DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Saafieenf^fL


NOVATORI I RACIONALIZATORI U DRVNOJ INDUSTRIJI


U jeku naše najveće borbe za goispodarsku neovisnost na prvom mjestu stoji
izvršenje 5´-godi.šnj:eg plama. Osniovku za njegovo izvoiđenje u drvnoj industriji čini
pravilna procjena raispOiIoKivih drvnih zaliha, kapaoiiteta naišiih iindustnijskih pogona
1 potreba doimaće potrošnje. Teik na pozinavianju ovih faktora možeimo utvrdiiti, koje
potrebe možemo pokriti postojećim vlastitim sretstvima a koja opet nova sretstvn
proizvodnje moramo ostvafiiti, da bismo ustanovljene potrebe podmirili. Mi moramo
znati, s kojim i kakovim suvišcima raispolažemoi, da iih miožemo plasirati u inostranstvu
sa svrhom -pokrića kupovniiinc neophodnih nabaivki. T´O je medutiim samo oipći okvir
našeg planskog goispodarstva, jer unutar njega postoji mnogo- puteva i načina, dal ubrzamo
rješenje mnogih zadataka ili izmijenimo kori

Uipiravo u tom području planske djelatnosti imiaju inaši pronalazaiči, novatOTii i racionalizatori
odličnu i odlučnu ulogu. Tu avantgardu naših ´trudbenika, kojia već danas
zajedno s udarniicijna i- odličnicimia čini; široku "frontu, treba što- inten´zivnijie mabiliziirati
za lavršenjie planskih zadataikia. Svlura njima treba pružiti pomoć te morailno
1 matenijalno priznanja. NaižaCost moTaimo priznaiti, da smo baš tim pioniirima naše
socijialistiičlke izgradnje poiklanjali premalo zasilužeme pažnje sve dok nije donesen
zakon o p r o n a 1 a s c i m a i tehničkim u s a v r š c n j ini a u mjesecu prosincu
11948. godine, te kasnije i Uredba o naknadama, nagradama i p ovlastica:
ma pronalazača, novatora i r a c i on a 1 i z a t o;r a. u mjesecu
svibnju 1949. godine.


Zakon, ima svrhu, da pospješi r.apredak tehnike i oimogući: jači pronalazački rad
i to ne saimo kod visoko kvalificiranih stručnjaka, inženjiera ii tehničaira već i kod trudbeniika
isvih kategorija^. Tim je ipronalazačka djelatnost stavljena na čvrstu podlogu,
na bazi koje će naši pioniri tehničkog progresa iimati punn potporu države u smjeru
radnih usloiva i, zasluženih priznanja. Sav rad naših prvoboiraca za un.aipredenj´e proizvodnje
zakon kategorizira u trii temeljene skupine:


a) pronalaza k je nova iskor´isitiva upotireba nekog tehničkog problema, u
koiliko se ona u danim ippilikama može primijeniiti u bilo kojoj privrednoj gramii.


b) novatorstv o OiZmačuje upotrebu poKniaitih metoda i pronalazaka kod
određenog tehničkog postupka, ako ta upotreba omogućuje racionalniijc rješenje nekog
tehničkog ipitanja.


c) racionalizacij a pretstavlja potpuniijn i bolju izvedbu proi-zvodnog postupka,
s racionalnijim korišćenjem uredajia, materijala ii radne snage ili unosi u radni
proces bolju gospcdarsku organizaciju, makar u bitnosti ii ne mijenja´ tehnički ustroji


U ovoj su posljednjoj skupin´ od velike važnosti t. zv. sitn e racionali zaciji
e, koje se često puta nepravedno: poidcjenjuju pa čak i O´d samih predlagaioa.
Koliko je nažalost korisnih stvari proipalo samo radi togai, što predlagači nisu znali
uipoirno braniti svoj prijedlog -ili su od njega odustali nadi neraiziumiijcvanja Tulko´vodllaca.
Svaki, je trudbenik dužan da raizmišlja o poboljšanjiu radnog procesa i bolje
oirganizacijie posla. Neka nitko ne mislii, da se kO´risne imisli unapređenjia rada mlOTaj´U
raiđati samo u glavaimia visoko škollovamih radmika. Povijest nam tehničkih izuma pakaKiUJift,
kako veliki ibroj slavnih pronalazača nisu uioipće bili ljudi s visokilm školovaiijem,
ilii ibarem po svom zvanju nisu pripadali struci, u kojoj su kasiniije postali slavni.
Navodimo samo slavnog Georga S t e v e nsio n a, pronalazača željezniice, Roberta
Fuiltona, pronailazaća parobrodi, koji obojica nisu bili nikakovi, inženjeri nego
samoi mehaniičarski´ radnioii. Cilaisoviti, je Md´curi n biO´ po ´zvanju malli. željeznički
čiinoivnik a ipak je postao svojim raidom na ukrštavanju biljnih vrsta jedan od najslavnijih
botaničara svih vremena. Pa ni sam Lbuis Pasteu r nije bio liječnik već


78