DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 20 <-- 20 --> PDF |
u vrlo različitim životnim prilikama i prilagođuje im se: prema tim prilikama proizvodi ono stanoviti učinak, doseže određene visine, postizava izvjesne debljine i pokazuje značajne priraste. U povoljnim prilikama taj je učinak velik, u nepovoljnim malen, ali nam samo drvo ne daje uvijek mogućnosti, da takav učinak na prvi pogled utvrdimo. U biljnoj zajednici, koja je osnovana na velikom broju vrsta, imamo naprotiv pouzdani putokaz, koji nas upućuje kakve su životne prilike staništa. Istraživanja u našim šumama pokazala su na pr,, da smreka u tri floristički različite zajednice daje bitno različite visinske i debljinske priraste. Stabla smreke proučena u istoj vrtači, u istoj nadmorskoj visini, ali u različitim biljnim zajednicama pokazala su znatne razlike u godišnjem prirastu. Sličnu pojavu vidimo i kod jele, koja se razlikuje prema biljnim zajednicama. Jela predplaninske šume razlikuje se od jele iz šume bukve, iako jedna i druga rastu na vapnenačkoj podlozi, a često i u neposrednoj blizini. S druge strane razlikuje se jela, koja raste na vapnencima i silikatima.— koliko se može dosad vidjeti — u svojim tehničkim svojstvima toliko, da će ovome pitanju biti obraćena posebna pažnja. Smreka, jela i bukva rastu dakle u različitim životnim prilikama i: one same ne mogu biti pokazivač (indikator) tih životnih prilika. To može biti samo skup vrsta. Često neke malene i sitne biljke, koje rastu u1 šumi imaju u dijagnostičkom pogledu veću vrijednost za šumu negoli domimirajuća stabla. Skup svih vrsta neke šumske zajednice najjasnije pokazuje kakve su životne prilike. ( U prirodi postoje brojne biljne zajednice, koje treba tako opisati i floristički tako karakterizirati! da ih i manje upućeni može na prvi pogled prepoznati i na njih primijeniti svoja istraživanja. Dosadašnja istraživanja naših stručnjaka vršena su odijeljeno. Botaničari radili su za sebe, pedolozi za sebe, klimatolozi vršili su meteorološka opažanja posve nezavisno od nas, a šumari i agronomi radili su svaki na svoju ruku. Na taj način bilo je vrlo teško rezultate međusobno povezati, pa sam zato odlučio, da se taji rad kod istraživanja Risnjaka koordinira i što više poveže. To je i učinjeno. Glavna je osobina našega rada bila tijesna povezanost botaničkih, .pedoloških, klimatoloških, šumarskih i poljoprivrednih istraživanja. Ta povezanost ide tako daleko, da se sva istraživanja p r o v a đ a j u isključivo u tipičnim zajednicama, koje su botanički jasno ograničene. Zato je polazna točka svih naših istraživanja prirodna sastojina neke biljne zajednice, na pr. šume, livade, kamenjare, kulture i si. Zai tu su sastojinu određeni po mogućnosti svi elementi: nalazište (lokalitet), nadmorska visina, ekspozicija, nagib, veličina plohe, slojanje, pokrovnost i si. Zatim je na toj plohi kombiniranom procjenom utvrđena po slojevima množina pojedinih vrsta i njihova životna sposobnost (vitalnost), proučavani su utjecaji gospodarenja (paša, sječa, palenje), a ako je to šumska sastojina, određeni su od oka i glavni šumarski elementi: visina i debljina stabala, obrast, čistoća od grana, način pomlađivanja i slično. Najzad je sastojina unesena na geografsku kartu. Sva daljna istraživanja vršena su isključivo u toj sastojim. U njoj je iskopan profil za istraživanje tla, utvrđen je matični supstrat i uzeti su uzorci za kemijsku i fizikalnu analizu. Kad su vršena meteorološka opaža 102 |