DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 36     <-- 36 -->        PDF

appartient aux alliiances endémiques iJlyriennes de Seslerion tenuifo.liae et de Festucion


pungentis, mais on peut remarquer dans leur constitution une forte influence des Alpes.,


Les prairies montagneuses a sol calcaire appartiennent a l´alliance Bromion ©recti et


celles a soi acide appartiennent a l´alliance Ulicion. Toutes les deux n´occupent que


des surfaces relativement restreintes et montrent des liaison visibles, avec la végétation


de l´Europe centrale. Les garrigues littorales qui appartiennent a l´alliance endémique


Ghrysopiogono-Satureiom sulbsipicatae occupent, au contraire, des grandes surfaces et se


distinguent par des nombreuses especes endémiques i´Uyriques. Elles sont répandues


sortout dans l´aire des forets de Carpinetum orientale croatioum.


Apres avoir été étudiées d´une façon détaillée pendant une suite d´années, les
associations végétales ont été l´objet des explorations pédologiques systématiques. Ces
explorations ont été faites par Z. Graeanin. Les résultats des analyses ont montré une
liaison étroite entre la composition floristique des associations végétales et entre les
qualités de leurs sols. On a appliqué, ensuite, a certaines associations forestieres des
explorations microclimatiques sous la conduite du professeur B. Maksié. Les explora´
tions microclimatiques ont montré des différences immenses entre les différentes associations
forestieres qui se trouvent dans la proximité immédiate, souvent aux bords
des dolines, mais qui different essentiellement au point de vue floristique. Sous la conduite
du dr. Tregubov et de Ping. Babogredac, les surfaces ont été choisies et on y a
exécuté des mésurages dendrometriques. On a collectionné aussi des modeles pour
l´étude des qualités techniques du bois. Les observations forestieres entreprises jusqu´ici
nous ´montrent une liaison étroite avec les diverses unités de végétation forestiere. On
a exécuté sous la conduite du dr. Batinica, en meme temps des explorations agronomiques
SUT des pires et sur des pâtures. On a exploré la qualité et la quantité du foin,


l´influence des différents procédés de melioration.


11 est caractéristique pour toutes nos explorations qu´elles ont été exécutées sur


des associations végétales clairement définies et que toutes ces explorations pédologi


ques, forestieres et agronomiques ont été précédées de l´exploration botanique de la


végétation.


Ces explorations typologiques ont été accompagnées toujours de l´exécution de la


carte a échelle 1 : ´12.5100:, et les résultats ont été ensuite insérés dans la carte a échelle


1 : 25.000.
Ing. Vladislav Beltram (Beograd):


RACIONALIZACIJA POŠUMLJAVANJA


Suhi rasadnici


Goleti Makedonije i našeg krša opravdano važe kao najteži tereni za


pošumljavanje. Dugo je prevladavalo mišljenje, koje se i danas još održava,


da je sadnja tamo jedini uspješan, način vještačke obnove šume.


Kao prvi uslov kod osnivanja rasadnika traži se blizina vode za zali


vamije sadnica. Poznato je, da je pretjerano zalivanje rasadnika štetno,


jer daje sadnice spužvastog tkiva i velikih stoma, vrlo nepodesne za aridne


predjele. Dokazano je međutim, da je moguće odgojiti sadnice i bez za


livanja.


Institut za šumarska istraživanja NR Makedonije u


Skoplju izvršio je g. 1946 i 1947 u tom pravcu vrlo uspjele oglede u šum


skom rasadniku Erdzelija, srez Sv. Nikola, na Ovčem polju. To je najne


povoljniji teren Makedonije, sa najmanje oborina, na nestrukturnom zemlji


štu, zaslanjenoj smonici. Duboka dobra obrada i usitnjenje tla, pokrivanje


slamom posijanog sjemena do ponika zbog čuvanja vlage, dva izvršena


118




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 37     <-- 37 -->        PDF

plevljenja i dva do pet prašenja potpuno su zamijenili zalivanje. Umjesto
u leje sijano je u redove tako, da se prašenje moglo obavljati pomoću konjske
zaprege.


G. 1946 izvršen je ogled na obrađenoj površini od 0,70 ha. Bagrem,
brest, gorki badem, pajasen, gledičija, dafina i kanadska topola (ove posljednje
reznicama) dali su za presađuju sposobne jednogodišnje sadnice,
sa dobro razvijenim korjenovim sistemom. G. 1947 obradiva površina rasadnika
iznosila je 1,85 ha. Stajski gnoj upotrebljen je u novembru, uz duboko
oranje, dok je u proljeće orano plitko. Osim vrsta iz g. 1946 zasijane su još
sofora i jasen (Fr. ........) i potaknute reznice tamariske.
Jedan od pet »suhih« rasadnika sa zasijanim crnim borom) na Kočinom brdu
iznad Klisa. Snimljeno krajem maja 1949. (Orig.)


Sadnice su upotrebljene za sadnju poljozaštitniih šumskih pojaseva na
Ovčem polju, na prethodno preoranom zemljištu. G. 1947 zasađeno je preko


120.000 sadnica pomoću sadilja a g. 1948 preko 190.000 sadnica u rupe.
Uspjeh primanja za g. 1947 bio je 59°/o a za 1948 g. 45°/o prosječno. Visina
prvogodišnjeg prirasta sadnica nakon presadnje iznosi prosječno 34 cm. —
U godinama 1948 i 1949 rad na suhim rasadnicima na Ovčem polju nastavljen
je s jeđna´kitm rezultatima.
Operativno rukovodstvo u Bit o Iju proizvodi bez zalivanja
godišnje preko jedan milion jednogodišnjih sadnica bagrema, amerikanskog
jasena, pajasena, gledičije, amerikanskog javora, badema i bresta.
Koncem avgusta 1948 g. -u kulturama kraj Bitoija konstatovan .. uspjeh
primanja 80—85°/o od cjelokupnog broja posađenih biljaka, ma da prašenje
kultura preko ljeta nije moglo biti izvršeno.


119




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Godišnje oborine na Ovčem polju iznose u prosjeku 400 mm, u Bitolju
600 mm. U svakom slučaju vrlo skromni iznosi.


Na diu gar splitske sekcije za pošumljavanje krša Ilija Radić
u proljeće 1949 g. samoinicijativno osnovao je 5 malih terenskih rasadnika
u vrtačama. Te plitke vrtače nailaze se u branjevlni Kočino brdo, određenoj
za vještačko pošumljavanje. U jesen iste godine Radić je imao 140.000
jednogodišnjih sadnica crnog bora, dijelom sposobnih već iste jeseni za
presadnju. Položaj Kočino brdo nalazi se 500 m nad morem, kao kamenita
visoravan između Klisa i Sinja.


Podaci kišomjerne stanice na Klisu za g. 1949 iznose:


I II III IV V VI VII VIII IX
90,6 2,5 61,9 7,8 190,8 95,7 10,2 27,9 89,7 mm


Zemlja u rasadnicima je kraška crvenica, bez šljunka i kamena, jako
osjetljiva na sušu. Svakom vinogradaru u Dalmaciji je poznato, da čista
crvenica mnogo više pati sušu nego ako je miješana šljunkom. Za zalivanje
nema ni kapi vode i jedina mjera berbe protiv suše bila je dobra obrada i
često prašenje u rasadniku. Zemljište nije iscrpljeno pa ga nije ni gnojio.


Kako slika pokazuje, biljke su dobre, bolje nego iz mnogih rasadnika,
gdje se ne štedi zalivanjem. Biljke su bile na vrijeme prorijeđen e
pa su imale mogućnost, da se dobro razviju, Korjen im je dugačak 40—50
cm. Radnik stoga željeznom polugom produbljuje iskopane jame kod sadnje.


Ovi primjeri jak su dokaz, Ha je i u najsušnijim predjelima moguće
odgojiti sadnice dobrog uzrasta i bez zalivanja, koje će presađene dati
bolji uspjeh nego biljke, navikle na zalivanje. U koliko je zemljište u rasadniku
bolje strukture i bolje hranjeno, zalivanje bit će manje potrebno.


Racionalizacija sadnje


U vezi članka pod ovim naslovom u Šumarskom listu br. 3—4/1949
smatram umjesnim prikazati sliku alata, koji se preko 25 godina uspješno
upotrebljava u Crnogorskom Primorju. Uprava za pošumljavanj
e u T i to g rad u radi sa 55 mačeva .kojima može dnevno da posadi
40 do 50 hiljada sadnica. Na lakšem terenu sadi se u neobrađeno, na težem
u obrađeno tlo. Efekt rada mačem u svakom slučaju 4—5 puta je veći nego
običnom sadnjom u jame. Pomoću njega iskorišćuje se rok za izvršenje
sadnje, koji je u Titogradu zbog čestih bura vrlo kratak.


Mač je podesan za jednogodišnje sadnice. Iz stručne literature i prakse
je poznato, da je čak jednogodišnji orni bor moguće odgojiti za presadnju.
Takve su i sadnice sa Kočinog brda. I jednogodišnja smrča može postići
visinu 10 cm. Ali se u našim iscrpljenim rasadnicima vrlo teško mogu naći
takve biljke. Jedan od uzroka je i taj, što se biljke ostavljaju guste kao
četka, pa su često crni bor i smrča i kao dvogodišnji slabi za presadnju.


Umjesto da presađujemo dvogodišnje i trogodišnje sadnice, posadit
ćemo jednogodišnje ali dobro razvijene. Te će nakon presađuje pokazati
bolji porast nego starije biljke, koje su rasle zagušene. U tom slučaju može
mač češće doći do upotrebe.


120




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Sekcija za p o šum l.j iv a n j e u Pazinu u martu 1949 posadila
je u predjelu »Čize« kod Pazina dobro razvijene sadnice jednogodišnijeg
crnog bora. Krajem, maja izbojci bili su dugački već do 4 cm. Na jesen
ustanovljeno je, da je čitava kultura od nekoliko hektara sjajno uspjela.


Jednogodišnje biljka crnog bona liz rasadnika1 ma Kočinom brdu. Lijeve dvije slabije,
desne jače, Visina biljaka u rasadniku iznosila, je u jesen do 7 cm. Žiljmi sistem
biljaka na slici djelomično je pokidan a iglice zbog pakovanja nemaju prirodan
raspored. (Orig.)


Više sjetve umjesto sadnje


Veliki planovi pošumljavanja stvorili su, naravno, i ogroman broj rasadnika.
Zajedno za povećanjem planova raste i broj i površina njihova.


Pošumljavanje sjetvom još nije prihvaćeno u dovoljnoj mjeri. Iznimku
čini, područje alepskog bora u Dalmaciji, gdje je sjetva već davno prodrla.
Općenito je još mišljenje, da je za crni bor sadnja jedino uspješna. Međutim


121




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 40     <-- 40 -->        PDF

vidimo, da se i crni bor u svome području pomlađuje sjemenom, bilo to
na kršu, u Bosni, Makedoniji i drugdje.


Pod optimalnim uslovima klime moguća je uspješna sjetva i na neobrađeno
tlo. Sjenovite vrste drveća traže zasjenu, ostale idu i bez zaštite. Crni
bor, među najsporijim od svih vrsta u prvim godinama rasta, sijan u povoljnoj
klimi a na nepovoljnom tlu, podbacuje. Tu treba crnom boru pomoći
tako, da ga sijemo u obrađeno tlo a prema potrebi i u dobro pripremljene
jame, veličine kao za sadnju.


Na borovim sadnicama sa Kočinog brda vidi se dugačak korjen, kakav
će se razviti i u obrađenoj jami na kršu. Pljevljenije na opustošenom zemljištu
nije ni potrebno, jer tamo nema korova. Razumljivo, da u neobrađenom
tlu biljke mnogo teže odolijevaju suši, ako nemaju nikakve zaštite.


Primjena sjetve kod pošumljavanja sve više prodire na ter8nu.


Kod Sežane u Slovenskom Primorju s proljeća 1949 g.
sađene su dvogodišnje dobro razvijene sadnice crnog bora, dopremljene iz
daleka. Biljke su skoro izal sadnje pokazale slabe izglede na uspjeh. Stoga
su još istog proljeća, i ako već malo kasno, u te zasađene jame zasijali i
sjeme crnog bora. Većina sadnica je uginula, dok se je mnogo biljaka iz
sjemena u istim jamama održalo, uprkos iznimno jakoj suši u ljetu 1949 g.
Uprava za p o š u m 1 j i v a n j e krša goričke oblasti radi na
tome, da pošumljavanje sjetvom svestrano ispita i po mogućnosti zamijeni
njome sadnju.


G. 1949 Šumsko gf a zdinstvo u Bitolju pošumilo je na više
mjesta, u svemu 70 ha, sjemenom crnog bora pod zaštitu borovice na nadmorskoj
visini 900—1200 m. Šumsko gazdinstvo u Titovom
Uzic u iste godine zasijalo je crni bor na 32 ha a smrču na 10 ha, na nadmorskoj
visini 800—1000 m. Prethodno je obrađen teren: a) na krpe, b) drmanjem
čitave površine i c) sjetvom u brazde. Svuda je uspjeh bio dobar,
jedino (su sjeme u brazdama najviše napadali miševi. — U jesen 1949 tf.
nađeno je kod oba gazdinstva na terenu 40 do 60 hiljada biljaka po hektaru.
Institut za naučna šumarska istraživanja u Topčider
u od g. 1948 dalje provodi uspjele oglede pošumljavanjem sjetvom
na području Šumskog gazdinstva u Titovom Uzicu.


Primjeri suhih rasadnika u našim najaridnijim krajevima i uspjela pošumljavanja
govore, da je sjetva i kod crnog bora uspješna, ako se pravilno
provodi, pri čemu može potrošnja sjemena da bude vrlo racionalna.


Pošumljavanje sjemenoim breze i crvenog bora (P. silvestris) više i
češće se praktikuje.


Kod izvjesnih šumskih vrsta ne možemo očekivati uspjeha sjetvom u
opustošenom terenu. U takvim slučajevima bez primjene izvjesnih agrotehničkih
omjera uspjeh nije moguć. Šumar se nalazi ovdje u jednakom položaju
kao poljoprivredlnik: neophodno je potrebna odgovarajuća priprema
tla. Važno je kod toga, da upotrebljavamo one vrste, koje odgovaraju sta


ništu. Ovom prilikom vrijedi upozoriti na krimsk i crn i bo r (P. nigra,


v. palassiana), koji se nalazi od prirode i u južnoj Makedoniji a čiji optimum
pada u područje između običnog crnog i alepskog bora.
Naravno, da će i pored toga ostati mnogo terena, osobito zakorovljenih
paljevina, gdje je uspješna sjetva nemoguća.


122




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 41     <-- 41 -->        PDF

U razmatranje uzet je crni bor, ne u svrhu da se ta vrsta propagira za
pošumljavanije, nego zato što ima o njemu najnovijih podataka, koji ga
prikazuju u novijem svijetlu. Druge vrste drveća pružaju još veće izglede
na uspjeh kod posumljavanja sjetvom, jer su od samog početka bržeg rasta
nego crni bor.


Sadilice (mačevi) Uprave za pošumljiavanje u Titogradu. Sadilice su različite dužine,
do 106 cm, premia uzrastu radnika. Držali´ca je drvena, poluga od oblog željeza 2U mm
debljine, lopatice izrađene od čelika pokvarenih kamionskih opružnih pera. (Orig.)


U Bosn i u posljednje vrijeme mnogo je rađeno sjetvom ali sa malo
uspjeha. No, taj neuspjeh nipošto nije dokaz protiv pošumljavanja sjetvom.
Na jako zakorovljenim paljevinama nije se ni mogao očekivati bolji rezultat
kod sjetve omaške a niti se mogu za sve terene i ekspozicije upotrebljavati
iste vrste drveća i iste šablone rada. Na terenu skoro svuda ima prilike
da se promatra rad prirode. Ko to ne zapaža, neće uočiti prirodne
faktore, prema kojima treba prilagoditi metode rada. Tu ni detaljna uput


123




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 42     <-- 42 -->        PDF

stva neće mnogo pomoći, jer nedostaju kriteriji za njihovu pravilnu pri


mjenu.


Iz vlastite prakse tvrdim, da smo na uskom primorskom pojasu otoka


Brača kod istih vrsta drveća a različitih vrsta terena upotrebljavali pe t


načina sjetve; omaške bez obrade, na ubod, na mjestu iščupanih buseva


korova, obradom na krpe i obradom čitave površine.


Stalna radna snaga


Pitanje kvaliteta rada oduvijek bilo je vrlo akutno. Ono je od tolika
veće važnosti, u koliko su stanišne prilike teže. Kvalitet nije ni ranije
zadovoljavao, pa ni tamo, gdje je šumarsko osoblje bilo na stručnoj visini
i savjesno. Uzrok je bio i u sistemu rada.


Nemoguće je zamisliti bilo kakvu tvornicu, koja bi svakog časa mijenjala
radnike, koja ne bi radila stalnim radnom snagom. Ipak je kod pošumljavanja
ovakav sistem još uvijek pravilo, kao da je to rad, s kojim
se je čovjek na selu srodio. Nestalna radna snaga u svakom slučaju vanredno
nepovoljno utiče na kvantitet i kvalitet rada baš kod pošumljavanja
sadnjom ,ovog najdelikatnijeg posla. Povremena radna snaga može i mora
se upo´trebiti ali za manje osjetljive poslove.


Ako se kod sadnje stalnom i dobro uvježbanom radnom snagom, kod
jako teških stanišnih prilika, može postići 80% uspjeha u primanju sadnica
a kod povremene i neuvježbane radine snage samo 20% uspjeha, dok je uz
to kvantitet u posljednjem slučaju samo 2/., znači da je primjena stalne
radne snage kod sadnje šest puta uspješnija. Trošiti pod takvim uslovima
uz isti radni efekt šest neplaćenih radnika umjesto jednog plaćenog, to u
socijalističkoj privredi znači rasipanje radne snage. — Ta spoznaja sve jače
prodire na terenu i već su neke uprave za pošuniljavanje uvele i uvode
stalnu radnu snagu, zaposlenu preko čitave godine.


Kod šumske melioracije krša ima toliko raznovrsnih radova, da je
primjena principa stalne radne snage ne samo racionalna nego i ostvariva,
ako ne u cijelosti onda bar djelomično.


Uprava za pošuniljavanje krša goričke oblasti po
nalogu Ministarstva šumarstva NR Slovenije, uvela je kod svojih terenskih
sekcija sa 1. I. 1950. stalnu radnu snagu. Za jesensko pošumljavanje pripremat
će teren već u ljetu a za proljetno u jeseni i preko zime. Jame moraju
biti duboke 30—40 cm, bez obzira da li za sadnju ili za sjetvu, i moraju se
odmah poslije iskopa zatrpati, da vjetar i voda ne odnesu zemlju. Jame
se moraju obilježiti kamenjem, da bi se kasnije mogle bez poteškoća brzo
pronaći. Sjetva će se izvršiti rahljenjem, površine a sadnja sadnica pikiranjeni,
t. j . sadnjom u zasjek pomoću mača ili kratke ručne sadilice.


Ovaj sistem (stalna radna snaga) i način rada (prethodna priprema
terena za pošuniljavanje) imaju velike prednosti:


1) Unapred pripremljene jame ostaju i poslije sjetve ili sadnje rahle
i bolje drže vlagu nego ostalo zemljište, jer se zemlja prilikom sadnje u
zasjek ne zbija.


2) Sadnja sadnica, u poredenju sa kopanjem rupa, tražit će samo 10
do 20% radne snage, kod sjetve i manje. Kako se priprema terena (kopanje


124




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 43     <-- 43 -->        PDF

jama i dr.), kao najveći dio rada, prebacuje na vrlo dugačak period, to će
se sama sadnja ili sjetva moći obaviti sa znatno manjim brojem radnika
u najpovoljnije vrijeme.


3) Za pošumljavanje bit će potreban manji broj radne snage, ali ona
koja bude zaposlena, moći će biti stalna kroz čitavu godinu za radove u
rasadnicima, kod čišćenja, resurekcija, smolarenja, branja sjemena i ostalih
poslova.


4) Rad stalnom radnom snagom bit će produktivniji i kvalitetno mnogo
bolji.


5) Uspjeh kod pošumljavanja pomoću narodnih organizacija i školske
omladine bit će sigurniji, jer će stalni radnici pri tom radu biti brojni i
sigurni instruktori.


6) Kod stalnih radnika i opskrba će biti osigurana.
7) Veliki planovi pošumljavanja moći će se lakše i uspješnije ostvarivati.
Ovdje je potrebno istaći još dva važna momenta:


1) Uvađanje radnih normi za pravilno nagrađivanje i ocjenu
izvršenih radova olakšano je kod stalne radne snage.


2) P i t a n j e specijalnog alata kod obnove šume na kršu i
kod pošumljavanja uopće može se riješiti samo pomoću stalne radne
snage. Stalni radnici sami će nastojati povećati produktivnost rada, uvesti
savršeniji alat i predlagati bolje metode rada. Povremeni radnici, naprotiv,
teško se služe alatom, na koji nisu navikli, niti ga čuvaju kako treba. Racionalizacija
alata kod pošumljavanja dobiti će sa stalnim radnicima najbolji
polet.


.............. .........


B ..... ......... ..... .........., ... ........ ..... 400 .. ....... . .... .........
... ........ . 1946 . 1947 ..... 300.000 ......... ... ......... ......... ..^
...... ...... ..... .....1. ........, .... ..... ..... ....... . .. .......... .....
..... ....... ..... ....... .............. ........ ..... ..............1. . ......
. ........ — Ha ....»....... ....... ... 25 ... ... ......... ............ .......
... ......... ... . ............ ... . . .............) ...... — . ......... ....
. ....... .... ........... ......... ....... ..... Pirnis nigra . ........., ......
. .......... ... ........., . ........... .. .......... ....., .......... ...... ...........
.......) .... . ..... ......... ........ . .......... ...................
.......


125