DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 8 <-- 8 --> PDF |
4. Sastojinski oblik gospodarenja može doći u obzir samo kod prostranih šuma s površinom većom od stotinu hektara — naravno — imajući pred očima potrajno gospodarenje. Stablimično se gospodarenje može naprotiv primijeniti na najmanje šumske površine od nekoliko hektara, Stablimični oblik gospodarenja Pod stablimičnim gospodarenjem razumijevamo takvo gospodarenje, kod kojega je najniža jedinica gospodarenja svako pojedino stablo. Ovaj je oblik gospodarenja vezan uz prebornu sječu. Primjenom stablimičnog gospodariEnja nastaju nejednodobne ili preborne sastojiine visokog ili niskog uzgojnog tipa — već prema tome da li smo taj oblik gospodarenja primijenili u visokoj ili u niskoj šumi^. Dok su u visokoj šumi gole ili oplodne sječe stabla istih ili sličnih starosti grupirana na istoj površini, čineći ijednodobne ili približno jednodobne sastojine, dotle su u prebornoj šumi stabla svih starosti međusobno izmiješana, stvarajući tako raznodobne ili preborne sastojinie. Za realiziranje godišnjeg etata preborne šume trebalo bi, dakle, prebornom sječom preći svake godine cijelu šumsku površinu. No ako je ta površina suviše velika, odnosno ako ekonomski uvjeti ne dozvoljavaju realizaciju godišnjeg etata na cijeloj površiini šume, onda ćemo godišnji etat ostvariti samo na jednom dijicilu šumske površine. Pretpostavimo da smo odredili, da ćemo cjelokupni godišnji etat naše preborne šume realizira; ti na jednoj desetini površine šume, t. j . da jia godišnja površina prebiranja Vio cijele površine. Tada će nam intenzitet sječe biti od prilike 10 puta veći od intenziteta sječe kod ophodnjice od 1 godinu. (Vidi sliku br, 1), Prema tome jači intenzitet sječe i koncentracija preborne s;eče na manjoj površini ima za posljedicu proporcionalno produženje ophodnjice. Što je ophodnjica kraća, to se više približavamo pravilnom obliku preborne šume. Obrnuto, što je ophodnjica duža, to se više udaljujemo od prebornog oblika šume i približavamo se visoko; šumi oplodne sječe, te konačno dolazimo do visoke šume gole sječe. To se događa onda, kad je ophodnjica jednaka lophodnji. Prema tome preboiilno gospodarenje može biti vrio intenzivno, intEinzivno i ekstenzivno. Mi ćemo u našim razmatranjima i komparacijama imati pred očima intezivno gospodarenje, kojim ćemo ozna ´ ´Preborno jJospodarenje u niskim šumama se sastoji u prebornoj sječi onih stabala, koja su doseigl´ai ili koijia su već prestigla željenu dimenziju zrelosti. Alko nisika preborna šuma ima veliiku površinu, tada se ona dijeli na manje dijielove, kojih broj odgovara broju goidiina izabrajne ophodnjice, Etat nije određen u kubiciima, nego je definiran godišnjom površinom prebirainja i dimenzijom zrelosti (prsnim promjerom). Ovdje nije uinapred određen intenzitet sječe; on zavisi od konkretnog stanja niske šume, pa može biti na taji način vrlo velilk. Naravno da bi se osim stabala određenog prsnog -promjera mogla vaditi, i tanja stabla u oblilku čišćenja, no to je kod niskih šuma rjeđi slučaj. Uređli´vanje niskih proborniih šuma (»les taillis furetćs«) poz-nato je od davnine u Francuskoj, nO danas se ondje općenito nastoji, da &c one prevedu u visoke probo-me šume (16, str. 416). Na važnost niskih preborniih šuma za naše prilike ukazao je Aniić (3). |