DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 25 <-- 25 --> PDF |
u nižim područjima pridružuje im se hrast. Te šume pripadaju skupu termofilnih šumskih zajednica, reda Quercetalia pubescentis. One se razlikuju u primorskom i u kontinentalnom području, te pripadaju vjerojatno i različitim zadružnim jedinicama. U kopnenim područjima pokrivaju na strmim obroncima Kupe šume crnoga jasena i crnoga graba manje površine. U podstojnoj sastojim dominira Erica carnea, Polygala chamaebuxus, Carex alba i t. d. Naprotiv nalazi se u šumama crnoga graba na primorskim obroncima uz brojne termofilne elemente naročito Sesleria autumnalis i izrađuje vrlo šaroliku asocijaciju Ostryeto-Seslerietum. Ona je razvijena, koliko se može dosad razabrati, u tri subasocijacije: tipičnom sa crnim grabom bez termofilnih elemenata hrasta medunca, subasccijacijom s hrastom meduncem i subasocijacijcm s običnim grahom. Ova potonja zauzima zaklonjena staništa, ponajčešće na dubljim profilima i odlikuje se većim brojem mezofilnih vrsta, na ... klenom, lijeskom, gorskim javorom i dr. Livad e i pašnjaci . U istraživanom području Gorskoga Kotara zapremaju livade i pašnjaci razmjerno malene površine. One se nalaze oko naselja duž ceste od Crnoga Luga preko Zelina do Mrzle Vodice i od Mrzle Vodice prema Gornjem Jelenju. Veće površine zastiru primorske kamenjare tek na obroncima, što se ruše prema moru. Livade i pašnjake možemo raščlaniti na nekoliko skupova; močvarne livade šaševa, dolinske livade, brdske livade na vapnenačkoj podlozi, primorske kamenjare i brdske livade na kiseloj podlozi. Močvarne livade zapremaju manje površine uz rubove potoka naročito između Mrzle Vodice i Srednjeg Jarka. One su zastupane zajednicom močvarnih šaševa (Caricetum vulpino-tricostatae). Mnogo veće površine zapremaju dolinske livade. I one su najljepše razvijene uz rubove potoka, ali na mjestima gdje voda ne stagnira, nego se nakon poplave odmah ocijeduje. Dolinske livade nalaze se i na strmim obroncima, ako imaju dovoljnu količinu vlage i hranjivih tvari. U istraživanom području nalaze se četiri tipa dolinskih livada. Najvlažnija staništa nastava livada krestaca (Cynosuretum cristati), koja je tipično građena, a najsuša mjesta iznad vapnenačke podloge, koja su obilna hranjivim tvarima, zauzima zajednica ovsenice (Arrhenatheretum elatioris). Ona se razvija najčešće na mjestima, koja su torena. Na dubljim i gnojenrai tlima povrh silikatne podloge nalazi se posebna asocijacija rosulje (Agrosti detum vulgaris), koja dosad još nije obrađena, a sadrži veliki broj odličnih trava. Na sličnim mjestima, iznad vapnenačke podloge, razvija se livada u kojoj dominira Trisetum Havescens. Dolinske livade Gorskoga Kotara nemaju trajni karakter, ako nisu u poplavnim područjima. Pod utjecajem perhumidne klime ispiru se na polo žitim terenima u tolikoj količini baze, da u najkraće vrijeme dolazi do stva ranja kiselog, podzolastog tla, na kome dominira nardetum. Zato se livadno gospodarstvo susreće na silikatnoj podlozi stalno s ovom acidofilnom livadom, pa je pitanje kalcifikacije tla temeljno pitanje melioracije. Nardetum pripada tipu brdskih livada i vriština na kiseloj podlozi. On pokriva često goleme površine, a vrištine su razmjerno vrlo rijetke. Za razliku od Ogulinskog Zagorja u kome pokrivaju vrištine i bujadnice nedo gledne plohe, gube se one s usponom, a na njihovo mjesto se pojavljuje nardetum. 107 |