DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 22 <-- 22 --> PDF |
god. 1947. snimljeno je ukupno 206 ploha različitih biljnih zajednica, koje su uz nekih 100 predratnih snimaka služile kao osnova za izradbu tabela. Šume su uglavnom završene, te je već prošle godine izrađena rasprava pod naslovom »Prilog poznavanju šuma Gorskoga Kotara«, koja će biti nakon završetka svih istraživanja objavljena. Isto je tako obrađen veliki materijal brdskih livada i vriština Gorskoga Kotara, koji obuhvata i područje Risnjaka i Snježnika. Na osnovu velikog broja snimaka moglo se shvatiti i omeđiti veći broj asocijacija, a neke od njih raščlaniti i na niže jedinice, subasocijacije i facijese. To je bio preduvjet za pedološka, klimatološka. šumarska i poljoprivredna istraživanja, jer je polazna točka, kako smo naglasili, bila uvijek jasno karakterizirana vegeltacijska jedinica. Na osnovu spomenutih snimaka utvrđeno je dosad u području Risnjaka i Snježnika oko 25 različitih asocijacija. Jedne su od njih vrlo raširene i imaju golemo gospodarsko značenje, druge su rjeđe, ali su u vegetacijskoj slici vrlo važne, a treće su vrlo rijetke i više su značajne u teoretskom, negoli u praktičnom pogledu. Šum e i klekovina . Iako su u mojoj raspravi: »Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj«, koja je izašla god. 1938. obuhvaćena velika područja kopnenih dijelova Hrvatske, ostale su šume Gorskoga Kotara prilično neobrađene. Jedino je bila obuhvaćena šumska vegetacija na vapnenačkoj podlozi. Mnogolika vegetacija na silikatnoj podlozi i vegetacija predplaninskih crnogoričnih šuma iznad vapnenaca bila je tek usput promatrana. Njoj je obraćena pažnja tek iza objavljivanja gornje rasprave. Isto tako nije dosad još istražena vegetacija močvarnih šuma johe, koja se u području Risnjaka i Snježnika gotovo i ne nalazi. Gorski Kotar kao visoka snažna barijera dijeli dva velika šumska područja Hrvatske: kontinentalno područje hrastovih šuma i područje primorskih šuma. U sjevernom, kontinentalnom dijelu, prevladava hrast kitnjak i obični grab, koji izgrađuju velike sastojine. One su doduše djelovanjem čovjeka pretvorene najvećim dijelom u kulture, ali su se ipak na nekim mjestima toliko sačuvale, da možemo dobiti pravu sliku njihove grade. Te šume sežu od Hrv. Zagorja i požeških gora sve do podnožja dinarskih planina i pokazuju u svome sastavu na tim golemim prostorima neobično veliku sličnost. To je područje hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querceto-Carpinetum croaticum). Bitno različitu sliku nalazimo na primorskoj strani dinarskih planinskih skupova, gdje su velike površine zauzele šume hrasta medunca i bijeloga graba (Carpinetum orientalis croaticum), koje se protežu od tršćanskog zaljeva sve do Crne Gore i odlikuju se znatnim brojem submediteranskih vrsta prilagođenih na vruća suha ljeta kopnenih područja dalmatinske Hrvatske, Hercegovine i Crne Gore. Između ova dva područja hrastovih šuma dižu se planinski masivi Gorskoga Kotara pokriveni šumama bukve i jele i šumama smreke, a na najvišim vrhovima klekovinom bora. To je područje Gorskoga Kotara u užem smislu; ono se proteže od Vrbovskog i Ogulina sve do primorskih obronaka. S jedne i s druge strane obrubljeno je ovo područje značajnim šumama crnoga graba, koje su se uklopile između hrastovih šuma nižih područja i šuma bukve i jele. 104 |