DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 54     <-- 54 -->        PDF

4, pravovremeno uklanjati štetna i suvišna stabla, kao i stabla koja
su svoju funkciju izvršila.


Posebni ciljevi gospodarenja u uzgajanju šuma ovise o
posebnim prirodnim i gospodarskim faktorima proizvodnje, a sastoje se u
ovim osnovnim postavkama;


1, na odgovarajućim staništima uzgajati određene vrste drveća i drugih
biljaka, a naročito one koje će predvidivo imati veliku upotrebnu
vrijednost;


2. proizvoditi određene sortimente obzirom na vrstu, dimenzije i
kvalitet.
Gdjekad se poseban cilj gospodarenja ne može posve uključiti u navedene
postavke, poimence kad se odnosi na šume sipecifićnog značaja;
na pr. pojedine vrste zaštitnih šuma, pretkulture, melioracije tla. Poseban
cilj gospodarenja može siel, a gdjekad se i mora mijenjati u skladu s promijenjenim
prirodnim i gospodarskim faktorima proizvodnje, pa se takve
okolnosti treba pravovremeno da predvide; na pr. nakon odvodnjavanja
i navodnjavanja zemljišta, ugibanje jedne vrste drveća, uzgajanje vrsta
drveća brzoga rasta.


Pri određivanju ciljeva gospodarenja po vremenu i prostoru potrebno
je razmotriti ne samo faktore proizvodnje nego i prošlost sastojine i šumskog
tla, jiar ovi su rezultanta djelovanja proizvodnih faktora, njihova po-sljedica
i neposredan uzrok daljnjeg razvitka proizvodnih odnosa,


III


Ciilj gospodarenja treba da se iskaže u šumsko-gospodarskom planu,
jer se iz pojedinih stadija razvitka sastojine uvijek ne može zaključiti na
cilj gospodarenja, pa bi se zbog nepoznavanja toga cilja prigodom izmjene
uzgajača mogla znatno poremetiti osnovna linija gospodarenja. Osim cilja
gospodarenja treba da se u planu odredi i metoda uzgajanja. Ako
metoda uzgajanja nije određena planom, treba ji2 odrediti smjernicama
uzgajanja za sastojine dotične šumsko-gospodarske cjeline, i to na temelju
konkretnih okolnosti i naučnih zasada. Ista metoda
može na ostvarivanje cilja gospodarenja djelovati u pozitivnom ili negativnom
smislu, što ovisi o okolnostima, napose o stvarnom stanju i
daljnjem razvitku sastojine; na pr. pri jakoj proredi otvaranje sklopa u
sastojini može zbog većeg priliva svjetlossti povećati prirast, rodnost i pomlađivanje
te količinu oborina neposredno na tlo, ali može povelćati i
razvoj grana na donjem dijelu debla i korova te omogućiti jače strujanje
vjetra i topline a time uma njivanje vlage u zraku i tlu. — Iz metode uzgajanja
izilazi njena primjena: tehnika uzgajanja; ova mnogo ovisi


o uzgajaču. Razumljivo je, da prigodom primjene uzgojne metode uzgajać
u svoje postupke unosi i mnogo subjektivnih utjecaja, uvjetovanih
njegovim stručniim znanjem i savjoisnošću, kao i sposobnošću rasuđivanja
pojedinih postojećih i izazvanih pojava odnosno njihovih uzroka
i posiljedica u sastojini. Stoga se ti utjecaji također mogu znatno odraziti
52