DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 56 <-- 56 --> PDF |
tražnja te moramo uzgajati sve vrste bar domaćeg drveća, ipak u per spektivi razvoja privrede napose naše iindustrije već danas možemo znati čega imamo premalo (na pr. domaće i strane vrste drveća brzog rasta, poglavito za kieimijsku i mehaničku preradu; drvo- za rudnike, TT i E stupove, za furnir; sirovine za biljna štavila), pa se prema tome određuje cilj gospodarenja za dotične šumske površine u odnosu na prirodne faktore proizvodnje. Polazimo dakle sa stanovišta; podčiniti prirodu da trajno služi namirivanju predvivih ekonomskih potreba na osnovici uvažavanja, daljnjeg otkrivanja i primjenjivanja zakona njena razvitka. Da bi se bolje stvorila predodžba o međusobnom uslovljavanju prirodnih i gospodarskih faktora proizvodnje u cilju gospodarenja, prikazat ćemo je shematskifaktora proizvodnje (v. shem, prikaz br. 3). izilazie tri ekstremna slučaja: Iz uslovljavanja navedenih Shem. prikaz br. 3 A A. u planskom racionalnom gospodarenju prirodni i gospodarski faktori proizvodnje usklađuju se u cilju gospodarenja. Prevladaju li gdjekad gospodarski faktori, ne ispušta se iz vida da u kratkom razdoblju u budućnosti treba ostvariti princip uvažavanja prirodnih faktora, pa se gospodarenje obavlja tako, da se biocenotski razvoj odviše ne poremeti. B. U posve neplanskom gospodarenju sječni zahvati u šumi ovise isključivo o momentanim ekonomskim potrebama i oikolnostima, pa prevladaju gospodarski faktori; šuma se u blizini naselja i prometnih linija neracionalno siječe, ili siei devastira. Umjesto uredne šume razvija se degradirana šuma, šikara, golet, kamenjara. 54 |