DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 30 <-- 30 --> PDF |
u Sloveniji sudjelovao je kod naših tipoloških istraživanja u Gorskome Kotaru dr. V. T r e g u b o v, direktor stanice za planinske šume u Ljubljani. On je proveo na Risnjaku 13 dana, te je odabrao i omeđio veći broj ploha u različitim tipovima šuma. Plohe su odabrane tako, da su u botaničkom i pedološkom pogledu predstavljale tipične sastojine, koje su što manje utjecane sječom, a sadržavale su i najznačajnije šumsko-gospodarske elemente. Plohe su omeđene bojom i dosad je obrađeno 7 ploha. Svi radovi na obradbi ovih ploha provedeni su pod vodstvom ing. Đ. Babogredca , koji je sudjelovao i kod kartiranja šumske vegetacije. Od dosad proučenih ploha položene su dvije u predplaninskoj šumi jele i smreke ( Abieto-Piceetum calamagrostidis), dvije u predplaninskoj šumi smreke (Piceetum croaticum subalpinum), dvije u šumi bukve i jele (Fagetum abietetosum) viših pojasa i jedna u predplaninskoj šumi bukve (Fagetum subalpinum). Nažalost nisu mogle biti obrađene još daljne plohe šume bukve i jele u nižim pojasima, gdje su one najljepše razvijene, i šume jele i rebrače (Abieto-Blechnetum) u okolici Crnog Luga. Polaganje ploha iziskivalo je često dosta poteškoća, naročito kod predplaninskih crnogoričnih šuma. Iako ove šume pokrivaju ukupno dosta velike prostore, ipak su se morale položiti dosta malene plohe, jer su sastojine obično malene i dosta raskidane. Zato su uzete plohe od 0,5 do 0,7 ha. Na odabranim plohama izvršeni su u terenu slijedeći radovi: klupirana su sva stabla uključivši i sušce, a broj pomladka ispod 1,20 m visine posebno je označen u manualu. Kod slabijeg obrasta mjerene su sve visine, a kod gušće sklopljenih stabala mjeren je određeni broj u odnosu prema zastupljenosti u stanovitim debljinskim razredima. Kod mjerenja visina mjerena je posebno i visina debla bez grana. Visine su mjerene Blume- Leissovim visinomjerom. Nadalje izvršena su na tim stablima bušenja Presslerovim svrdlom u prsnoj visini, da se utvrdi debljinski prirast. Bušenja su izvedena radi kratkoće vremena i nestašice radne snage samo u četiri plohe i to od svake šumske zajednice po jednoj. Rezultati ovih terenskih radova nisu još definitivno obrađeni, ali već dosadašnja preračunavanja pokazuju vrlo zanimljivo podudaranje između vegetacijskih tipova i šumsko-gospodarskih elemenata. Iako se šume nalaze u neposrednoj blizini, pokazuju ipak znatne razlike u visinama, debljinama i u prirastima. To je potpuno u skladu sa životnim prilikama, koje su utvrđene za pojedine zajednice. Širina godova smreke odnosi se na pr. u tri različite zajednice po Babogredc u kao 0,33 : 0,66 : 1, a i visine se podudaraju s razlikama u životnim prilikama, koje su najjasnije izražene u florističkom sastavu zajednica. Osim ovih šumarskih istraživanja, koja su polazila od jasno omeđene biljne zajednice proveli su ing. F u k a r e k i ing. Zlatari ć zanimljiva istraživanja visina, debljina i prirasta bukve i jele na visinskim profilima Crni Lug—Risnjak—Lazac—Snježnik, Kod tih istraživanja proučavana su stabla u točno određenim nadmorskim visinama, a usto se pazilo i na to, kojoj biljnoj zajednici dotična ploha pripada. Istraživanja ove dvojice naših saradnika, koji su i inače sudjelovali na tipološkim istraživanjima i na kartiranju, pokazala su s jedne strane jasne 112 |