DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 62 <-- 62 --> PDF |
u pogledu zahtjeva na svijetlo kesten se nalazi u skali negdje oko sredine, uz hrast i može se reći, da mu je zahtjev u tnm pogledu dosta velik. Ne podnosi zasj´enu bukve i graba, pa ga ovi uguše ako ga nadvise. Poznata je njegova valika izbojna snaga iz panjeva. Njegovi izbojci mogu doseći u jednoj godini 2—3 m, pa i više. Baš to svojstvo ga csposobljuje da može brzo dati sortimente sposobne za razne svrhe, pa i za tanin. Prema sadanjim nalazištima kesten može kod nas da se uspješno uzgaja do cea 400 m, a i veće nadmorske visine, pogotovo na toplijim ekspozicijama. Po prilici možemo ga proširiti na pitomim brežuljcima i prigorju svih pomenutih naših gora gotovo svuda, izuzev jakih strmina i dolina. Praktički uziev moguće je provesti njegovo raspro stran; enje u tim predjelima samo na onim površinama, na kojima se vrše sječe u cilju likvidacije odraslih sastojina i to samo u onom slučaju, gdje površina još nije prirodno pomlađena drugim vrstama. Kesten bi zapravo na takovim površinama trebao da bude unesen među prvima, radi toga, da se na vrijeme učvrsti svojim žiljem, jer će samo tako, nakon dovršne sječe, moći uspijevati s ostalim vrstama, a moći će i da im prednjači jakim prirastom u visinu, što je naročito važno obzirom na bukvu i grab, koje ga ugrožavaju ako za njima zaostane. Ranim unašanjem osigurat će mu se povoljan razvoj, koji će se brzo očitovati u jačem prirastu u mladosti negoli kod pomenutih vrst^, koje su mu redoviti pratioci. U oplodnoj sječi na odnosnim terenima valja ga unijeti u doba prve sječe ili neposredno prije nje. Obično se to unašanje vrši zajedno sa hrastom kitnjakom u bukovim sastojinama kao i u hrasticima kitn´aka, no ukoliko kitnjak nije urodio sa kestenom ne treba čekati na taj urod. Ta podsadnja se uspješno vrši sjemisinom, kao i podsadnja hrastova žira pod motiku. Kod nas su često u prošlosti ovakova pošumljavanja kestenovim sjemenom ostala bezuspješna, osobito u slučaju dopremie sjemena iz veće udal´enosti, ali i onda kada je sjeme sabrano u blizini mjesta sadnje. Razlog neuspjehu je obično u tome, što se sjeme upali kod duljeg transporta, stajanja u hrpi ili u vrećama ili se priasuši uslijed duljeg stajanja na suhom mjestu, U oba slučaja sjeme brzo gubi klijavost, procenat njen je često neznatan ili je čak sjeme i sasvim pokvareno. Da se ovo predusretne, mora se sabrani kesten do otpreme pregrtati, zatim brzovozno ili kamionom prevesti do odredišta ,odmah istovariti i na zaštićenom mjestu pregrtati do sadnje, koja treba da čim prije počnia. Jedino brzo posađen ke3>ten dolazi u prirodne uslove koji; su za njega najpovoljniji. Tamo gdje se nikud ne prevaža uspjeh je povoljniji, ako se sadnja obavi bez odlaganja. Pomenuti neuspjesi su u najviše slučajeva posljedica loše manipulaicije sa sjemenom, koje se sadi kad je već izgubilo klijavost. Glavni problem, dakle, leži u očuvanju klijavosti. Uz dobru manipulaciju — prema gornjem — uspjeh je redovito vrlo povoljan. 60 |