DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 67 <-- 67 --> PDF |
lug. Mihajlo Mujdrica (Zagreb): KONTROLA KVALITETE PROIZVODA U DRVNOJ INDUSTRIJI Privredna politika nove Jugoslaviije brzo kroči cilju, da cjelokupnu privrednu djelatnost sredi, uvede logičnoist i smišljienii red, izbaci stihijsku raznolikost, te da time stvoTi maksimalne mogućnosti za čim bržu industrijalizaciju zemljie. Među nizom mjera, koje. je Savezna vlada poduzela u tom pogledu, donošenjem raznih privrednih uredaba, donijeta je u lipnju 1948, uredba 0 određivanju i kontroli kvaliteta proizvoda. Svrha uredbe, prema članu 1,, jasno je formulirana: izvozu kao i drugim potrošačima osigurati kvalitetne proizvode i što racioinailnije upotrebiti sredstva za proizvodniju, ujedno da poduzeća putem naročitih orgaiia vrše kointralu kvalitete proizvoda. U tu svrhu treba sastaviti tehničke propise ili standarde za sve vršiti proizvoda. Propisi o kvaliteti i standardi predistavljapu minimum kvalitete, koji proizvod mora imati, a proizvadačka poduzeća dužina su da razviju punu inicijativu radnika i službenika poduzeća, da boljom orgainizacijom rade, kao i da pravilnijom upotrebom sredsitava za proizvodnju i savršenijim iskoirišćavanjem sirovina premaše propisani minimum kvalitete proizvoda. Propisi o kvaliteti moraju imati opći karakter, te prdgodom njihovog sastava treba da sudjeluju naučno istraživački stručnjaci zatim proizvođači kao i potrošači. Propisi o kvaliteti moraju biti sastavljeni prema prosiječnom tehnološkom stuipniju piroizvodnje, a svrha im je unapređenje proizvodnje. Radi osiguranja proizvodnjie artikala određene kvalitete, ista naredba donosi niz piropisa i mjera za obaveznu kontrolu kvalitete. Kontrola jestalna i povremena. Stalnu kontrolu vrše sama proizvodna poduzeća, a povremeno kontrolu vrše centri za kontrolu proizvoda, AOR-i, kao i nadležna ministarstva putem svojih Biro-a za unapređenje praizvodnje. Potrošači prema čl. 27. imadu pravo da vrše kontrolu kvalitete proizvoda; ako isporučeni proizvodi ne odgovaraju kvaliteti, potrošači imadu pravo na naknadu štete, koja im je prouzročena isporukom loše kvalitete proizvoda. Od vremena stupainja na snagu uredbe o određivanju i kontroli kva litete proiizvoda do danas prošlo je dosta vremena, no rezultati kontrole kvalitete proizvoda u drvnoj industriji ne zadovoljavaju. Razlog leži u slijedećem: Naša proizvodna poduzeća i glavne direkcije, kao i ministarstvo nisu tome vrlo važnom problemu posvetili onu pažnju, koja je potrebna, da s« postigne ne samo minimum kvalitete proizvoda, nego da se premaši kva-´ liteta. Prema uputama biroa svako poduzeće obavezno j e d a: vrši stalnu kontrolu kvaliteta proizvoda. Značefije te´ 65 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 68 <-- 68 --> PDF |
kontrole je vrlo veliko, no poduzeća su shvatila, da je taj nalog samo formalne naravi. Poduzeća su imenovala članove komisija za stalnu kontrolu kvalitete, odnosno nisu ni to učinila, nego je tu formalnost za njih učinila glavna direkcija,, da se zadovolji zakonskom propisu, ili se stalna kontrola kvalitete ne vrši, a rezultat svega toga jest, da nam je kvaliteta proizvoda svakim danom lošija. Odnosno vrlo često je kvaliteta dobraodgovara tehničkim propisima izradbe, ali se naknadno upropasti lošim odnošefnjem prema gotovom proizvodu i slabim ili nikakvim konserviranjem gotovih proizvoda. Zato imade subjeiktivnih i objektivnih poteškoća. Jedna od vrlo važnih poteškoća jest kvalitet radne snage. Od .aktivirane radne snage tražila se samo količina i samo količina bez obzira na kvalitetui Svirha ovog članka jest, da ukaže na manjkavosti kontrole kvalitete proizvoda i kako treba organizirati kontrolu. Konitrola kvaliteta u drvnoj proizvodnji sastoji se od kontrole sirovine, kontrole mcdufazne proizvodnje i kontrole gotovog proizvoda. Kontrola sirovina vrši se dva puta: u šumi na panju i prije daljnje prerade drveta na pilanama, tvornicama finalnih proizvoda, tvornicama furnira i šperploča. Početnu sirovinu pretsitavlja drA´o na panju t. j. stojeća stabla u šumi i za njiih postoje posebni propisi specifikacije, te se kontrola ne može provesti u onom smislu, kao u drugim industrijlama, gdje za ulaznu sirovinu postoje tehničke specifikacije. Kontrola kvalitete se ovdje vrši okularnom kvalitetnom procjenom, te potpuno ovisi o praksi procjenitelja. Kontrola stojećih stabla sastoji se u tome, da li konsignirana stabla po količini i kvalitetu odgovaraju planskim zadacima. — Za šumske proizvode slijedeća proizvodna faza je sječa i izradba stabala. Za izrađeno drvo postoje standardi i tehnički dobavni uvjeti i prema njima ^e moguće provesti kontiolu kvalitete, jer su dostuipne ocjeni sve pogrješke drveta, koje nismo mogli niti zaimijeniti niti ocijeniti, dok je drvo bilo u stojećem stanju. Kontrola kvalitete proiizvoda u toj fazi sastoji se u tome da li su točno primjenjen; tehnički dobavni uvjeti i da li kvaliteta odgovara oznakama, koji su i a proizvodu otisnuti. Daljnja kontrola, koja se u toj fazi mora provesti, jeste da li je drvo dobro konservirano do vremena njegove prerade. Osobito to vrijedi za one vrsti drveta, koje su podvrgnute brzom kvarenju, kao bukva, javor, lipa i jasen. Kontrola sastoji se u tome, da se sortimeritima izrađenim iz lahko pokvarljivih vrsta drveta, posvećuje pažnja već kod panja pa kroz čitav proces proizvodnje. Konserviranje mora biti provedemo pravilno i na vrijeme. Kontrola kvalitete prije daljnje prerade vrši se dosta površno, naročito u poduzećima, koja se snabdjevaju iz vlastitih manipulacija. Borba za kvalitet između šumiskog i piilanskog odjela nije zaoštrena, jer je i jednom i drugom cilj čim više m´´, — Direktoru pilane mora biti jasno, da iz lošeg trupca on ne može izraditi dobru dasku, a da kod toga postigne i visoki orocenat iskorišćenja. Zato se on mora boriti za podesnu sirovinu. 66 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Ako se pilana snabdijeva sa sirovinama iz drugog poduzeća, onda loše sirovine, koje ne odgovaraju uslovima ugovora, treba reklamirati. Ako je sirovima još uporabiva, onda se traži bondifikacija, aiko je neupora biva ,treba je staviti na raspolaganje. Upute o reklamiranju, izdane po Saveznoj upravi za unapređenje, dobila su sva poduzeća i treba se njima poislužiti u svakom slučaju. Sam proces je vrlo jednostavan i, što je važno, kratak. Daljnja kontrola kvalitete je medufazna kontrola iz koja postaje vidiljivo, u kojoj fazi proizvodnje su nastale pogrješke i tko ih je skrivio, stroj ili čovjek ili je pogreška u tehničkoj organizaciji rada. Otkri vanjem pogreške u međulazi vrlo često će nas dovesti do mijenjanja tehničkog procesa proizvodnje odnosno do racionalizacije poduzeća. Me dufazna kontrola važna je i stoga, jer su pogreške u finalnom proizvodu oestoi prikrivene. Goto v proizvo d mora se klasirati obzirom na svojstva i nakon toga pravilno uskladištiti, O kontroli te poisljednje faze ovisi klavitet pro izvoda kakav će konačno sa skladišta doći na tržište i zato je odgovornost kontrolnih organa u toj fazi najveća i oni moraju snositi punu odgovornost ,za kvalitet proizvoda kao i za njihovo pravilno uskladištenje. Specijalno u drvnoj induistriji kod nekih poduzeća pinavilnom uskladišteniju ne posvećuje se nikakva ili nedovoljna pažnja. Proizvede se jedan ili više sortimenata i kvaliteti proizvoda se posveti dovoljno pažnje i sada se ti sortimenti nabacaju na hrpe te se sortiraju i slažu kad se stigne, pod izgovorom, da nema radne snage, U tom slučaju bolje je dalje nei proizvo diti, nego da gotovi sontimenti nescrtirani i nesloženi kvalitetno propadaju. Kontroilori kvalitete kod poduzeća moraju biti stalni i oni su direktno odgovorni direktoru poduzeća. O svojim opažanjima moraju obavještavati tehničkog direktora, koji ih koniroliše u njihovom radu i daje smjernice njihovog rada. Kontrolori kvalitete moraju se detaljno upoznati sa propi sima o minimumu kvalitete. Vrlo je dobro, ako se kao pomoćno sredstvo izaberu i na raspolaganje stave uzorci, — U borbi za kontrolu kvalitete treba angažiraiti osim rukovodioca i radnike te ostale službenike podu zeća, tako da kontrola kvalitete postane sastavni dio proizvodnije, jer će se samo u tom sl´učaju doći do cilja t, ji. do unapređenja proizvodnje. Nije dosta premašivati norme po količini proizvoda nego isto tako važno je poistići minimum kvalitete. Kako smo unaprijed spomenuli, uz unutarnju stalnu kontrolu kvaJlitete propisana je i povremena kontrola po Centrima za kontrolu kvalitete pro izvoda. U NRH postoje četiri centra i to u Zagrebu, Osijeku, Rijjeci i Splitu, Centri ikontrolišu proizvodna poduzeća na određenom području. U prvom redu kontroliraju organizaciju unutarnje kontrole kvalitete kod poduzeća i da li i kako postavljeni kontrolni organi vrše svoju dužnost. Zatim kon troliraju kvalitetu sirovina i proizvoda, često po Sipecijalnim zadacima. Centri kontroliraju osim proizvodnje i trgovačku mrežu. Kontrola kvalitete sa strane glavnih direkcija i Biroa za unapređenje proizvodnje imadu karakter savjetovanja i davanja tehničke podmoći u po 61 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 70 <-- 70 --> PDF |
gledu kvalitete proizvoda kao i tehniološkog procesa. Osim toga dajupomoć kod organizacije unutarnje kontrole. Kritika kvalitete mora biti objektivna, i uz količimsko izvršenje naših zadataka, treba da kvaliteta ne ovisi o slučajmosti nego da se planski obuhvati. Za postignuće propisa kvalitete treba se boriti isito tako kao što se dosada borilo za količinu. Hinko Bedenić (Zagreb) POSLJEDICE MANJKAVOG KORIŠTENJA RADNE SNAGE Uspjeh organizacije rada u svakoj, pa tako i u drvnoj industriji ovisan je o ispravno postavljenim normama, za svaku radnu operaciju i svaku fazu te radne operacije, bilo da te radove čovjek vrši sam, bilo da ih vrsi u kombinaciiji sa strojem. Ispravno postavljati norme u drvnoj industriji znači određivanje one količine trupaca ili rezane grade, koju u jednom satu ili jednom radniom danu od 8 sati moraju osnovni strojevi na pr. u plMani ispiliti, pomoćni strojevi preraditi, a radnici na ostalim radnim mje-, stima izmanipulirati. — Sa ispravnim postavlja njem normi tijesno je povezana isipravna sistematizacija radnih mjesta, ne samo ornih na kojima rad© radnici i strojevi zajedno, nego i onih na kojima se vršj manipulacija oblovine i rezane grade ručno ili samo mjestimično i djelomično mehaniziranim uređajima. Osim o ispravno postavljenim normama ovisi uspjeh organiza-^ čije rada i o visokoj produktivnosti strojeva i radniika, o povoljnim proizvodnim liroškovkna, o pravovremenom i ispravnom konzerviranju drveta, o ispravnoj opremi proizvedenog drveta, te konačno o sistematskom snižavanju produkcionih troškova odnosno pune cijene koštanja. — U drvnio-pilanskoj iniduistriji, gotovo do utovara rezane grade u državne vagone i druga prevozna sredstva, postavljaju se norme posebno za hra Sito vinu, bukovinu i ostale lišćare, a posebno za jelovinu i ostale č e t i n j a r e. Isto se tako posebno sistematiziraju radna mjesta i broj potrebnih radnika za tvrde lišćare, jelovinu i meke liišćare. Na radnim mjestima, na kojima se produkcija vrši strojevima, potreban broj radnika diktira kapacitet stroja, način obrade drveta, te ostali uređaj pilane ili pirostorijie u kojoj odnoisni strojevi rade. Na stovarištu trupaca i rezane grade mogu se radna mjesta sistematizirati i odrediti potreban broj radniika, isto tako odrediti norme nakon točnog proučavanja položaja, udaljemoisti i uređaja na odnosnim stovarištima. U sjedištu svakog poduzeća trebalo bi da postoje komisije za sistematizaciju radnih mjesta, za područne pilane tih poduzeća kojima bi bio zadatak da povreimenoi prekontroliraju radna mjesta nairočito u pravcu broja uposlenog radništva. Jedan član te komisije morao bi da bude upravitelj pilane. Radovima komisije za sistematizaciju radnih mjesta u svakoj 68 |