DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 46 <-- 46 --> PDF |
No niti ova formula ne će dati uvijek točne rezultate. Mi ne možemo tvrditi da je na pokusnom stablu ostao uvijek isti broj gusjenica koje se, kako znamo, sele sa jednog stabla na drugo. Prema tome količina gusjeniičnog izmeta poslije zamagljivanja (naročito ovo vrijedi za kontrolni objekt), ne će dolaziti samo od gusjenica kofe´ su od mjerenja prije zamagljivanja preživjele, već i od drugih, koje su mogle doći s drugih stabala. Isto tako je moglo mnogo gusjenica sa pokusnog stabla otići na druga stabla. No u takove detalje ne možemo zalaziti, jer je činjenica, da se gusjenice premještaju i na samome stablu, te izmet koji padne na kontrolnu ploču nije uvijek od istoga broja gusjenica. MnogO´ netočnije rezultate dat će ova formula u slučaju da gusjenice, zbog poliedrije ili drugih razloga, ugibaju u zadnjoj razvojnoj fazi (što se najčešće i događa). Budući je zamagljivanje najuspješnije kada su gusjenice u nižim razvojnim fazama (drugom), to će insekticid prije prestati djelovati nego je nastupilo masovno ugibanje gusjenica zbog poliedrije ili drugih bolesti. U tome slučaju bit će procenat uspjeha veći nego što on stvarno jest. Može se dogoditi da ji2 po formuli izračunati procenat veoma malen, a ipak je zamagljivanje bilo opravdano i potrebno, jer smo njima spasili šumu od golobrsta. To se događa kada gusjenice ugibaju masovno u višim razvojnim fazama, a izvrše golobrst u nižim razvoinim fazama. Podaci se uzimaju kao i kod grafičke metode sa kontrolnih ploča odgovaTajućih stabala. Što je više kontrolnih mjesta, rezultati biti će točniji. Procente dobivene formulom svrstamo u tabelu prema predjelima istih sastojiniskih i ostalih prilika. Odavde se potom može izračunati prosječni poistotak djelovanja insialkticida za ci;©lu šumu. Pri tome ne treba uzeti u obzir ekstreme, koje ćemo pojiadinačno dobiti, a koji su nastali zbog eventualnog izostavljanja pojedinih pruga, ili drugih tehničkih nedostataka prilikom zamagljivanja, a kojii su ograničeni na neznatne površine. Zaključak Svi dosadanji načini utvrđivanja uspjeha zamagljivanja iz aviona zasnivaju se na kontroli djelovanja insekticida. No ne bi bilo pravilno reći da je uspjeh zamagljivanja ovisan samo o tome. I pored toija što insekticid potpuno uništava gusjenice, može se dogoditi da zamagljivanje m< uspije. Uzroci neuspjeha mogu biti ovi: 1. nepravilno donošenje odluke o suzbijanju gubara avionima na temelju nedovoljnih entomoloških ispitivanja prijie zamagljivanja (zdravstenog stanja gubarevih gusjenica u jajetu i poslije pilenja, parazitiranost jaja, apće stanje gubara i t, d. 2. loše provedena organizacija avioakcije, nepravilan redoslijed površina koje S12 zamagljuju, loša organizacija služba veze i meteorološke službe, nedovoljno doziranje i t. d. 44 |