DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 13 <-- 13 --> PDF |
proizvoda (prirasta), nego i dijela proizvodnog sredstva (dijela drvne zalihe). Zaključci izvedeni na temelju takvog rentabiliteta bili bi pogrešni, a primijenjeni na druga gospodarstva mogli bi biti štetni za narodnu privredu. Dakle, planiranju dobiti i određivanju financijskog rezultata treba posvetiti naročitu pažnju. Dizanje rentabiliteta šumskih gospodarstava u našoj planskoj privredi postignut će se dobrim poslovanjem i povećanjem produktivnosti rada. Povećanje produktivnosti rada doći će do izražaja u šumskom gospodarstvu u povećanju prirasta drvne mase i to u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu. Ono će se postići što boljom organizacijom rada i što boljim metodama pošumljavanja, čišćenja, proređivanja i melioracije šuma. Kod tih radova treba imati na umu, kako ističe Kozlov (8), da je porast rentabilnosti pokazatelj (indikator) uspjeha i postignuća socijalističke proizvodnje. Što se tiče veličine rentabiliteta šumskih gospodarstava u socijalističkoj proizvodnji i na nju imaju stanoviti utjecaj biološki i stojbinski faktori, jer o njima zavisi u znatnoj mjeri vedičina i kvaliteta etata odnosno prirasta drvne mase, a prema tome i planirana dobit odnosno financijski rezultat. No njegova se veličina ne će kretati oko sume postotka prirasta mase i kvalitete, kao što je to slučaj u šumskim gospodarstvima kapitalističke proizvodnje, jer u nazivniku formula za određivanje rentabiliteta nema vrijednosti drvne zalihe. Rentabilitet šumskih gospodarstava u socijalističkoj proizvodnji ne iskazuje oplođivanje ili prirašćivanje kapitala (imovine) u šumskoni gospodarstvu, nego on iskazuje proizvodnju viška rada (financijskog rezultata), i zbog toga nije zavisan o sumi gore spomenutih postotaka mase i kvalitete. Njegova veličina zavisit će, kako smo već spomenuli, o ispravnom poslovanju i proizvodnji. Radi toga se može dogoditi, da će neka šumska gospodarstva biti rentabilni ja od nekih poduzeća drugih grana proizvodnje. Takav slučaj će se rijetko dogoditi u kapitalizmu. Za način određivanja rentabiliteta šumskih gospodarstava valja istaći, a to se vidi i iz danih obrazaca, da on ima dinamički karakter. Taj se očituje u tome, da u račun dolaze sveukupni troškovi ili puna cijena koštanja za čitavo vrijeme proizvodnje, kao i u tome razdoblju planirani ili nastali financijski rezultat (višak rada). On prikazuje dinamiku — proizvodnju viška rada. Dinamičnost načina određivanja rentabiliteta očituje se još i u tome, što se u početku proizvodnje planira rentabilitet, a na kraju utvrđuje, te se uporedbom osobito ističe rentabilitet gospodarstva za određeno vremensko razdoblje. U tome pogledu postoji sličnost s dinamičkom bilancom. Takav karakter nemaju obrasci ili načini određivanja rentabiliteta šumskog gospodarstva u kapitalističkoj proizvodnji, koji se temelje na. jednostavnom kamatnom računu. Kad bi ti obrasci po obliku odgovarali formuli računa s kamatama na kamate, t. j . kada bi u brojniku bio kapital (imovina) na kraju proizvodnje, u kojem se nalazi i dobit, tada bi i ovaj način određivanja rentabiliteta po svom obliku imao dinamički karakter. Ovako ima više statički karakter. Nakon analize i prikaza rentabiliteta šumskih gospodarstava u socijalističkoj i kapitalističkoj proizvodnji može se donijeti ovaj zaključak. 95 |