kedar i dr.) za dobijanje specijalnih vrsta smola. Ta smola razlikuje
se na pr. od borove smole po tome što skoro stalno zadržava konzistenciju
sličnu medu kao i boju, što omogućava da ima i specijalnu upotrebu. Dok
borove smole brže ili sporije kristalizuju, ranije navedene smole ostaju
uvek tečne. Borove smole se u glavnom prerađuju na kolofon i terpentinsko
ulje putem destilacije, ove druge specijalne smole se ne prerađuju, no
u sirovom stanju se upotrebljavaju,


U svetskoj literaturi kao i u prometu za ove specijalne smole upotrebljava
se ime balsam ili terpentin (na pr. kanadski balsam, Oregon-balsam,
venecijanski terpentin ili arišev balsam i dr.).


I ovi bajisami u osnovi sastavljeni su iz jednog manjeg dela ulja (oko
Vs do V< bogatog u terpenima i većeg dela koji očvrsne i koji u stvari
predstavljaju kolofon (različitog hemiskog sastava). Kod običnih borovih
smola slična je stvar. Tamo imamo terpentinsko ulje a smolne kiseline
sačinjavaju čvrsti ostatak poznat nam pod imenom kolofon.


Polazeći od pretpostavke da u koliko je borova smola bogatija u terpentiskom
ulju — što je slučaj neposredno kod njenog sakupljanja na samom
terenu, a uz pomoć letnje temperature koja povoljno utiče na brzinu
same filtracije — da se mogu dobiti zadovoljavajući rezultati, organizovan
je sam rad oko dobijanja balsama na samom terenu na Peristeru kod Bitolja,
gde postoji jedno opitno smolarsko polje na molici (Pinus peuce
Grisebach).


Dosadašnji laböratoriski radovi omogućili su nam dobijanje balsama
od ovih borovih smola: alepski bor, molika, munika, crni bor i beli bor.
Time su obuhvaćene sve vrste koje kod nas mogu imati veći ili manji
značaj za smolarenje, putem koga i treba očekivati i polaznu sirovinu (t. j .
smolu) za proizvodnju balsama. Istraživanja nismo mogli protegnuti i na
smolu od smrče i arišev balsam radi momentane nemogućnostii da se do
njih dođe, jer u ove svrhe ove dve vrste još se kod nas ne iskorišćavaju.


U Srednjoj Evropi (naročito u Austriji) poklanja se velika pažnja kod
dobijanja ariševog balsama; tamo su preduzeta opsežnija istraživanja kako
u pogledu dobijanja kvalitetnijeg balsama, tako i za povećanje same proizvodnje
(1).


Kod laboratoriske filtracije sa smolom molike dobili smo srednji prinos
na balsam od 35°/o. Na terenu je bila primenjena ista filtracija kakva je
bila primenjena kod laboratoriskih istraživanja i koja se bar za sada mora


726




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 45     <-- 45 -->        PDF

usvojiti kao najlakša, najprostija i najjetfinija (2). Kod pokušaja da se putem
centrifuge izdvoje tečniji delovi smole od onih koji su bogatiji sa kristalima
naišlo se na teškoće, jer prilikom samog centrifugiranja nastaje
niža temperatura od okolne, što naročito negativno deluje na brzo izdvajanje
balsama kao sastavnog dela običnih borovih smola.


U toku 1949 god. na terenu izvršena je filtracija i stare smele preostale
iz kampanje 1948 god. kao i smole koja je dobivana putem redovnog
smolarenja u opitnom polju tokom lanjske godine. Postignuti rezultati su
sledeći:


a) Filtracija stare smole iz 1948 god. ukupno 220 kg dala je:


balsama 85,5 kg ili 38,8%
smola — ostatak ... . 134,5 kg ili 61,2%
Ukupno . . . 220,0 kg 100 %


b) Opitno polje dalo je 344,5 kg smole od koje količine je filtrirano
154 kg. Dobijeno je:


balsama 69,0 kg ili 44,8%
smola — ostatak ... . 85,0 kg ilii 55,2%
Ukupno . . . 154,0 kg 100 %


Na terenu vršena je samo jedna filtracija (radi nedostatka potrebnih sudova
koji se pravovremeno nisu mogli dopremiti na teren). Dobijeni balsam
nijje bio potpuno providan i svetao, te je bilo potrebno da se još jedanput
(rede dva puta) prefiltrira, koji posao je obavljan u Skoplju. No kod ove
druge filtracije otpadak nije iznosio ni 1% (0,2 do 0,6%), tako da taj procedat
za praksu nema veće značenje.


Dobiveni balsam ima svetio žutu do tamniju žutu boju, bez kristala je
i providan. Balsam je upakovan u staklenim teglama od 2 do 5 kg, tako
da se može isporučiti korisniku.


Nas je takode interesirala smola preostala od filtracija: da li ima veći
ili manji procenat terpentinskog ulja, tako da smo ostatak od 188 kg donelj
u Skoplje gde je destiliran. Tehnička analiza dala nam je ove rezultate:


kolofon 151 kg iM 80,3%


terpentisko ulje 24 kg ili 12,9%


otpaci U kg ili 5,8%


isparilo (voda) 2 kg ili 1,0%


Ukupno ... 188 kg 100 %


Na osnovu prednjih pokazatelja mogu se izvesti ovi zaključci:


1. Terenski procenti dobivanja balsama od molikove smole su bolji od
laboratoriskih u prvom slučaju za 3´,8% (stara smola) a u drugom 9,8%
(sveza smola). To se i u jednom i u drugom slučaju ima pripisati procentualno
većem učešću terpentinskog ulja dok je smola još na samom terenu,
no što je slučaj kod njene otpreme, transporta, čekanja i si.
2. U koliko se radi sa svežijim smolama treba očekivati i veći prinos
na balsamu.
127




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 46     <-- 46 -->        PDF

3, Preostala smola u sebi ima znatan procenat terpentinskog ulja
(12,9%), što omogućava i njenu korisnu preradu putem destilacija na kolofon
i terpentinsko ulje,


Izneti rezultati objašnjavaju od kolike je koristi da se kod pogodnih
vrsti borovih smola vrši prethodna filtracija. Dovoljno je istaknuti da neki
od već istraženih balsama (od molike ,alepskog bora, crnog bora, belog
bora i munike) potvrđuju činjenicu, da mogu uspešno zamenliti inostrane
skupe balsame od kojih neke plaćamo čak oko 2.000 dinara po kilogramu.


C y g obu $ a .......... .....


1:20
Ako pak izračunamo šta se može dobiti odi jedne belenice kod smolarenja
molike, dobivamo ove podatke: Prosečno kod francuske metode rada
ova vrsta daje oko 400 gr smole. Ova vrsta daje manji godišnji prinos radi
toga što je to vrsta koja raste na većim nadmorskim visinama (te je kraći
vegetacioni a time i smolarski pariod), obično na severnim ekspozicijama;
Od ove količine može se dobiti oko 180 gr balsama a dobije se još 160 gr
kolofona i oko 30 gr terpentinskog ulja.


Prema Veze—Dupont (3) ,ariš daje godišnje oko 200 gr balsama. Prema
tome korist od molike (odnosno od njene smole) je veća no što je slučaj
kod ariša koji je predmet smolarenja u Tirolu i nekim drugim okolnim
područjima.


Istina je da molika kao tipični balkanski endemit ograničena je kod nas
na manje površine (Perister i Nidže u Makedoniji, na Šar-Planini i Koritniku
u Kosmetu i na Prokletijama u Crnoj Gori). No molika je vrsta koja


128




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 47     <-- 47 -->        PDF

se prirodno vrlo dobro podmlađuje a pored smole daje i odlično drvo. Sa
njome treba pošumljavati mnoga naša ogoljena silikatna zemljišta (Perister,
Korab, Šar-Planina), što i prof. Horvat ističe (4). U Bugarskoj pod molikom


(bela mura) su nešto veće površine koje su već privedene racionalnom
smolarenju.


Da bi sam rad oko filtracije smola bio brži i pokretniji, imajući u vidu
njegovo proširavanje i na drugim područjima i sa drugim vrstama borova
mi smo predložili sledeće mere:


1. Da se na samom terenu vrši potpuna filtracija čak i pakovanje balsam
a u odgovarajuću ambalažu. Za detaljnija ispitivanja koja se moraju
vršiti u laboratorijumima (šumarskih instituta ili fakulteta) potrebno je
samo dostavljati izvesnu količinu od srednje mesečne proizvodnje u dovoljnoj
količini,
2. Za filtraciju treba imati pogodan kazan od materijala koji ne rđa
(alumiinijum, i dr.) a koji bi se čak mogao prenositi na terenu skoro do
samog smolarskog proizvodnog centra. (Vidi si. 1). Uz ovaj kazan najvažniji
deo je sam filtar koji se sastoji od dva sita (rede i gušće platno) koja se
mogu povremeno menjati. Kazan ima i poklopac da se može zatvoriti kako
kiša slučajno ne bi u njega padala. Tečniji delovi smole će preći kroz
platno a kristalni deo sa raznim primesama organske prirode zadržaće se
na njemu. Na taj način se vrši ovo prvo i najvažnije izdvajanje koje obično
u toku letnje sezone traije oko 24 sata (dan i noć); za to vreme može se
procediti 10 do 15 kg smole što zavisi od prečnika samog kazana. — Kazan
ima tri slavine na raznim visinama, kako bi se obezbedilo najpre isticanje
najčistijih (na´svetlijih) slojeva balsama; donji slojevi koji su delimično
zamućeni radi učešća kristala povremeno ponovo se vraćaju na prvu
filtraciju.
U svrhu boljeputem zupčanika može nagnuti i detaljno očistiti.
Voditi računa o tome da ni jedan deo kazana ne srne biti od rđajućeg
železa usled čijeg prisustva balsam odmah dobija tamnu boju.


3. Za drugu filtraciju potrebno je imati staklene menzure veličine najmanje
2000 cm3. Uz menzure potrebno je imati i levkove sa većim prečnikom
koji radi trajnosti mogu biti emajlirani. Stakleni sudovi (menzure)
mada su kraćeg veka radi njihove lomljivosti, pogodni su radi toga što se
može okom pratiti sam filtrat. Ako je filtrat proziran i čist, znači da se
može odmah posle druge filtracije sipati u pogodne sudove i zatvoriti; a
ako je slučajno zamućen, treba ga ponovo profiltrirati preko levka kroz
dvostruko platno.
U toku 24 časa za vreme letnje sezone može proći kod ove druge
filtracije (levak i menzura) oko dva kg što najviše zavisi od veličine samog
levka. Da bi filtracija ravnomerno tekla, mora se voditi računa o količini
prve filtracije i potrebnog broja menzura sa levkovima. U našem slučaju,
ako dnevno dobijamo oko 5 kg filtriranog balsama kod samog kazana
znači, treba imati 3 menzure, što -je dovoljno za godišnju proizvodnju od
oko 500 kg balsama (u vremenu juni-septembar). Razume se da je potrebno
imati rezervnu količinu i menzura (jer se lako lome),


4. Na slici 2 dat je nacrt ručnih smolarskih cilindričnih kanti koje su
se pokazale vrlo pogodne kod sabiranja smola namenjene filtraciji. Njihov
129




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 48     <-- 48 -->        PDF

sadržaj je oko 10 kg koju količinu radnik-smolar može lako sakupiti ako
nije opterećen velikim brojem belenica; u protivnom slučaju treba angažirati
posebnog sakupljača.


Iz izloženog se jasno vidi da niti treba nekih naročitih investicija za
potrebu proizvodnje balsama, odnosno da su iste minimalne; sve se može
nabaviti i napraviti sa malo volje i truda.


Cygobu 3a .....


1 IO


^=?


»


Sa druge strane pošto dobijeni balsami imaju upotrebu tamo gde se
traži visoki kvalitet (optika i mikroskopska tehnika), treba osobito voditi
računa o ovoj činjenici. Da bi se to postiglo mora se voditi računa o sledećem:
.}


1. da se prestare sastojine ne uzimaju u obzir za produkciju svetlih
balsama. Slično je slučaj kod proizvodnje ariševog balsama (po Schmied-u);
2. da je smola prvih letnjih meseci (maj, juni, juli) svetlija od docnije
smole (avgust, septembar, oktobar), prema proučavanjima Tschirch-a (5),
te da se balsami ne mešaju;
3. da sama manipulacija bude solidno organizirana. Da se posao obavlja
sa najviše čistoće, marljivo i pažljivo;
4. da smolarski lončići obavezno imaju poklopce kako bi što manje
nečstoće ulazilo u smolu; to se odnosi naročito na koru, jer sadrži štavnih
materija i boje, koje negativno utiču na svetlinu balsama;
5. da se dobivena smola u toku smolarske kompanje preradi dok je
vreme pogodno za rad (obično do početka meseca oktobra).
Molikov balsam potpuno i uspešno može zameniti kanadski balsam
i oleum cedri (6).
Po Dischendorfer-u kanadski balsam ima spec, težinu od 0,897 do
0,994. Mi smo izmerili (kod 20°C) 0,977; indeks loma je 1,518 do 1,526 (7).
U našem slučaju izmereni indeks originalnog kanadskog balsama je 1,516.
Naš molikov balsam ima specifičnu težinu 0,998 (20°C), koja je veća od
spec, težine baliama crnog bora (0,990) i balsama belog bora (0,980). Sva
dosadašnja naša merenja u pogledu indeksa loma dokazala su da molikov
balsam proveniencije Perister ima konstantan n

130




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Što se tiče samog sastava, kanadski balsam, prema Wienhaus-u ima
oko 25% terpena (opšte formule .10.1.) a na odgovarajuće smolne kiseline
i neutralne delove dolazi oko 75% (opšte formule C20H30O,) (8). Balsam
molike ima oko 23% terpentinskog ulja vrlo aromatičnog mirisa a na
smolne kiseline dolazi oko 77% (kolofon). Ovo molikovo terpentinsko ulje
ima specifičnu težinu od 0,862 a indeks loma mu je 1,462.


Literatura:


1. Dri. H. Schmied: Standorte und Bestände für Gewinnung hellen Lärchenbalsams.
Ost. Forst,- u. HoJzwirtschaft. Br, 14/K949.
2. Ing. Bran. Pejo&ki: O fiiltrovanju borovih simolai, Šumi Met br. 2/1949.
3. Vezes-Dupont. Résines et Térébenthines, Paris 1924.
4. Prof. Dr. Ivo Horvat: Biološki odnosi između šume i: planinskih pašnjaka, ŠUrmarstvo
br. 3/1949.
5. A. Tschirch: Methoden der Gewinnung und des Abbaues der Harze. Afodarhalden-
Handbuch der biologischen Arbeiitsimethoden, Berlin—Wien .23.
6. T. ii D. Varićak: Primjena smole molike (Pinus peuce) u mikroskopskoj) tehnici
i optici, Glasnik: biološke sekcije Zagreb 1947.
7. O. DdschendOirfer: Die Harze, Handbuch der Pflanzenana.lvse — G. Klein,
Wien ,11932,
8. Dr. H. Wienhaus: Les résines des coniferes d´Allemagne leurs constituants et
leur ´transformations dans le traitement du bois, Bulletin de l´Institut du Pin, No
36/1907 Bordeaux.
.....1. .....1. ..........1 ......... ........ ........


B ....... 1949 .... ....... ............ 6... .. ...... ......... ......... ......
(Pirnas peuce Grisebach). ........ .......... .........:
.) ...... 1948 ...., ....... .... ........... . 1949 .... .... 38,8% ........
. 61,2% .......... .. ............ .......
.) ......, .......... . ....... ......... ........ 1949 .... .... 44,8% ........
. 55,2% .......... .. ........... .......
......... ..... .......... ...... ... ............ .......... .... : ........
80,3%, ......... 12,9% ........ 5,8% . .......... (....) 1%.
......... ....... ..... ........ ... 0,998 (20°), .......... ...... 1.516 . ...
.......... .... 23% ......... . 77% ........, ........ .......... ..............
......, ero ........ ... 0,862 . ero ...... 1.462.
.......... ....... ...... ....... .. ..... ....... ....., ......... . .....
...... ..........) ........>...> .......&....


FIRST TERRITORIAL YIELDS IN THE OUTPUT OF BALSAM OF PINUS PEUCE


In the course of 1949, there had been for the first time organized a territorial
production of balsam of Pinus peiuce (Grdesebach). The atained results are thus:
a) The pitch of 1948 filtered m the course od ´1949 yielded: 38,8% of balsam, 61,2%


were apportioned to the remainder of pitch.
b) The pitch abtaiimed during the crop in 1949 yielded: 44,8% of balsam and 55,2%
of the remaining pitch.
The filtration of the remaining pitch yielded: 80,3% of colophony, 12,9% of turpentine
oil, 5,8%. of residuens, and 1% of evaporated water.


The Pinus pence (balsam) has the specific weight of 0„998 (at a temperature od
2...) its constant coefficient (index) of fracture is 1.316. When filterated it yields 23;%
vi turpentine oil and 77% of colophony. The turpentine oil is of a very pleasant and
aromatic fragrance. Its specific weight is 0,862, its fracture — coefficinet 1,462. The
balsam shows a lioht yellow to a dark yellow colour. The light colour is transparent
and of good adhesiveness.


131