DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 7     <-- 7 -->        PDF

sastojine, U n ej e dno dobnim sastojinama takvi vjetrovi nailaze na zapreke
podstojnih stabala i njihovih krošanja. Na taj način oni mijenjaju svoj
smjer i miješaju šumski zrak odnoseći ugljični dioksid iz donjih slojeva u
gornje, gdje se on asimilira u doticaju s obilnijim klorofilnim aparatom.


2. Šume sastojinskog oblika gospodarenja su sa biološkog gledišta
mnogo nepovoljnije od šuma stablimičnog gospodarienja. Tome ima više
razloga,
Jednodobne sastojine su neprirodni i umjetni oblici šuma. Zbog toga
su takve šume jače izvrgnute elementarnim i ositalim nepogodama.


Jednodobna struktura bolje odgovara čistim sastojinama, dok je nejednodobna
struktura prikladnija za mješovite sastojine. U tome leži veliki
nedostatak sastojinskog gospodarenja, što ono pogodujiai čistim sastojinama
za razliku od stablimičnog gospodarenja, koje bolje odgovara mješovitim
sastojinama. Priednost mješovitih šuma danas je već općenito priznata.
Takve su šume zdravije i otpornije; one bolje održavaju i popravljaju
svojstva tla; one potpunije iskorišćuju sunčanu energiju i ostale spojeve iz
atmosfere i iz tla. Sve vrste drveća ne apsorbiraju jednako sve spektralne
boje sunčane svjetlosti. Vrste svijetla apsorbiraju jače crvene spektralne
boje, dok vrste sjene apsorbiraju jače modri i ljubičasti dio spektra. Tako
na pr. bukva apsorbira više modri i ljubičasti dio spektra (Fraunhoferove
linije od F do H). Hrast naprotiv propušta jedan dio tih spektralnih boja
apsorbirajući veći dio crv-enog dijela spektra (Fravmhoferove linije B i C)
(37, str. 69). Prema tome je razumljivo, da su mješovite sastojine produktivnije
od čistih saistojdna, jer potpunije apsorbiraju spektralne boje
sunčanih zraka.


Što se tiče prirodnog pomlađivanja, ono je skopčano u jednodobnim
sastojinama s mnogo većim poteškoćama negoli u nejednodobnim sastojinama.
Ta je činjenica često konstatirana na terenu. Tako se primj´erice
često događa, da u čistim jednodobnim jelicima nema pomladka, premda
je ondje već obavljeno nekoliko sijekova oplodne sječe, U susjednim nejednodobnim
jelicima nalazimo kod inače istih prilika ipak vrlo mnogo
pomladka. To možemo rastumačiti na taj način, što ji2 kod stablimičnog
gospodarenja — dakle u nejednodobnim sastojinama — tlo uvijek više ili
manje pripremljeno za klijanje. Zbog čestih ali umjerenih prebornih sječa
ne dolazi ni do zakiseljavanja, ni do degradacije tla, što je vrlo česti slučaj
kod sastojinskog gospodarenja, gdje je tlo tokom cijele ophodnje zaštićeno
od djelovanja atmosferilija i sunčanih zraka.


3. Sastojinski oblik gospodarenja se ne možei primijeniti na lošim
stojbinama, gdje je pomladno razdoblje jako dugačko. Možemo općenito
reći, da sastojimsko gospodarenje ne može više doći u obzir kod pomladnog
razdoblja duljeg od jedne trećine ophodnje, odnosno duljeg od približno
30 godina (18, str. 315 i 22, str. 51), Za razliku od sastojinskog gospodarenja,
stablimićno se gospodarenje može primijeniti na najgorim stojbinama,
pa čak i ondje, gdje pomladno razdoblje traje cijelu ophodnju, odnosno
bolje reći cijelu sječivu dob.