DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 44     <-- 44 -->        PDF

vljaju u vrijeme kada je počelo masovno pilenje gusjenica. U posebni
manual unose se Svi podaci za svako stablo odnosno ploču.


Mjerieinje izmeta vrši se dva puta dnevno; u 6 i 18 sati, da bi se ustanovilo
danje i noćno žderanje. Količina izmeta određuje se kalibriranom
epruvetom i označava u kubnim centimetrima. Ovi podaci prikazuju se
grafički posebno za danje a posebno za noćno žderanje, no može se unositi
ukupna količina za 24 sata. Krivulja ima uzlazni tok, što je i razumljivo,
jer su gusjenice svaki dan veće, više žderu i zrnca izmeta su veća. U
kišnim danima i uopće u nieipovoiljnim vremenskim okolnostima (studen,
vjetar) gusjenice manje žderu, pa je tih dana količina izmeta manja nego
predašnjih. Zato je neophodno potrebno uz ova mjerenja voditi meteorološki
dnevnik. Ovo je potrebno još i zbog toga, što meteorološki uslovi
utječu osim na tok žderanja i na samo zamagljivanje. Napominje se, da se
zamagljivanijiei ne može uspješno vršiti kada je brzina vjetra veća od
1 m´sec.


Na grafikonu se označi dan i sat zamagljivanja. Poredenjem grafikona
gusjeničnog izmeta u zamagljenoj šumi i kontrolnom objektu, može se
vidjeti kako se i u kome stepenu smanjuje količira izmeta u tretiranoj
šumi naprama količini izmeta u netretiranoij, ko;a u pravilu i dalje ras´te.


Moramo upozoriti da nije svejedno, koje ćemo grafikone uporedivati.
Uporedivanje sie može vršiti samo između stabala iste vrsti drveća i koje
se nalaze u istim sastojinskim prilikama. Pokusi su naime dokazali, da
je veličina zrnaca izmeta ovisna o vrsti drveća, temperaturi i zračnoj
vlazi te ostalim prilikama pod kojima gusjenice žderu.-


Grafikon daje potpunu sliku žderanja gusjenica, pa se iz njega može
zaključiti, kako je zam.agljivanje djelovalo na gusjenice. Obično, po
uspjelom zamagljivanju, količina gusjiiničnog izmeta naglo pada, svodi se
na nekoliko zrnaca i poslije nekoliko dana potpuno prestaje. U takovom
slučaju kažemo da je zamagljivanje uspjelo potpuno. Nasuprot tome u
kontrolnom objektu će krivulja gusjeničnog izmeta i dalje rasti. No ona
može i da pada. Uzrok padanju količine izmeta prije zakukuljenja gusjenica
može biti u opadanju broija gusjenica zbog prirodnog mortaliteta
(poliedrija, paraziti i dr.), ili zbog toga što su gusjenice izvršile golobrst
i prelaze u drugi objekt.


U grafikonu može se unijiati i broj mrtvih i bolesnih gusjenica, koje
se svaki dan po zamagljivanju nadu na ploči. Ova krivulja ne će dati točnu


sliku ugibanja gusjenica, jer mnoge uginule gusjenice ostanu na lišću
stabala.
3. Računska metoda


Iz podataka dobivenih sa grafikona može se odrediti i računski postotak
uništenja gusjenica. No pri tome se ne možemo zadovoljiti izračunavanjem
procenta uništenja gusijenica u tretiranoj šumi, a da pri tome


- Ovo je utvrdio za borovu sovicu (Paiiiolis llaimmcs Schiff) dr. W. Borw´g u
svom radu. Laiboratoiriumsversuche zur Bionomtc und Bekamptunu der Forleule, Ze^´tfchrift
fur angcvvandte f´ntomolofgie, li D XVIJ, 563—568.
42