DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1950 str. 44 <-- 44 --> PDF |
vljaju u vrijeme kada je počelo masovno pilenje gusjenica. U posebni manual unose se Svi podaci za svako stablo odnosno ploču. Mjerieinje izmeta vrši se dva puta dnevno; u 6 i 18 sati, da bi se ustanovilo danje i noćno žderanje. Količina izmeta određuje se kalibriranom epruvetom i označava u kubnim centimetrima. Ovi podaci prikazuju se grafički posebno za danje a posebno za noćno žderanje, no može se unositi ukupna količina za 24 sata. Krivulja ima uzlazni tok, što je i razumljivo, jer su gusjenice svaki dan veće, više žderu i zrnca izmeta su veća. U kišnim danima i uopće u nieipovoiljnim vremenskim okolnostima (studen, vjetar) gusjenice manje žderu, pa je tih dana količina izmeta manja nego predašnjih. Zato je neophodno potrebno uz ova mjerenja voditi meteorološki dnevnik. Ovo je potrebno još i zbog toga, što meteorološki uslovi utječu osim na tok žderanja i na samo zamagljivanje. Napominje se, da se zamagljivanijiei ne može uspješno vršiti kada je brzina vjetra veća od 1 m´sec. Na grafikonu se označi dan i sat zamagljivanja. Poredenjem grafikona gusjeničnog izmeta u zamagljenoj šumi i kontrolnom objektu, može se vidjeti kako se i u kome stepenu smanjuje količira izmeta u tretiranoj šumi naprama količini izmeta u netretiranoij, ko;a u pravilu i dalje ras´te. Moramo upozoriti da nije svejedno, koje ćemo grafikone uporedivati. Uporedivanje sie može vršiti samo između stabala iste vrsti drveća i koje se nalaze u istim sastojinskim prilikama. Pokusi su naime dokazali, da je veličina zrnaca izmeta ovisna o vrsti drveća, temperaturi i zračnoj vlazi te ostalim prilikama pod kojima gusjenice žderu.- Grafikon daje potpunu sliku žderanja gusjenica, pa se iz njega može zaključiti, kako je zam.agljivanje djelovalo na gusjenice. Obično, po uspjelom zamagljivanju, količina gusjiiničnog izmeta naglo pada, svodi se na nekoliko zrnaca i poslije nekoliko dana potpuno prestaje. U takovom slučaju kažemo da je zamagljivanje uspjelo potpuno. Nasuprot tome u kontrolnom objektu će krivulja gusjeničnog izmeta i dalje rasti. No ona može i da pada. Uzrok padanju količine izmeta prije zakukuljenja gusjenica može biti u opadanju broija gusjenica zbog prirodnog mortaliteta (poliedrija, paraziti i dr.), ili zbog toga što su gusjenice izvršile golobrst i prelaze u drugi objekt. U grafikonu može se unijiati i broj mrtvih i bolesnih gusjenica, koje se svaki dan po zamagljivanju nadu na ploči. Ova krivulja ne će dati točnu sliku ugibanja gusjenica, jer mnoge uginule gusjenice ostanu na lišću stabala. 3. Računska metoda Iz podataka dobivenih sa grafikona može se odrediti i računski postotak uništenja gusjenica. No pri tome se ne možemo zadovoljiti izračunavanjem procenta uništenja gusijenica u tretiranoj šumi, a da pri tome - Ovo je utvrdio za borovu sovicu (Paiiiolis llaimmcs Schiff) dr. W. Borw´g u svom radu. Laiboratoiriumsversuche zur Bionomtc und Bekamptunu der Forleule, Ze^´tfchrift fur angcvvandte f´ntomolofgie, li D XVIJ, 563—568. 42 |