DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 60 <-- 60 --> PDF |
ne možemo odvojiti glavno od sporednog, cilj od tehničkih mjera, te ss gubimo u nabrajanju mnoštva tehničkih pojedinosti« (Potočić 1949). Iznesene teoretske postavke rezultat su otkrivanja mnogih pojedinačnih zbivanja u šumskoj privredi, koja svaki šumarski stručnjak u sadašnjoj fazi šumsko-uzgojnog planiranja više ili manje intuitivno osjeća, poznaje i u praksi primijenjuje. Jedmo spoznaja o cilju gospodarenja nije bila dovoljno ili nije uopće bila razvijena, jer nisu bili dovoljno obuhvaćeni osnovni faktori proizvodnje koji uvjiEituju određivanje cilja gospodarenja. Ovaj rad je dakle samo^ rezultat nastojanja, da se pojedina saznanja pokušaju iznesti u cjelovitom obliku u svrhu daljnjeg razvijanja metode planiranja i realiziranja plana u uzgajanju šuma, i ništa više. THE INFLUENCE OF THE FACTORS OF THE PRODUCTION ON THE DETERMINATION OF THE ECONOMICAL AIM IN THE SILVICULTURE On tihe anialysiils of the real siilvicultural treatments, the author deduoed, thaf the ecoinoimical aim im the slilviculiture is composed oif two componentr. There aire: the naturaj and ecoinoimical factors of the production (Fiig. 1 and 3).. In the planoi managemeint both the elcmcnts are importamt. On the analvsis and syntesiis of theeleTneints irom which these compoments are buitt (Fig. 2), the aim of the mianagomenfin the silviiculture is detcrirtiincd. In the eco.noimiical aim of the silviculture held ali naitiirail and economiical factOTS of the productionis fo.r the resipeotiive forest area and i´ts sta^ndi. In the reafiizatioin of the aiim of the management, the nature is forsed cointinuos to serve to the saturafon of the foirseen eoonomical needs aind thait on the basic of the apreciatiion, furthcir discoverv and aplicaition of the ´law of evolutiion. On the svntesis of the factOfrs of productiic-n which iis incluided im the aiiim of the managemienit, the plan of siilviculture and one of the mefhods of the silvicultural works from the respective forest area is dome. The plam of silviculturail w«rks must hotif the aim of long term amd one of shorp term of the management for the single pihases of the processes of the w0´rik. Ailso it must contaiin the general aim oif the management as the separate aims for the different kiaids of trrcs and differcnt asorti^mcrnts. Ing. Ilija Lončar (Zagreb); POTREBA VEĆEG RASPROSTRANJENJA PITOMOG KESTENA U proizvodnji tanina kestieinovo drvo predstavlja kod nas jednu ođ najvažnijih sirovina sa kojom se ne može uspješno takmičiti niti jedna druga domaća vrsta. Naša industrija tanina zastupana je sa 3 tvornice: u Sisku, Belišću, Đurdenovcu, Sirovine za te tvornice namiču se u glavnom iz naših hrastovih i kestenovih šuma. Pretežan dio mase hrastovih šuma prerađuje se u razne tehničke svrhe, uslijed česa razmjerno malen procenat dolazi u obzir za tanin, čiji ekstrakt iznosi 4—b^/o. Kestenovo drvo niei samo da daje veći procenat taninskog ekstrakta, 5—lOVoi, nego i veći procenat njegove mase dolazi u tanimsku preradu. Kestenovina je naime daleko slabijih tehnički svojstava od hrastovine, naročito u poodmakloj dobi, kada se zbog okružljivosti obično sva masa pojedinog stabla upotrebljava za tanin. 58 |