DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 77 <-- 77 --> PDF |
mena mora ulijevati rukovodiocu apsolutno povjerenje da će to zaista i sasvim tačno raditi i uraditi. Ono što važi za sjemenarstvo važi isto tako i za nauono-istraživački rad u oblasti smolarenja. Svakom induistrijskom smolarenju, a naročito u onim predjelima gdje se smiolarenje uvodi po prvi put, moraju prethoditi terenski eksperimenti, a mišljenja simo da terenski eksperimenti moraiju prethoditi i svakom drugom našem praktičnom podhvatu naročito u moru nerješenih i spornih preigleda iz oblasti podizanja i regeneracije šuma, I sami ogledi na smolarenju tijesno su povezani sa proučavainjem biologije i ekologije naših borovih šuma. Prije rata u NRBiH rukovođenjem opitnim smolarenjem bio je zadužen jedan stručnjak inženjer kojem je to bio jedini zadatak, a na početku i svršetku sezone dodijeljivao mu se jtoš jedan inženjer. Na smolarskim pokusima u Hrvatskoj u vremenu od 1929 do 1932 bilo je angažovano dva profesora univerziteta i 4 pomoćnika; eksperimeniti siu se provodilU na jednom mjiestu i na oko 170 stabala. Poslije oslobođenja eksperimentalni rad u toij oblasti razgranao se u svim našim narodnim republikama. NR Hrvatska radila je na 5 opitnih polja sa oko 4,900 stabala, NRB na 6 opitnih polja sa oko 3.600 stabala a ostale narodne republike imaju 9 opitnih polja sa odgovaraijućim brojem stabala. Moglo bi se zapitati: koliki kadar stručnjaka i radne snage treba zaposliti u izvođenju opita ako želimo da se bar približno izijedliačimo sa moguićnostima i stanjem pokusa u Hrvatskoj od prije rata. Međutim, mi nismo za rasipanje kadrova: sa osobljem, s kojim sada raspolažemo i sa visoko kvalifikovanim omladinskim kadrovima koije ćemo dobiti najkasnije ovog ljeta i jeseni, zadatak će se u cijelotsti izvršiti i kvantitativno i kvalitativno: sa terena će se prikupiti dovoljan broj eksperimentalnih podataka na osnovu kojih će se moći donositi konkretni zaključci, kao baza za pravilni izbor metode, vremena i sredstava ostvarenja naših praktičnih planskih zadataka; industrijskog smolarenja, podizanje vjetro-zaštitnih pojaseva, poboljšanje drvnog inventara i t. d. Uloga manuelnog radnika u uspjehu i kvalitetu eksperimenata ogromna je u oblasti smolarenja kao i u svakoj drugoj naučno-eksperimentalnoj grani. Fatalne štete mogu nastati ako su zaključci doneti na eksperimentalnim radovima pogrješni. Učiniti pogrješku iz neznanja, aljkavositi» i t. d. toliko je moguće, toliko lako i toliko je vjerojatno da nepostoji kontrola koja ih može primjetiti, »uhvatiti«. Ako se grješka i konstatuje, time ni izdaleka nije rješen problem, jer je tačnost opita već dovedena u pitanje. U najboljem slučaju možemo eliminisati pogrješni podatak (mi tako i radimo kad je grješka suviše »gruba«, upadljiva) ali ne možemo ga momentalno zamijeniti sa drugim, boljim podatkom. Ovo bar važi za opitno smolarenje o čemu nas je dosadanja praksa više puta uvjerila. Kako nam se tuži jedan kolega iz druge republike, »ostavljeni smo na milost i nemilost odnosno na savjesnost i nesavjesnost radnika od čije stručne spreme, 75 |