DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 13     <-- 13 -->        PDF

proizvoda (prirasta), nego i dijela proizvodnog sredstva (dijela drvne zalihe).
Zaključci izvedeni na temelju takvog rentabiliteta bili bi pogrešni,
a primijenjeni na druga gospodarstva mogli bi biti štetni za narodnu privredu.
Dakle, planiranju dobiti i određivanju financijskog rezultata treba
posvetiti naročitu pažnju.


Dizanje rentabiliteta šumskih gospodarstava u našoj planskoj privredi
postignut će se dobrim poslovanjem i povećanjem produktivnosti rada.
Povećanje produktivnosti rada doći će do izražaja u šumskom gospodarstvu
u povećanju prirasta drvne mase i to u kvantitativnom i kvalitativnom
pogledu. Ono će se postići što boljom organizacijom rada i što boljim metodama
pošumljavanja, čišćenja, proređivanja i melioracije šuma.


Kod tih radova treba imati na umu, kako ističe Kozlov (8), da je porast
rentabilnosti pokazatelj (indikator) uspjeha i postignuća socijalističke proizvodnje.


Što se tiče veličine rentabiliteta šumskih gospodarstava u socijalističkoj
proizvodnji i na nju imaju stanoviti utjecaj biološki i stojbinski faktori,
jer o njima zavisi u znatnoj mjeri vedičina i kvaliteta etata odnosno prirasta
drvne mase, a prema tome i planirana dobit odnosno financijski rezultat.
No njegova se veličina ne će kretati oko sume postotka prirasta mase
i kvalitete, kao što je to slučaj u šumskim gospodarstvima kapitalističke
proizvodnje, jer u nazivniku formula za određivanje rentabiliteta nema
vrijednosti drvne zalihe. Rentabilitet šumskih gospodarstava u socijalističkoj
proizvodnji ne iskazuje oplođivanje ili prirašćivanje kapitala (imovine)
u šumskoni gospodarstvu, nego on iskazuje proizvodnju viška rada (financijskog
rezultata), i zbog toga nije zavisan o sumi gore spomenutih postotaka
mase i kvalitete. Njegova veličina zavisit će, kako smo već spomenuli,


o ispravnom poslovanju i proizvodnji. Radi toga se može dogoditi, da će
neka šumska gospodarstva biti rentabilni ja od nekih poduzeća drugih
grana proizvodnje. Takav slučaj će se rijetko dogoditi u kapitalizmu.
Za način određivanja rentabiliteta šumskih gospodarstava valja istaći,
a to se vidi i iz danih obrazaca, da on ima dinamički karakter. Taj se očituje
u tome, da u račun dolaze sveukupni troškovi ili puna cijena koštanja
za čitavo vrijeme proizvodnje, kao i u tome razdoblju planirani ili nastali
financijski rezultat (višak rada). On prikazuje dinamiku — proizvodnju
viška rada. Dinamičnost načina određivanja rentabiliteta očituje se još i u
tome, što se u početku proizvodnje planira rentabilitet, a na kraju utvrđuje,
te se uporedbom osobito ističe rentabilitet gospodarstva za određeno
vremensko razdoblje. U tome pogledu postoji sličnost s dinamičkom
bilancom.


Takav karakter nemaju obrasci ili načini određivanja rentabiliteta
šumskog gospodarstva u kapitalističkoj proizvodnji, koji se temelje na.
jednostavnom kamatnom računu. Kad bi ti obrasci po obliku odgovarali
formuli računa s kamatama na kamate, t. j . kada bi u brojniku bio kapital
(imovina) na kraju proizvodnje, u kojem se nalazi i dobit, tada bi i ovaj
način određivanja rentabiliteta po svom obliku imao dinamički karakter.
Ovako ima više statički karakter.


Nakon analize i prikaza rentabiliteta šumskih gospodarstava u socijalističkoj
i kapitalističkoj proizvodnji može se donijeti ovaj zaključak.


95