DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 16 <-- 16 --> PDF |
njeli mnogo važnih podataka za njegovo poznavanje. U tom pogledu ističu se naročito L. Rossi i S. G jur a šin, koji su obrađivali floru višeg bilja i I. P e v a 1 e k, koji je vrlo iscrpljivo obradio floru i vegetaciju cretnih alga. Moja istraživanja Gorskoga Kotara počinju god. 1927., pa je već 1930. i 1931. u »Vegetacijskim studijama o hrvatskim planinama I. i II.« obrađena vegetacija planinskih rudina i stijena Risnjaka i Snježnika. Istodobno započeta su i sustavna istraživanja ostale vegetacije, naročito livada, vriština i šuma, ali rezultati nisu dosad objavljeni. Ta je istraživanja prekinuo rat. God. 1947. nastavio sam istraživanja Gorskoga Kotara s potporom Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu sa ciljem, da se v e- g e t a c i j s k a istraživanja što t i j e s n i j e povezu s pedološkim i šumarskim istraživanjima, i da se tako postave temelji suvremenoj .tipologiji naših šuma. Kao polazna točka uzete su prirodne vegetacijske jedinice, biljne zajednice (fitocenoze), i na njih su primijenjena pedološka i šumarska istraživanja. Na tim istraživanjima sudjelovao je ing, Josi p Šafar , upravitelj šumarskog instituta u Zagrebu, dr. To ( misla v Brzac , asistent veterinarskog fakulteta i aps. agr. Zlatk o Grac a ni n. Na konferenciji za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, koju je sazvalo Savezno ministarstvo šumarstva u svibnju god. 1948., predložio sam, da se u Jugoslaviji organizira sustavno kartiranje vegetacije, kako se provodi u drugim naprednim zemljama i kako je kod nas provađano u Makedoniji, gdje su izrađene vegetacijske karte planine Peristera i Bistre. Kao najpodesniji objekt za tu svrhu u Hrvatskoj predložio sam planinski skup Risnjaka i Snježnika. Ima više razloga, da sam se odlučio za kartiranje Risnjaka, koji je bez sumnje jedan od najmnogolikijih krških terena. Glavni je razlog u tome, što je planinsko područje Risnjaka i Snježnika razmjerno vrlo lako pristupačno, a ipak je* vegetacija prilično sačuvana od nepovoljnih gospodarskih utjecaja. U okolini ovih planinskih skupova nema većih naselja, koja bi bitno izmijenila prvobitnu sliku vegetacijskog pokrova, površine su kultura i livada prema šumama razmjerno malene. Usto je vegetacija vrlo značajno građena. Risnjak i Snježnik čine snažnu klimatsku i biljnogeografsku pregradu između područja kopnenih šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querceto-Carpinetum croaticum) i primorskih šuma bjelograba (Carpinetum orientalis croaticum). U visinskom pogledu ima Risnjak tipično visinsko raščlanjenje Hrvatske i Bosne, jer se na pojas bukve i jele nadovezuje pojas predplaninske bukve, a iznad nje se nalazi pojas klekovine bora. Zbog mnogolikosti reljefa česti su obrati visinskih pojasa, a u vrtačama i na kamenitim grebenima razvijena je naročita vegetacija predplaninskih crnogoričnih šuma smreke i jele. U vezi s razlikama u geološkoj podlozi i petrografskim sastavom kamenja susrećemo u neposrednoj blizini bazifilno-neutrofilnu i ekstremno acidofilnu vegetaciju. Tako se na razmjerno malenom prostoru nalazi vrlo mnogolika šumska jj livadna vegetacija. Prijedlog o izboru Risnjaka prihvaćen je, pa je već u srpnju iste godine Savezno ministarstvo šumarstva u Beogradu preko Zavoda za pošumljavanje i melioraciju Krša u Splitu osiguralo sredstva za početak radova. 98 |