DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 16     <-- 16 -->        PDF

njeli mnogo važnih podataka za njegovo poznavanje. U tom pogledu ističu
se naročito L. Rossi i S. G jur a šin, koji su obrađivali floru višeg bilja
i I. P e v a 1 e k, koji je vrlo iscrpljivo obradio floru i vegetaciju cretnih
alga.


Moja istraživanja Gorskoga Kotara počinju god. 1927., pa je već 1930.
i 1931. u »Vegetacijskim studijama o hrvatskim planinama I. i II.« obrađena
vegetacija planinskih rudina i stijena Risnjaka i Snježnika. Istodobno započeta
su i sustavna istraživanja ostale vegetacije, naročito livada, vriština
i šuma, ali rezultati nisu dosad objavljeni. Ta je istraživanja prekinuo rat.


God. 1947. nastavio sam istraživanja Gorskoga Kotara s potporom
Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu sa ciljem, da se v e-
g e t a c i j s k a istraživanja što t i j e s n i j e povezu s pedološkim
i šumarskim istraživanjima, i da se tako
postave temelji suvremenoj .tipologiji naših šuma.
Kao polazna točka uzete su prirodne vegetacijske jedinice, biljne zajednice
(fitocenoze), i na njih su primijenjena pedološka i šumarska istraživanja.
Na tim istraživanjima sudjelovao je ing, Josi p Šafar , upravitelj
šumarskog instituta u Zagrebu, dr. To ( misla v Brzac , asistent
veterinarskog fakulteta i aps. agr. Zlatk o Grac a ni n.


Na konferenciji za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, koju
je sazvalo Savezno ministarstvo šumarstva u svibnju god. 1948., predložio
sam, da se u Jugoslaviji organizira sustavno kartiranje vegetacije, kako se
provodi u drugim naprednim zemljama i kako je kod nas provađano u
Makedoniji, gdje su izrađene vegetacijske karte planine Peristera i Bistre.
Kao najpodesniji objekt za tu svrhu u Hrvatskoj predložio sam planinski
skup Risnjaka i Snježnika.


Ima više razloga, da sam se odlučio za kartiranje Risnjaka, koji je bez
sumnje jedan od najmnogolikijih krških terena. Glavni je razlog u tome,
što je planinsko područje Risnjaka i Snježnika razmjerno vrlo lako pristupačno,
a ipak je* vegetacija prilično sačuvana od nepovoljnih gospodarskih
utjecaja. U okolini ovih planinskih skupova nema većih naselja, koja bi
bitno izmijenila prvobitnu sliku vegetacijskog pokrova, površine su kultura
i livada prema šumama razmjerno malene. Usto je vegetacija vrlo značajno
građena. Risnjak i Snježnik čine snažnu klimatsku i biljnogeografsku pregradu
između područja kopnenih šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba
(Querceto-Carpinetum croaticum) i primorskih šuma bjelograba (Carpinetum
orientalis croaticum). U visinskom pogledu ima Risnjak tipično visinsko
raščlanjenje Hrvatske i Bosne, jer se na pojas bukve i jele nadovezuje
pojas predplaninske bukve, a iznad nje se nalazi pojas klekovine bora.
Zbog mnogolikosti reljefa česti su obrati visinskih pojasa, a u vrtačama i na
kamenitim grebenima razvijena je naročita vegetacija predplaninskih crnogoričnih
šuma smreke i jele. U vezi s razlikama u geološkoj podlozi i petrografskim
sastavom kamenja susrećemo u neposrednoj blizini bazifilno-neutrofilnu
i ekstremno acidofilnu vegetaciju. Tako se na razmjerno malenom
prostoru nalazi vrlo mnogolika šumska jj livadna vegetacija.


Prijedlog o izboru Risnjaka prihvaćen je, pa je već u srpnju iste godine
Savezno ministarstvo šumarstva u Beogradu preko Zavoda za pošumljavanje
i melioraciju Krša u Splitu osiguralo sredstva za početak radova.


98