DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Daljnja velika prednost sastojinskog oblika gospodarenja leži u tome, što nam ono omogućuje laganu kontrolu uživanja šuma u svako doba, pa čak i nakon dugog vremena. Sadanja struktura šuma po dobnim razredima daje nam točan uvid u to, koliko su šuma naši pređi posjekli. Kod stablimičnog gospodarenja je nemoguća takva kontrola; ondje je kontrola teška, a moguća je samo neposredno poslije sječe. Zbog navedenih prednosti, a naročito zbog prostornog reda u šumr, zatim zbog lakoće i sigurnosti određivanja etata, kao i zbog mogućnosti svakodobne kontrole uživanja šuma, sastojinski je oblik gospodarenja dominirao u Evropi gotovo cijeli devetnaesti vijek, Stablimično se gospodarenje naprotiv smatralo sve do nedavno kao »barbarsko gospodarenje« zbog pomanjkanja spomenutih prednosti koje ima sastojinsko gospodarenje (18, str, 418). K tome treba dodati, da je uzgajanje jednodobnih sastojina našlo čvrsti oslonac u Presslerovoj financijskoj teoriji (1815—1886 god.]. Uslijed te teorije počele su se prirodne nejednodobne mješovite švune pretvarati u čiste jednodobne sastojine. Tako su nastale na velikim površinama čiste iednodobne šume, kojih negativne strame sada jako osjećamo. Uzgred spominjemo, da danas Amerika proživljava tu istu krizu podizanja jednodobnih četinjavih sastojina, koju je Evropa proživila u doba kulminacije teorije najveće zemljišne rente (28, str. 245). Nedostaci sastojinskog gospodarenja u uporedbi sa stabiimičnim gospodarenjem kod visokog uzgojnog tipa 1. Šume sastojinskog oblika gospodarenja ne iskorišćuju sunčanu energiju i spojeve iz atmosfere i iz tla tako potpuno i tako ekonomično kao šume stablimičnog gospodarenja. Sastojinsko gospodarenje je u stvari prekidno i nepotpuno iskorišćivanje spojeva atmosfere i tla. Golom i oplodnom sječom pO);iedinih sastojina nastaju veći ili manji prekidi u proizvodnji drvne supstance. Kod stablimičnog gospodarenja taikvih prekida nema. Tlo je ondje vazda pokriveno štmiom, koja neprekidno proizvodi novu drvnu masu. Osim toga jednodobne ili približno jednodobne sastojine imaju asimilacioni aparat razvijen samo u jednoj horizontalnoj etaži ili u najboljem slučaju u dvije takve etaže. Tako razvijenom sistemu krošanja odgovara analogno razvijen sistem korijenja, koje prema tome prodire u tlo podjednako duboko u jedan ili eventualno u dva sloja. Nejednodobne sastojine imaju na istoj površini i uz inače jednake okolnosti veći i prostraniji klorofilni aparat i veći i prostraniji sistem korijenja. Ncjednodobna struktura sastojina povoljnije djeluje na rastvaranje humusa i na kretanje ugljičnog dioksida. Kod stablimičnog gospodarenja ilo dobiva u kraćim ili duljim intervalima stalno svijetla i zraka, tako da se raspadanje humusa ondje odvija pravilnije nego u jednodobnim sastojinama. Oksidacijom humusa oslobađa se ugljični dioksid, koji se zadržava u nižim partijama sastojine, t. j . u blizini tla. Iz jednodobnih sastojina jaki horizontalni vjetrovi obično odnose jedan dio tog ugljičnog dioksida izvan |