DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 57 <-- 57 --> PDF |
C. u posve neplanskom gospodarenju pojedini se udaljeni šumski kompleksi prepuštaju isključivo djelovanju sila prirode. Umjesto gospodarske šume razvijaju se prašumski tipovi šuma i prašume. (Ti se kompleksi mogu doduše u stanovitim okolnostima smatrati rezervatima, ali takvi slučajevi ne ulaze u okvir ovog razmatranja.) U posljednja dva ekstremna sluča;a cilj gospodarenja uopće niji3 određen, jer u prvom posve su prevladali gospodarski faktori a u drugom prirodni. Između ova dva ekstrema mogu postojati i stvarno postoje mnogobrojni i vrlo različiti prelazi, pa negdje i nekad te više ili manje preteže prvi ili drugi od navedenih faktora. U stanovitim okolnostima mogu na istom šumskom objektu postojati sva tri ekstremna slučaja te njihovi prelazni oblici; na pr. na planinskom masivu s velikom visinskom razlikom a bez dovo;no prometnih naprava; na donjieim dijelu je golet, na srednjem vodi se racionalno gospodarenje prema planu, u višim zonama razvoj šume prepušta se prirodnim silama. Da bi iznesene postavke u planiranju šumsko-uzgojnih radova bile još jasnije, prikazat ćemo ih u tri karakteristična primjera. Pod utjecajem principa najveće zemljišne rente na području sjevernog dijela Evrope, a zatim dijelom i u našoj zemlji, mnogo su se uzgajale vrste drveća neophodno potnebne privredi na staništima drugih vrsta drveća, i to umjetnim pošumljavanjem i golom sječom u nemješovitim sastojinama. U doba naglog razvitka industrije privreda je potraživala mnogo drveta za rudnike i celulozu, pa se uklanjala bukva, grab i jela, čak i hrast i na njihovim staništima podignute se prostrane monokulture smreke. Uspjeh bio je u svakom pogledu pozitivan, ali samo u prvih nekoliko geneiracija smreke. Kasnije nastaje degradacija tla potom i sastojine, prirast opada, sastojine nisu otporne vanjskim nepovoljnim utjecajima, u ogromnim količinama razvijaju se štetni insekti i gljive. Osim toga u sadašnjoj polovini našeg stoljeća nastupile su izvjesne promjene nekih klimatskih faktora, napose češće suše (Vajda 1947) i pogodovale su daljnjem oslabljivanju otpornosti sastojina i ujedno povećavanju količine štetnika. Rezultat potpune prevlasti gospodarskih faktora i zapostavljanje prirodnih jest: katastrofalno sušenje smrekovih šuma. Slična pojava zbiva se u monokulturama bora i dr. U prebomim šumama na dijelovima sjeverozapadnog područja Hrvatske iz sastojina 7—9 jele i 1—3 bukve razvile su se sastojine sa dva sloja krošanja: gornji sloj sačinjava jela s nešto bukve, u donjem sloju prevladao je bukov mladik. Ako se za te sastojine ne postavi i ne ostvaruje posve odrađen cilj gospodarenja, pretvorit će se vremenom u sastojine bukve s nešto jele, i u takvom slučaju — pri inače urednom gospodarenju — uzgajač će nastojati da omogući brži i bolji razvoj dobro oblikovanih stabala bukve i usto će pomagati razvoj uzraslih stabala jele. Opći gospodarski cilj uzgajanja može se tako pravilno ostvariti. Kad bukova stabla po 55 |