DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 46     <-- 46 -->        PDF

No niti ova formula ne će dati uvijek točne rezultate. Mi ne možemo
tvrditi da je na pokusnom stablu ostao uvijek isti broj gusjenica
koje se, kako znamo, sele sa jednog stabla na drugo. Prema tome količina
gusjeniičnog izmeta poslije zamagljivanja (naročito ovo vrijedi za kontrolni
objekt), ne će dolaziti samo od gusjenica kofe´ su od mjerenja prije
zamagljivanja preživjele, već i od drugih, koje su mogle doći s drugih stabala.
Isto tako je moglo mnogo gusjenica sa pokusnog stabla otići na druga
stabla. No u takove detalje ne možemo zalaziti, jer je činjenica, da se gusjenice
premještaju i na samome stablu, te izmet koji padne na kontrolnu
ploču nije uvijek od istoga broja gusjenica.


MnogO´ netočnije rezultate dat će ova formula u slučaju da gusjenice,
zbog poliedrije ili drugih razloga, ugibaju u zadnjoj razvojnoj fazi (što se
najčešće i događa). Budući je zamagljivanje najuspješnije kada su gusjenice
u nižim razvojnim fazama (drugom), to će insekticid prije prestati
djelovati nego je nastupilo masovno ugibanje gusjenica zbog poliedrije ili
drugih bolesti. U tome slučaju bit će procenat uspjeha veći nego što on
stvarno jest.


Može se dogoditi da ji2 po formuli izračunati procenat veoma malen,
a ipak je zamagljivanje bilo opravdano i potrebno, jer smo njima spasili
šumu od golobrsta. To se događa kada gusjenice ugibaju masovno u višim
razvojnim fazama, a izvrše golobrst u nižim razvoinim fazama.


Podaci se uzimaju kao i kod grafičke metode sa kontrolnih ploča
odgovaTajućih stabala. Što je više kontrolnih mjesta, rezultati biti će
točniji. Procente dobivene formulom svrstamo u tabelu prema predjelima
istih sastojiniskih i ostalih prilika. Odavde se potom može izračunati prosječni
poistotak djelovanja insialkticida za ci;©lu šumu. Pri tome ne treba
uzeti u obzir ekstreme, koje ćemo pojiadinačno dobiti, a koji su nastali
zbog eventualnog izostavljanja pojedinih pruga, ili drugih tehničkih nedostataka
prilikom zamagljivanja, a kojii su ograničeni na neznatne površine.


Zaključak


Svi dosadanji načini utvrđivanja uspjeha zamagljivanja iz aviona zasnivaju
se na kontroli djelovanja insekticida. No ne bi bilo pravilno reći da
je uspjeh zamagljivanja ovisan samo o tome. I pored toija što insekticid
potpuno uništava gusjenice, može se dogoditi da zamagljivanje m< uspije.
Uzroci neuspjeha mogu biti ovi:


1. nepravilno donošenje odluke o suzbijanju gubara avionima na temelju
nedovoljnih entomoloških ispitivanja prijie zamagljivanja (zdravstenog
stanja gubarevih gusjenica u jajetu i poslije pilenja, parazitiranost
jaja, apće stanje gubara i t, d.
2. loše provedena organizacija avioakcije, nepravilan redoslijed površina
koje S12 zamagljuju, loša organizacija služba veze i meteorološke
službe, nedovoljno doziranje i t. d.
44