DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 58     <-- 58 -->        PDF

stignu stanovite dimenzije, uzgajač će ih doznakom stavljati na raspoloženje
šumsko-industrijskom poduzeću; ovo će ih ili preuzeti ili ih ne će
preuzeti, što ovisi o stvarnim potrebama potrošišta i tržišta. Gospodarski
faktori obzirom na namirenje potreba podredsmi su dakle prirodnim faktorima.
Tako je to u neplanskom goispodarenju. — U planskom gospodarenju
ne smiju se sastojine prepustiti prirodnoj izmjeni vrsta drveća, t. j.
jedino utjecaju prirodnih faktora, već se mora odrediti još i poseban cilj
gospodarenja na osnovu predvidivih ekonomskih potreba. Obzirom na
prirodne faktore proizvodnje na dotičnim staništima možemo uzgajati samo
jelu i bukvu, manje smreku s nešto javora, jasieina i brijesta, i eventualno
Pseudotsuge. Obzirom na gospodarske faktore proizvodnje, zapravo obzirom
na potrebe, u našoj zemlji imamo premalo četinjara, pa se sve više
pojavljuju pozivi za povećavanjem omjera četinjara (Petrović, Potočić
1949, Šurić !l948). Stoga bi cilj gospodarenje u navedenim sastojinama
trebao biti uzgajanje jele, ukoliko te sastojine niei bi trebale da služe proizvodnji
bukovine za namirivanje tamošnjih tvornica pokućstva, kao i za
kemijsku preradu. Budući da prirodni faktori proizvodnje uvjetuju da na
pretežnom dijelu navedenog područja (Fagetum silvaticae croaticum abietetosum
Horvat) uz jelu treba da bude i bukva, prim;enom odgovarajuće
uzgojne metode (proredom u svrhu prirodne obnove jelis i umjetnim pošumljavanjem)
nastoijat će se uzgojiti smjesu 7—8 jele i 3—2 bukve, a
prema potrebi omogućit će se i razvoj smreke, javora, brijesta, jasena i
Psudotsuge u grupama.


Pod utjecajem antropogenih i pedogenetskih faktora na području naše
obale razvile su se kraške golieiti mjestimično sa tlom neznatne dubine.
Preostali niski biljni pokrov nedovoljan je da se odupre nepovoljnim abiotskim
faktorima, naročito gdje su nepovoljni i gospodarski faktori. Da se
naš goli krš zazeleni, na području submediterana mjestimice uzgojene su
čiste sastojine najotpornije vrste drveća, da se vremenom pretvore u mješovite
sastojiniei; za te površine određen je dakle dugoročni i kratkoročni
cilj gospodarenja: najprije pretkulture crnog bora, zatim´ sastojine domaćih
lišoara s primiješanim borom. Uzrasle šumice krošnjom i korijenjem
umanjivale su štetan utjecaj abiotskih faktora, a usto se od Cetiniaka na
kamenitom supstratu stvorio humus i plodno tlo; zaustavljen je dakle degradacioni
razvoj tla i izmijenjen u progresivni. Na tako razvijenom i
zaštićenom tlu tu i tamo naseliše se domaći lišćari; crni grab, crni jasen,
hrast medunac, rašeljka, maklen, razno grmlje. U pojiedinim odraslim kulturama
bora lišćari se nisu mogli razviti, pa vjetar i sunce sprječavaju humifikaciju
četinjaka; u većini tih kultura stalna je opasnost od požara.
Složen problem krša rješavao se dakle šumsko-tehničkim zahvatima i zaštitom
kultura od stoke; postavljeni zadatak pošumljavanja na dotičnim
zemljištima u prvoj fazi uspješno je riješen. Unatoč toga cilj gospodarenja
nije dobro postavljen ni ostvarivan, jer nisu dovoljno uvažsni i usklađeni
ni prirodni nd gospodarski faktori proizvodnje: ne omogućuje se prirodan
razvoj podstojnih lišćara, iz kojih privreda može dobivati upotrebiviju
sirovinu, niti se nastojalo intenziviranjem stočarstva smanjiti pašnjačke


56