DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Saafieenf^fL NOVATORI I RACIONALIZATORI U DRVNOJ INDUSTRIJI U jeku naše najveće borbe za goispodarsku neovisnost na prvom mjestu stoji izvršenje 5´-godi.šnj:eg plama. Osniovku za njegovo izvoiđenje u drvnoj industriji čini pravilna procjena raispOiIoKivih drvnih zaliha, kapaoiiteta naišiih iindustnijskih pogona 1 potreba doimaće potrošnje. Teik na pozinavianju ovih faktora možeimo utvrdiiti, koje potrebe možemo pokriti postojećim vlastitim sretstvima a koja opet nova sretstvn proizvodnje moramo ostvafiiti, da bismo ustanovljene potrebe podmirili. Mi moramo znati, s kojim i kakovim suvišcima raispolažemoi, da iih miožemo plasirati u inostranstvu sa svrhom -pokrića kupovniiinc neophodnih nabaivki. T´O je medutiim samo oipći okvir našeg planskog goispodarstva, jer unutar njega postoji mnogo- puteva i načina, dal ubrzamo rješenje mnogih zadataka ili izmijenimo kori Uipiravo u tom području planske djelatnosti imiaju inaši pronalazaiči, novatOTii i racionalizatori odličnu i odlučnu ulogu. Tu avantgardu naših ´trudbenika, kojia već danas zajedno s udarniicijna i- odličnicimia čini; široku "frontu, treba što- inten´zivnijie mabiliziirati za lavršenjie planskih zadataikia. Svlura njima treba pružiti pomoć te morailno 1 matenijalno priznanja. NaižaCost moTaimo priznaiti, da smo baš tim pioniirima naše socijialistiičlke izgradnje poiklanjali premalo zasilužeme pažnje sve dok nije donesen zakon o p r o n a 1 a s c i m a i tehničkim u s a v r š c n j ini a u mjesecu prosincu 11948. godine, te kasnije i Uredba o naknadama, nagradama i p ovlastica: ma pronalazača, novatora i r a c i on a 1 i z a t o;r a. u mjesecu svibnju 1949. godine. Zakon, ima svrhu, da pospješi r.apredak tehnike i oimogući: jači pronalazački rad i to ne saimo kod visoko kvalificiranih stručnjaka, inženjiera ii tehničaira već i kod trudbeniika isvih kategorija^. Tim je ipronalazačka djelatnost stavljena na čvrstu podlogu, na bazi koje će naši pioniri tehničkog progresa iimati punn potporu države u smjeru radnih usloiva i, zasluženih priznanja. Sav rad naših prvoboiraca za un.aipredenj´e proizvodnje zakon kategorizira u trii temeljene skupine: a) pronalaza k je nova iskor´isitiva upotireba nekog tehničkog problema, u koiliko se ona u danim ippilikama može primijeniiti u bilo kojoj privrednoj gramii. b) novatorstv o OiZmačuje upotrebu poKniaitih metoda i pronalazaka kod određenog tehničkog postupka, ako ta upotreba omogućuje racionalniijc rješenje nekog tehničkog ipitanja. c) racionalizacij a pretstavlja potpuniijn i bolju izvedbu proi-zvodnog postupka, s racionalnijim korišćenjem uredajia, materijala ii radne snage ili unosi u radni proces bolju gospcdarsku organizaciju, makar u bitnosti ii ne mijenja´ tehnički ustroji U ovoj su posljednjoj skupin´ od velike važnosti t. zv. sitn e racionali zaciji e, koje se često puta nepravedno: poidcjenjuju pa čak i O´d samih predlagaioa. Koliko je nažalost korisnih stvari proipalo samo radi togai, što predlagači nisu znali uipoirno braniti svoj prijedlog -ili su od njega odustali nadi neraiziumiijcvanja Tulko´vodllaca. Svaki, je trudbenik dužan da raizmišlja o poboljšanjiu radnog procesa i bolje oirganizacijie posla. Neka nitko ne mislii, da se kO´risne imisli unapređenjia rada mlOTaj´U raiđati samo u glavaimia visoko škollovamih radmika. Povijest nam tehničkih izuma pakaKiUJift, kako veliki ibroj slavnih pronalazača nisu uioipće bili ljudi s visokilm školovaiijem, ilii ibarem po svom zvanju nisu pripadali struci, u kojoj su kasiniije postali slavni. Navodimo samo slavnog Georga S t e v e nsio n a, pronalazača željezniice, Roberta Fuiltona, pronailazaća parobrodi, koji obojica nisu bili nikakovi, inženjeri nego samoi mehaniičarski´ radnioii. Cilaisoviti, je Md´curi n biO´ po ´zvanju malli. željeznički čiinoivnik a ipak je postao svojim raidom na ukrštavanju biljnih vrsta jedan od najslavnijih botaničara svih vremena. Pa ni sam Lbuis Pasteu r nije bio liječnik već 78 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 81 <-- 81 --> PDF |
profesor kemije, pa je iipa´k proinašao lijak protiv strasne bolesiti bjesnoće. A nije bio lij-eonik mi prof. Roentge n već iinženjer, pa ipalk injegove poznate zirake dlzvodc revO´luoiju u modernoj medicini. Kako vidiimioi i najslavniji! pronalaizači svijeta ilii nisu biildi do´volljino školovaini ili nisu billi pripadnici struike, u kojoj su postali znameniti i korisni po či´taivo čovječansitvo. Ali ndlje time rečeno, da se mi svi mioramo baviti samo nekiim grandiozniiim zamiašniim izumima. Imamo i bezbroj sitnish pitanja, koje u našim pogonima drvne industrije trebamo riješiti^ Tu može učestvovati svaki bistriji radnik bio on školovan ili ne. Potrebno je to i stoga, što su siitnc raoionializacije direktno vezane na oilaJsšanje rada onog čovjeka, koji je neposredno upućen na rad s fflzvjesnim strojem ili oiruđem. Više će puta saimo´ povoljniji smještaj jednoig stroja ili prikladnija doprema sirovine ubrzati ili pojednostaVii´td tok proizvodnje. Takovih mogućnosti ima vrlo mnogo, a znaju ´b i mnogi naiši trudbenici, aii svoje predloge ne postavljaju bilo radi nemara ili iz bojazni, iii ilh rukovodioci nai to ne piodsjete, A to je nepravilno ii štetno. Jer sve omO:, štOi smanjiuje čovjekove napore, što povećava produkoilju´, štO´ uopće ušteđuje radnu snagu, imaterija! ili vrijeme, sve je to racionalizacija i sve kopistii našoj borbi za izvršenje plana. Evo imena nekojih našiih prvoboraca n,» području unapređenja prOfiizvodnje u drvnoj induistrilji: Bivši šumski predradnik u poduzeću Nova^ Gradiška Ilij a Matijevi ć konstruiirao je sitroj za izradu rezervnih zubaca motorne lančane pile i tiime nas u ovom skupom artiklu učinio manje ovisnim o inostranoim uvozu. 1 n g. Juliio Helle r i mehanilčar Iva n Naranč a iz Zagreba usaivršilii su ameiriCki tip skidera za pirevoz teških balvana iz nepristupnilh predjella. Ing. Srećk o Lciche r iiz Belišća izveo je novi tip transpOirtne žice za pronos drveta kod motorne žioare J! tiime postigao, dai se kod montaže i demontaže žica. ne mara rasplitati, a. to je do sada i veliki; gubitak vircmena. Aloj z Kocijanči ć predradnik u pilani Poihorje postavio je prijedlog O´ koirištenju otpadaka na pilanama za izradu kocaka u svrhe popodivanja, što je vrlo, korisno, ako uvaži:mo, da se koliičinfl tilh otpadaka kreće do }"/o cjelokupne pdjene gromade. .losiip Kutile k predradnik u Pakracu je izradio specijalni tip vagoneta za prcvoiz prizaima u skladištu i time smanjio za isti učinak broj radne snage od osam, na dva čovjeka. Ivan Smegal, stolarski! obrtnik iz Zagreba u tviosrniici »Marko Savrić«, kionistruiiirao je stroj za brzu izradu namještaja i sikraitio proizvodno vrijeme za ništa manje negO´ 8 puta. .losi p E r b, tehnički, rukoivodiilac utvoirnici »Koh i Noor« u Zagrebu, izvršio je preinaku kotlova, za! pregrijavanje tutkala na paru a osim toga i pregradnjn, strojeva za ibrzo i. lva!ljaino obreziivanje oilovaika. Iva n K i g 1 e r, stolarsiki obrtnik iz Zagreba´ i^radiio je noivil tip stolca za odmairanje, čija će praktična primjona bitii od velikog značenja zai naše bolruiioe, sanatOTije, odmarališta i sil. Pavl e B ogad i iz Zagreba izveo je novi model sogmentnih osovnih retorta za destilaciju drveta u šumii j> time pomaknuo kemiijsku obradu drveta vz udaijenah industrijskilh eentaira u sirovinsku ibazu i tako direktno omogućio dobivanje vrijednih destilata, oiotene kiseline, krcozota, acetona, katrana i t. d. za prvu i najskuplju fazu u sainoj šumii. Josip Marušić u Novoj (jiraddški izumio je stroj za bušenje okruglina kod izrade poikućstva, pa danas Ka posao, koji je prije tražio 19 stručnih radniiika, treba svega U priučena radnica´. Sve je to &amio jedan dio priiznatih predlagača, dok se još mnogi, prijedloizi nalaze u fazi ispitivanja. Ali i ovaj jie broj mjerodavan, da stvorimo pregled o di:inaimiti rada naišiih prvoboraca te da se učimo na ppimj´eritmia njihove ustrajnoistii, upornosti i bistrine. I zato mO´žemo po riječima druga B. K ii d r i č a, da usprkos predviđenih i nepiredvidenih teškoća čvrsto, smjelo i sanri´Asvjesno nastavimo put, koji; smo si označili. F—ć 79 |