DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 58 <-- 58 --> PDF |
stignu stanovite dimenzije, uzgajač će ih doznakom stavljati na raspoloženje šumsko-industrijskom poduzeću; ovo će ih ili preuzeti ili ih ne će preuzeti, što ovisi o stvarnim potrebama potrošišta i tržišta. Gospodarski faktori obzirom na namirenje potreba podredsmi su dakle prirodnim faktorima. Tako je to u neplanskom goispodarenju. — U planskom gospodarenju ne smiju se sastojine prepustiti prirodnoj izmjeni vrsta drveća, t. j. jedino utjecaju prirodnih faktora, već se mora odrediti još i poseban cilj gospodarenja na osnovu predvidivih ekonomskih potreba. Obzirom na prirodne faktore proizvodnje na dotičnim staništima možemo uzgajati samo jelu i bukvu, manje smreku s nešto javora, jasieina i brijesta, i eventualno Pseudotsuge. Obzirom na gospodarske faktore proizvodnje, zapravo obzirom na potrebe, u našoj zemlji imamo premalo četinjara, pa se sve više pojavljuju pozivi za povećavanjem omjera četinjara (Petrović, Potočić 1949, Šurić !l948). Stoga bi cilj gospodarenje u navedenim sastojinama trebao biti uzgajanje jele, ukoliko te sastojine niei bi trebale da služe proizvodnji bukovine za namirivanje tamošnjih tvornica pokućstva, kao i za kemijsku preradu. Budući da prirodni faktori proizvodnje uvjetuju da na pretežnom dijelu navedenog područja (Fagetum silvaticae croaticum abietetosum Horvat) uz jelu treba da bude i bukva, prim;enom odgovarajuće uzgojne metode (proredom u svrhu prirodne obnove jelis i umjetnim pošumljavanjem) nastoijat će se uzgojiti smjesu 7—8 jele i 3—2 bukve, a prema potrebi omogućit će se i razvoj smreke, javora, brijesta, jasena i Psudotsuge u grupama. Pod utjecajem antropogenih i pedogenetskih faktora na području naše obale razvile su se kraške golieiti mjestimično sa tlom neznatne dubine. Preostali niski biljni pokrov nedovoljan je da se odupre nepovoljnim abiotskim faktorima, naročito gdje su nepovoljni i gospodarski faktori. Da se naš goli krš zazeleni, na području submediterana mjestimice uzgojene su čiste sastojine najotpornije vrste drveća, da se vremenom pretvore u mješovite sastojiniei; za te površine određen je dakle dugoročni i kratkoročni cilj gospodarenja: najprije pretkulture crnog bora, zatim´ sastojine domaćih lišoara s primiješanim borom. Uzrasle šumice krošnjom i korijenjem umanjivale su štetan utjecaj abiotskih faktora, a usto se od Cetiniaka na kamenitom supstratu stvorio humus i plodno tlo; zaustavljen je dakle degradacioni razvoj tla i izmijenjen u progresivni. Na tako razvijenom i zaštićenom tlu tu i tamo naseliše se domaći lišćari; crni grab, crni jasen, hrast medunac, rašeljka, maklen, razno grmlje. U pojiedinim odraslim kulturama bora lišćari se nisu mogli razviti, pa vjetar i sunce sprječavaju humifikaciju četinjaka; u većini tih kultura stalna je opasnost od požara. Složen problem krša rješavao se dakle šumsko-tehničkim zahvatima i zaštitom kultura od stoke; postavljeni zadatak pošumljavanja na dotičnim zemljištima u prvoj fazi uspješno je riješen. Unatoč toga cilj gospodarenja nije dobro postavljen ni ostvarivan, jer nisu dovoljno uvažsni i usklađeni ni prirodni nd gospodarski faktori proizvodnje: ne omogućuje se prirodan razvoj podstojnih lišćara, iz kojih privreda može dobivati upotrebiviju sirovinu, niti se nastojalo intenziviranjem stočarstva smanjiti pašnjačke 56 |