DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Na plićoj, vapnenačkoj podlozi razvile su se livade uspravnog ovsika. One se odlikuju velikom šarolikošću boja, jer se u njihovu sastavu nalaze brojne trajne zeleni, medu njima naročito lepirnjače. Dosad su utvrđene dvije asocijacije. U kopnenom području, na istok i sjever od Gornjeg Jelenja, nalazi se livada uspravnog ovsika i srednjeg trputca (as. Bromus erectus — Plantago media). Ona se pojavljuje u dva različita oblika, poluvlažnom, vrlo bujnom obliku, na hladnijim položajima i vrlo suhom, na toplim položajima. Sastojine vlažnije subasocijacije (»mesobrometum«) odlikuju se naročito obilnim pojavljivanjem mrazovca i mnogih drugih biljaka dolinskih livada. Suši tip (»kserobrometum«) sadrži naprotiv elemente ekstremno suhih staništa i odlikuje se znatno manjom produkcijom sijena. Na obroncima ispod Gornjeg Jelenja zauzima slična staništa srodna zajednica u kojoj se javljaju i neki novi elementi, na pr. Scorzonera villosa, Danthonia calycina, Lathyrus megalanthos i t. d. Posve drugu sliku nalazimo na primorskim obroncima ispod Gornjeg Jelenja. Tu zapremaju uz niske šikare goleme površine raznolike zajednice sveze rdobrade (Chrysopogono-Satureion subspicataej, koja se odlikuje mnogim endemičnim ilirskim vrstama. Gornje položaje zauzima zajednica šaša crljenike i žute zečine (as. ..... humilis-Centaurea rupestris) u kojoj se ističu naročito mnoge leguminoze, ali važnu ulogu ima i planinski vrisak (Satureia subspicata). U nižim, toplijim područjima zamjenjuje ovu zajednicu kamenjara rdobrade (Brometo-Chrysopogonetum grylH). Planinsk e rudine . Razmjerno vrlo malene površine zapremaju na Risnjaku i Snježniku planinske rudine. Naročito su malene plohe na kamenitom grebenu Risnjaka, gdje nema mnogo mogućnosti za njihov razvitak. Tek na Gušlicama i na Medvrhhna, u području Snježnika, nalazimo lijepe planinske rudine vrlo raznolike građe. Planinske rudine zastupane su kod nas s dvije sveze i većim brojem asocijacija. Najizloženije grebene zauzela je zajednica čvrstog šaša (Caricetum firmae croaticum), a zaštićenije obronke zajednice sveze Festucion pungentis, koja je zastupana s dvije asocijacije. Zajednica oštre vlasulje (Festucetum pungentis) nastava na toplim, plitkim, sunčanim položajima, a zajednica ljubičaste vlasulje (Festucetum amethystinae) naseljuje dublja i vlažnija tla. Najvlažnija mjesta zapremaju u području Risnjaka i Snježnika livade planinske busike (Deschampsietum caespitosae), koje se odlikuju neobičnom bujnošću i daju velike količine sijena. Od ostalih zajednica nalazi se na Risnjaku i Snježniku značajna vegetacija stijena, a tu i tamo susrećemo i vegetaciju visokih zeleni. Ona je ipak najčešće vrlo fragmentarno razvijena. To vrijedi i za vegetaciju torova. IV. Pedološka istraživanja Pedološka istraživanja započeta su god. 1947., te su nastavljena prigodom kartiranja god. 1948. i 1949. Svrha je ovih istraživanja bila dvojaka: 1. utvrditi glavne tipove tala Gorskoga Kotara i 2. odrediti njihov odnos prema pojedinim biljnim zajednicama. Sva je ta istraživanja izvršio apsolvent Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Z. G rac a ni n, koji je usto sudjelovao i kod kartiranja šumske i livadne vegetacije. 108 |