DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Osim pomenute koristi u drvu pruža kesten korist još i u sjemenu, korist koja se ne može nikako zapostaviti onoj u drvu, tim više što on rano počinje rađati, obično već prije 10-e godine i rodi skoro svake godine. Plod mu je odlična hrana niei samO´ za životinje, već i za ljude, pa je na prehranu pučanstva, za oskudnih godina u prošlosti, često imao odlučan upliv u područjima gdje postoje kestenove šume. Stari, prestareili kestenici, koji obično ništa ne prirašćuju, bit će uslijed velike potražnje tanina iscrpljeni u razmjerno kratkom vremenu, čime će se znatno smanjiti izvor taninske sirovine. Sadanje mlade i srednjodobne sastojine svakako ne će; moći da udovolje u punoj mjeri potrebama industrije. Slično stanje je i u pogledu hrastovih sastojina. Uslijed navedenog ukazuje se potreba, da se ispita mogućnost uzgoja i njege kestena u većoj mjeri no do sada, odnosno da se potraži način njegovu proširenju u područjima gdje je sada slabo ili nikako zastupan, a postolje uslovi za njegov povoljan uzgoj. Ovo je jedno pitanje koje potreba naše industrijis! neminovno namaće. U interesu što pravilnijeg riješenja ovog pitanja u kratko ćemo se osvrnuti na zahtjeve kestena u pogledu staništa, kao i na sadanje rasprostranjenje kod nas, koje nam ujedno pruža glavni putokaz za povol´no rješenje postavljenog pitanja. Pri tom razmatranju kraško područje ne dolazi uopće u obzir. Pitomi kesten (Castanea sativa) obično dolazi na južnim i jugozapadnim položajima naših gora, no nalazimo ga i na hladnijim, sjevernim ekspozicijama, gdje na grebenima, sedlima, zaravancima pokazuje povoljan uspjeh i za doba ljetne suše fte stradava kao onaj na porfienutim topli im položajima, jer mu je na ovim hladnijim ekspozicijama osigurana veća svježina tla. Strmine sjevernih položaja mu ne prijaju zbog ograničenijega užitka svijetla, osobito u mješovitim sastojinama. Kao i većina naših vrsta šumskog drveća i kesten najbolje uspjeva na humoznom, svježem i rahlom, mineralima bogatom tlu, na kojem postiže visinu do 35 m. U području NRH kestan dolazi u glavnom izmadu Une, Kupe, Save i Drave koje područje pripada hladnijem Castanetumu i toplijem Fagetumu i to u Zrinjskoj i Petrovoj gori, Zagrebačkoj gori. Samoborskoj gori, Hrv. Zagorju, Bilogori, Garjevici, Psunju, Papuku, Krndiji i Požeškoj gori, naročito na pitomim brežuljcima i prigorju tih gora. Najjače je zastupan u Zrinjskoj, Petrovoj i Zagrebačkoj gori, dok u ostalim područjima manje. Na viiše mjesta vjerojatno nije autohton, već je umjstno unesen. Na svim nalazištima, gdje siai i sporadički nalazi, pokazuje povoljan uspjeh. Baš ti primjerci, negdje i po vimogradima, jasno pokazuju i´ svojim obilnim urodom, da se uzgoi kestena može proširiti na veće površine, na kojima ga danas još nema ili se nalazi zastupan samo tek tu i tamo. Općenito uzev u vertikalnom smjeru kesten uspiijeva u područjima vinove loze, pitomog oraha (i hrasta kitnjaka). U Zagrebačkoj Gori dolazi sve do 810 m nadmorske visine na grebenima južne ekspozicije, dok na sjevernoj ekspoziciji siže do 620 m. U Z´rinjskim brdima tvori čiste sastojine na 615 m nadmorske visine (dr. Anić). 59 |