DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 84 <-- 84 --> PDF |
2. Dr. Z, Vajda: Klimatske oikolmoisti i gradacija gubara u razdoblju od god 1942. do 1948. 3. Ing. L. Schmidt: Laboratorijska ispitivanja kemijskih sredstava za uništavanje guibara (biološki pokusi) 4. Ing. I. Spaić: Suzbijanje gubara aviometodom 5. Ing. B. Manojloivić: Troško,vi suzbijanja giibara aviometodom 6. Ing. I. Spaiić: Suzbijanje gubara uništavanjem njegovih legala 7. Ing. V. Rendeli: O »Pantakanu« 8. Bibliografski popis radova o problcm´u sušenja slavonskih nizinskih šuma. Ovo kolektivno djelo odraz je nastojanja, da se jedan o.d momentano najaktuelniijih problema u našem šumarstvu i voćarstvu sa više strana osvijetli. Navedeni radovi objavljeni su u vrijieme, ikad su zaipočete opsežne alkoije protiv najvećeg štetnika našili najvrijedniijih šuma i voćnjaka, u cilj-u boljeg upoznavanja problema masovne pojave i suzbijanjia gu;baira. I. Prezent: U saradnji. sa prirodom, Beograd 11949. (prevod sa ruskog V. Grigorove), Polj. izdavačko poduzeće, str. 92, cijeina Dm. 23. Proif. na katedri Drž. univerziteta u Lenjingradu I, Prezent i ranije objavljivao je teoTetske osnove radova Mičurina, U ovoim djelu autor je naučnom analizom n»i popularan način sistematski razradio teoriju Miourinovog naslijeđa, da olakša upoznavanje životnog djela ovoga zmamanitog biologa-pratktičara. Osvrćući se kritički na razne negativne i pozitivne utjecaje u oblasti uzgajanja biljaka u uvodu on iznosi u glavnim linijaima miičurinske ideje, koje su razvile darvinizam na novi i viši stepen. To djelo; sovjetskog biologa sadrži, ova poglavlja; (1) Ui traženjoi puteva za aklimatizaciju biljaka, 2) Otkriće osnovniiih zaikona hibridaeije, 3) Ishrana i »vaspitanje«, 4) Stvaralački darvinizam, 5) U borbi s metafizilkoim, 6) Po Mičurinskom putu, 7) Na dva kontitenita, 8) Veliki naučnik patriota. Priložene su foto-snimlke, te sheimatske karte »PomerainJ€ visokokvaKltetmog voćarstva na Sever« i »Pomeranje južnih sorata na Sever« kao rezultat radova Mičurina. — Preporučamo ovo djelo sviima, koji se žele bolje upozoiati sa biologijom biljaka i, sa Miouriniskilm učenjem. Š-r Naše građevinarstvo organ Ministarstva građevina FNRJ u svojem br. 2 za god. 1949. donosi članak arhitekta Z. Sila: O pošumi javan ju autoputa u 1949. godini. Autor u tom članku iznosi važnost estetskog oblikovanja naše najveće cestogradnje autoputa Beograd—Zagreb—Ljubljiana u dionici nepošumljenog dijela Slavonije i Srijema. Na izvjesnim dijelovima autoputa osnovat će se samostalne grupe drveća i grmlja te nove šume u površini od 5 ha za odmarališta, stanice, nadzorništva, sa spomenpločama graditelja autoputa. Pošumit će se i veći rubovi isikopa i pliće površine materijalnih rovova. Izbor vrsta, drveća i grmlja ovisi o ekološkim uslovima i estetskim potrebama. Drvoredi se ne će osnivatii, jer bi a(e njima povećala nnonotonija i opasnost vožnje, a pojedini otvoreni lijepi vidici bi se zatvorili i cestu odvojili od prirode. U br. 3 isti list objavio je članak V. Kornić: Ispitivanje čvrstoće drveta po načinu inženjera Kaškarova, Ispitivanje se vrši pomoću metka iz male puške kal. 6; mjeri se dubina prodora metka i na naročitom diagramu očita se čvrstoća dotičnog drveta. Ovom metodom može se u terenu za kratko vrijeme ispitati veća količina drvene ^rađe. Rezultati dobiveni ispitivanjem, sasvim su dovoljni za praksu. S-HT DRVO U GRANJI STROJEVA Drvo je prije bila najvažnija i gotovo jedina stvar u gradnji strojeva, međutim je početkom stvarnog industrijsikog razvitka bilo znatno iistiisnuto kovinamai. Nedavno su se umjetne smdle poja.vilc kao takmaci, Temdljitii i točni pregled među dijelovima strojeva pokazuje da je drvo u mnogirn slučajevima i danas još korisooi kao tvorivo. Na osnovu jiedme okružnicei piruskog instituta za istraživanja drva usipjela je u širokim industrij^im kruigovima jedna prilično izdašna zlbinka materijala. Gradnja strojeval upotrebljava vrlo raznovrsna drva, te positoji veliko polje upotrebe oibziTOim na gustoću, elastičnost, čvrstoću i otpor protiv loma. Srednje teška drva kojia se uipotrdbljavaju za nosive dijelove, važe po piroistornoj jedinici samo Vio do ´/20 težine čelika i željeza, — Izradba drvom znači dakle laka izradba. Samo po sebi 82 |