DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 21     <-- 21 -->        PDF

nja, obavljena su sva mjerenja unutar ove jasno omeđene plohe, a ako su
vršena i šumarska istraživanja, obavljena su ona u toj sastojim, a sabrani
su u njoj i uzorci za tehničku analizu drva. Ako je istraživana sastojina
livada, primijenjena su na nju livadarska istraživanja, određena je vaganjem
količina svježe krme i suhog sijena i sabrani su uzorci za analizu
hranidbene vrijednosti.


Povezujući tako sva istraživanja s prirodnom,
jasno omeđenom biljnom zajednicom, dobivamo svestrani
uvid ne samo u njezinu građu i njezine životne
prilike, nego i u njezino gospodarsko značenje. To
nam omogućuje, da kod dovoljnog broja istraživanja
možemo rezultate za neku biljnu zajednicu generalizirati.


Važnost je tipološkog istraživanja u tome, što ono iz mnogolikosti
šumske ili livadne vegetacije utvrđuje na osnovu razmjerno malenoga broja
karakterističnih vrsta jasno omeđene cjeline, koje nazivamo biljne zajednice,
i da iz dovoljnoga broja točno proučenih ploha (sastojina) ovih zajednica
zaključuje, da se i sve ostale plohe, koje se podudaraju u florističkom sastavu
sa istraženim plohama, podudaraju i u ostalim bitnim svojstvima.
Zato možemo na pr. nakon detaljnog proučavanja sastava, životnih prilika
i gospodarskog značenja dovoljnog broja tipično razvijenih sastojina neke
šumske zajednice zaključivati, da se sve plohe, koje imaju isti sastav, odlikuju
istim ili vrlo sličnim životnim prilikama i imaju približno jednako
šumarsko značenje.


Od kolike je važnosti ova spoznaja za nauku i praksu pokazuje najbolje
činjenica, da redovno već nakon kratke florističke analize neke šume ili
livade možemo ovu priključiti određenoj vegetacijskoj jedinici (asocijaciji,
subasocijaciji ili facijesu) i stvoriti zaključak o njezinim životnim prilikama
i o njezinom gospodarskom značenju. Čim utvrdimo na pr. na livadi neke
značajne acidofilne vrste, možemo zaključiti, ne samo kojoj biljnoj zajednici
ta livada pripada, nego i to. da joj treba dodati vapna, da se njezin: sastav
izmijeni. Nalazimo li u ipodručju livadu šaševa, za koju smo utvrdili, da se
razvija samo na vlažnim staništima, znamo, da treba provesti odvodnjavanje.


Golemo značenje tipizacije dolazi najviše do izražaja kod kartiranja.
Umesemo li na pr. na geografskoj karti sve sastojine livadne zajednice pahovke
(Arrhenatheretum elatioris) možemo izračunati, kolike površine ona
pokriva i kolike količine i kakvog sijena daju cve površine. Zato su sva naša
istraživanja išlla za tim, da se najprije svestrano istraži floristički sastav,
građa i životne prilike jasno omeđene zajednice, i da se zatim na nju primijene
sva gospodarska istraživanja.


III. Botanička istraživanja
Botanička istraživanja planinskog skupa Risnjaka i Snježnika vršena
su, kako sam istaknuo, već dulji niz godina prije rata i nastavljena su god.
1947. Za to vrijeme sakupljen je obilni floristički i vegetacijski materijal,
koji je najvećim dijelom obrađen, ali je tek manjim dijelom objavljen. Od


103