DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Rentabilitet šumskog gospodarstva u kapitalističkoj proizvodnji Prije nego što prijeđemo na dalje razmatranje potrebno je, da odgovorimo na pitanje, šta se razumijeva pod rentabilitetom i šta služi kao mjerilo rentabiliteta u kapitalizmu? Pod rentabilitetom gospodarstva ili poduzeća razumijeva se ukamaćenje sveukupnog uloženog (predujmljenog) kapitala u određenom vremenu, koje obično traje jednu godinu ili odnos između ukupne dobiti postignute u određenom vremenu (godini) i sveukupnog uloženog kapitala (imovine). On u kapitalističkoj privredi izražava oplođivanje ili prirašćivanje kapitala. Kao mjerilo ili pokazatelj rentabiliteta služi postotak ukamaćenja sveukupnog uloženog kapitala (imovine) odnosno stopa dobiti (profitna stopa)1), koja pokazuje intenzitet oplođivanja ili prirašćivanja uloženog kapitala. Na osnovi mjerila rentabiliteta utvrđuje se rentabilitet jednog i istog gospodarstva (poduzeća) u različitim odlomcima vremena, te se omogućava njihova međusobna uporedba ili uporedba među različitim gospodarstvima (poduzećima) . Prikazavši ukratko opće shvaćanje rentabiliteta u kapitalizmu razmotrit ćemo sada njegovo određivanje u trajnom godišnjem šumskom gospodarstvu. Kod toga ćemo razmatranja imati u vidu samo drvo kao glavni proizvod i prihod šumske proizvodnje, Sporedne proizvode puštamo iz vida zbog jednostavnosti. U cilju određivanja rentabiliteta šumskog gospodarstva postoji nekoliko obrazaca i shvaćanja. Uzet ćemo u analizu samo tri poznatija, a to su obrasci od Krafta, Heyer-Endresa i Martina.2) Obrazac od Krafta (9) glasi: Au + D — c —v —BO.Op gdje znači: Au vrijednost (cijena) godišnjeg etata drvne mase, D vrijednost prihoda prorede, c godišn/e kulturne troškove, v godišnje upravne i sve ostale troškove, B novčani iznos za šumsko zemljište (cijena zemljišta) cijele gospodarske jedinice, p šumski kamatnjak, B . 0,0p zemljišnu rentu, N vrijednost drvne zalihe gospodarske jedinice. I u daljim obrascima imat će te oznake isto- značenje. Iz Kraftova se obrasca vidi, da se u brojniku nalazi dio dobiti, koju Kraft pripisuje samo drvnoj zalihi. On ne uzima u obzir dobit i sveukupni uloženi kapital (imovinu), koji treba da dođe u račun prilikom određivanja rentabiliteta, kako se to shvaća u kapitalizmu. No osim toga Kraft smatra *) Stopu dobiti ili profitnu stopu u kapitalizmu treba razlikovati od stopa dobiti u socijalizmu. U socijalističkoj proizvodnji dolazi kao indikator (pokazatelj) rentabilnosti postotak rentabilnosti, koji ćemo u daljem izlaganju potanko razmotriti. 2) Analizu karakteristika rentabiliteta šumskog gospodarstva u kapitalističkoj proizvodnji i njegova određivanja provest ćemo na temelju tih obrazaca, jer su oni stvarno najpoznatiji, i jer su se u tome obliku predlagali, odnosno primijenili za određivanje rentabii´liiteta; a osim toga, jer prikazuju karakteristike i shvaćanje o rentabilitetu šumskog gospodarstva, koje postoji u kapitalizmu. Prema tome shvaćanju su kamata i poduzetniička dobit proizvod ukupnog uloženog kapiitala, a zemljišna renta proizvod zemljišta, a ne višak vrijednosti (proizvodi rada), kako to ističe Marx. 86 |