DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 7 <-- 7 --> PDF |
sastojine, U n ej e dno dobnim sastojinama takvi vjetrovi nailaze na zapreke podstojnih stabala i njihovih krošanja. Na taj način oni mijenjaju svoj smjer i miješaju šumski zrak odnoseći ugljični dioksid iz donjih slojeva u gornje, gdje se on asimilira u doticaju s obilnijim klorofilnim aparatom. 2. Šume sastojinskog oblika gospodarenja su sa biološkog gledišta mnogo nepovoljnije od šuma stablimičnog gospodarienja. Tome ima više razloga, Jednodobne sastojine su neprirodni i umjetni oblici šuma. Zbog toga su takve šume jače izvrgnute elementarnim i ositalim nepogodama. Jednodobna struktura bolje odgovara čistim sastojinama, dok je nejednodobna struktura prikladnija za mješovite sastojine. U tome leži veliki nedostatak sastojinskog gospodarenja, što ono pogodujiai čistim sastojinama za razliku od stablimičnog gospodarenja, koje bolje odgovara mješovitim sastojinama. Priednost mješovitih šuma danas je već općenito priznata. Takve su šume zdravije i otpornije; one bolje održavaju i popravljaju svojstva tla; one potpunije iskorišćuju sunčanu energiju i ostale spojeve iz atmosfere i iz tla. Sve vrste drveća ne apsorbiraju jednako sve spektralne boje sunčane svjetlosti. Vrste svijetla apsorbiraju jače crvene spektralne boje, dok vrste sjene apsorbiraju jače modri i ljubičasti dio spektra. Tako na pr. bukva apsorbira više modri i ljubičasti dio spektra (Fraunhoferove linije od F do H). Hrast naprotiv propušta jedan dio tih spektralnih boja apsorbirajući veći dio crv-enog dijela spektra (Fravmhoferove linije B i C) (37, str. 69). Prema tome je razumljivo, da su mješovite sastojine produktivnije od čistih saistojdna, jer potpunije apsorbiraju spektralne boje sunčanih zraka. Što se tiče prirodnog pomlađivanja, ono je skopčano u jednodobnim sastojinama s mnogo većim poteškoćama negoli u nejednodobnim sastojinama. Ta je činjenica često konstatirana na terenu. Tako se primj´erice često događa, da u čistim jednodobnim jelicima nema pomladka, premda je ondje već obavljeno nekoliko sijekova oplodne sječe, U susjednim nejednodobnim jelicima nalazimo kod inače istih prilika ipak vrlo mnogo pomladka. To možemo rastumačiti na taj način, što ji2 kod stablimičnog gospodarenja — dakle u nejednodobnim sastojinama — tlo uvijek više ili manje pripremljeno za klijanje. Zbog čestih ali umjerenih prebornih sječa ne dolazi ni do zakiseljavanja, ni do degradacije tla, što je vrlo česti slučaj kod sastojinskog gospodarenja, gdje je tlo tokom cijele ophodnje zaštićeno od djelovanja atmosferilija i sunčanih zraka. 3. Sastojinski oblik gospodarenja se ne možei primijeniti na lošim stojbinama, gdje je pomladno razdoblje jako dugačko. Možemo općenito reći, da sastojimsko gospodarenje ne može više doći u obzir kod pomladnog razdoblja duljeg od jedne trećine ophodnje, odnosno duljeg od približno 30 godina (18, str. 315 i 22, str. 51), Za razliku od sastojinskog gospodarenja, stablimićno se gospodarenje može primijeniti na najgorim stojbinama, pa čak i ondje, gdje pomladno razdoblje traje cijelu ophodnju, odnosno bolje reći cijelu sječivu dob. |