DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 22     <-- 22 -->        PDF

god. 1947. snimljeno je ukupno 206 ploha različitih biljnih zajednica, koje
su uz nekih 100 predratnih snimaka služile kao osnova za izradbu tabela.
Šume su uglavnom završene, te je već prošle godine izrađena rasprava pod
naslovom »Prilog poznavanju šuma Gorskoga Kotara«, koja će biti nakon
završetka svih istraživanja objavljena. Isto je tako obrađen veliki materijal
brdskih livada i vriština Gorskoga Kotara, koji obuhvata i područje
Risnjaka i Snježnika.


Na osnovu velikog broja snimaka moglo se shvatiti i omeđiti veći broj
asocijacija, a neke od njih raščlaniti i na niže jedinice, subasocijacije i
facijese. To je bio preduvjet za pedološka, klimatološka. šumarska i poljoprivredna
istraživanja, jer je polazna točka, kako smo naglasili, bila uvijek
jasno karakterizirana vegeltacijska jedinica.


Na osnovu spomenutih snimaka utvrđeno je dosad u području Risnjaka
i Snježnika oko 25 različitih asocijacija. Jedne su od njih vrlo raširene i
imaju golemo gospodarsko značenje, druge su rjeđe, ali su u vegetacijskoj
slici vrlo važne, a treće su vrlo rijetke i više su značajne u teoretskom,
negoli u praktičnom pogledu.


Šum e i klekovina . Iako su u mojoj raspravi: »Biljnosociološka
istraživanja šuma u Hrvatskoj«, koja je izašla god. 1938. obuhvaćena velika
područja kopnenih dijelova Hrvatske, ostale su šume Gorskoga Kotara
prilično neobrađene. Jedino je bila obuhvaćena šumska vegetacija na
vapnenačkoj podlozi. Mnogolika vegetacija na silikatnoj podlozi i vegetacija
predplaninskih crnogoričnih šuma iznad vapnenaca bila je tek usput
promatrana. Njoj je obraćena pažnja tek iza objavljivanja gornje rasprave.
Isto tako nije dosad još istražena vegetacija močvarnih šuma johe, koja se
u području Risnjaka i Snježnika gotovo i ne nalazi.


Gorski Kotar kao visoka snažna barijera dijeli dva velika šumska područja
Hrvatske: kontinentalno područje hrastovih šuma i područje primorskih
šuma. U sjevernom, kontinentalnom dijelu, prevladava hrast
kitnjak i obični grab, koji izgrađuju velike sastojine. One su doduše djelovanjem
čovjeka pretvorene najvećim dijelom u kulture, ali su se ipak na
nekim mjestima toliko sačuvale, da možemo dobiti pravu sliku njihove
grade. Te šume sežu od Hrv. Zagorja i požeških gora sve do podnožja
dinarskih planina i pokazuju u svome sastavu na tim golemim prostorima
neobično veliku sličnost. To je područje hrasta kitnjaka i običnoga graba
(Querceto-Carpinetum croaticum). Bitno različitu sliku nalazimo na primorskoj
strani dinarskih planinskih skupova, gdje su velike površine zauzele
šume hrasta medunca i bijeloga graba (Carpinetum orientalis croaticum),
koje se protežu od tršćanskog zaljeva sve do Crne Gore i odlikuju se
znatnim brojem submediteranskih vrsta prilagođenih na vruća suha ljeta
kopnenih područja dalmatinske Hrvatske, Hercegovine i Crne Gore.


Između ova dva područja hrastovih šuma dižu se planinski masivi
Gorskoga Kotara pokriveni šumama bukve i jele i šumama smreke, a na
najvišim vrhovima klekovinom bora. To je područje Gorskoga Kotara u
užem smislu; ono se proteže od Vrbovskog i Ogulina sve do primorskih
obronaka. S jedne i s druge strane obrubljeno je ovo područje značajnim
šumama crnoga graba, koje su se uklopile između hrastovih šuma nižih područja
i šuma bukve i jele.


104