DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Osim pomenute koristi u drvu pruža kesten korist još i u sjemenu,
korist koja se ne može nikako zapostaviti onoj u drvu, tim više što on rano
počinje rađati, obično već prije 10-e godine i rodi skoro svake godine.
Plod mu je odlična hrana niei samO´ za životinje, već i za ljude, pa je na prehranu
pučanstva, za oskudnih godina u prošlosti, često imao odlučan upliv
u područjima gdje postoje kestenove šume.


Stari, prestareili kestenici, koji obično ništa ne prirašćuju, bit će uslijed
velike potražnje tanina iscrpljeni u razmjerno kratkom vremenu, čime
će se znatno smanjiti izvor taninske sirovine. Sadanje mlade i srednjodobne
sastojine svakako ne će; moći da udovolje u punoj mjeri potrebama
industrije. Slično stanje je i u pogledu hrastovih sastojina.


Uslijed navedenog ukazuje se potreba, da se ispita mogućnost uzgoja
i njege kestena u većoj mjeri no do sada, odnosno da se potraži način
njegovu proširenju u područjima gdje je sada slabo ili nikako zastupan, a
postolje uslovi za njegov povoljan uzgoj. Ovo je jedno pitanje koje potreba
naše industrijis! neminovno namaće.


U interesu što pravilnijeg riješenja ovog pitanja u kratko ćemo se
osvrnuti na zahtjeve kestena u pogledu staništa, kao i na sadanje rasprostranjenje
kod nas, koje nam ujedno pruža glavni putokaz za povol´no
rješenje postavljenog pitanja. Pri tom razmatranju kraško područje ne dolazi
uopće u obzir.


Pitomi kesten (Castanea sativa) obično dolazi na južnim i jugozapadnim
položajima naših gora, no nalazimo ga i na hladnijim, sjevernim ekspozicijama,
gdje na grebenima, sedlima, zaravancima pokazuje povoljan
uspjeh i za doba ljetne suše fte stradava kao onaj na porfienutim topli im
položajima, jer mu je na ovim hladnijim ekspozicijama osigurana veća
svježina tla. Strmine sjevernih položaja mu ne prijaju zbog ograničenijega
užitka svijetla, osobito u mješovitim sastojinama.


Kao i većina naših vrsta šumskog drveća i kesten najbolje uspjeva
na humoznom, svježem i rahlom, mineralima bogatom tlu, na kojem postiže
visinu do 35 m. U području NRH kestan dolazi u glavnom izmadu
Une, Kupe, Save i Drave koje područje pripada hladnijem Castanetumu i
toplijem Fagetumu i to u Zrinjskoj i Petrovoj gori, Zagrebačkoj gori. Samoborskoj
gori, Hrv. Zagorju, Bilogori, Garjevici, Psunju, Papuku, Krndiji
i Požeškoj gori, naročito na pitomim brežuljcima i prigorju tih gora. Najjače
je zastupan u Zrinjskoj, Petrovoj i Zagrebačkoj gori, dok u ostalim
područjima manje. Na viiše mjesta vjerojatno nije autohton, već je umjstno
unesen. Na svim nalazištima, gdje siai i sporadički nalazi, pokazuje povoljan
uspjeh. Baš ti primjerci, negdje i po vimogradima, jasno pokazuju i´
svojim obilnim urodom, da se uzgoi kestena može proširiti na veće površine,
na kojima ga danas još nema ili se nalazi zastupan samo tek tu i
tamo.


Općenito uzev u vertikalnom smjeru kesten uspiijeva u područjima
vinove loze, pitomog oraha (i hrasta kitnjaka). U Zagrebačkoj Gori dolazi
sve do 810 m nadmorske visine na grebenima južne ekspozicije, dok na
sjevernoj ekspoziciji siže do 620 m. U Z´rinjskim brdima tvori čiste sastojine
na 615 m nadmorske visine (dr. Anić).


59